TUMU PARAU HAAPIIRAA 21
E nafea Iehova e pahono ai i ta tatou mau pure?
“Ua papu ïa ia tatou e e noaa mai iho â ta tatou e ani ra, i te mea ua ani atu tatou ia ˈna.”—IOA. 1, 5:15.
HIMENE 41 Faaroo mai oe ta ˈu pure
HAAPOTORAAa
1-2. Eaha paha ta tatou e uiui nei no nia i ta tatou mau pure?
UA UI aˈena anei outou e te pahono ra anei Iehova i ta outou mau pure? Mai te peu e e, e ere o outou anaˈe. E rave rahi taeae e tuahine o te uiui atoa ra mai tera, i te taime iho â râ e faaruru ai ratou i te fifi. I mua i te fifi, e ere paha i te mea ohie no tatou ia ite e nafea Iehova e pahono ai i ta tatou mau pure.
2 E hiˈopoa anaˈe ïa no te aha e nehenehe ai tatou e papu e e pahono Iehova i te mau pure a ta ˈna mau tavini. (Ioa. 1, 5:15) E pahono atoa tatou i teie mau uiraa: No te aha e manaˈo tatou e aita Iehova e pahono ra i ta tatou mau pure? E nafea Iehova e pahono ai i te mau pure i teie mahana?
EITA PAHA IEHOVA E PAHONO MAI TA TATOU E MANAˈO RA
3. No te aha Iehova e hinaaro ai ia pure tatou ia ˈna?
3 Te haapapu ra te Bibilia e mea here na Iehova ia tatou e mea faufaa roa tatou no ˈna. (Hag. 2:7; Ioa. 1, 4:10) No reira o ˈna e titau ra ia tatou ia ani i ta ˈna tauturu na roto i te pure. (Pet. 1, 5:6, 7) Te hinaaro ra oia ia vai piri noa tatou ia ˈna e e te hinaaro ra o ˈna e tauturu ia tatou ia faaoromai tamau i te mau fifi.
Ua pahono Iehova i te mau pure a Davida ma te faaora ia ˈna i to ˈna mau enemi (A hiˈo i te paratarafa 4)
4. E nafea tatou e ite ai e te pahono ra Iehova i te pure a ta ˈna mau tavini? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
4 I roto i te Bibilia, pinepine tatou i te taio e ua pahono Iehova i te pure a ta ˈna mau tavini. Te haamanaˈo ra paha outou i te tahi hiˈoraa? E hiˈopoa anaˈe i te hiˈoraa o te arii Davida. E rave rahi enemi ta ˈna i aro i te roaraa o to ˈna oraraa e pinepine oia i te pure ia Iehova no te ani i ta ˈna tauturu. I te hoê taime, ua taparu o ˈna ia Iehova ma te parau: “E Iehova, a faaroo mai i ta ˈu pure. A faaroo i ta ˈu aniraa i te tauturu. No to haapao maitai e to parau-tia, a pahono mai ia ˈu.” (Sal. 143:1) Ua pahono Iehova i te mau pure a Davida. (Sam. 1, 19:10, 18-20; Sam. 2, 5:17-25) Ua nehenehe ïa Davida e parau ma te papu: “Tei pihai iho Iehova i te feia e tiaoro ra ia ˈna, te feia e tiaoro ra ia ˈna ma te parau mau.”—Sal. 145:18.
Ua pahono Iehova i te mau pure a Paulo ma te horoa ˈtu i te puai no te faaoromai tamau (A hiˈo i te paratarafa 5)
5. I tahito ra, ua pahono anei Iehova i te pure a ta ˈna mau tavini mai ta ratou i manaˈo na? A horoa i te hiˈoraa. (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
5 Eita paha Iehova e pahono i ta tatou mau pure mai ta tatou e manaˈo. Tera tei tupu no te aposetolo Paulo. Ua ani o ˈna i te Atua ia tatarahia te “hoê tara” i roto i to ˈna nei tino. E toru taime to Paulo pureraa no nia i tera fifi ta ˈna e faaruru ra. Ua pahono anei Iehova i ta ˈna mau pure? E, ua pahono iho â Iehova, eiaha râ mai ta Paulo i manaˈo. Inaha, aita Iehova i faaore i to ˈna fifi, ua horoa râ o ˈna i te puai ia nehenehe Paulo e vai taiva ore.—Kor. 2, 12:7-10.
6. I te tahi taime, no te aha e manaˈo ai tatou e aita Iehova e pahono ra i ta tatou mau pure?
6 I te tahi taime, mea ê roa te pahonoraa a Iehova i ta tatou mau pure. Tera râ, e nehenehe tatou e papu e ua ite mau Iehova eaha te ravea maitai roa ˈˈe no te tauturu ia tatou. E nehenehe atoa hoi ta ˈna “e faatupu hau ê roa ˈtu i ta tatou e ani aore ra e manaˈo.” (Eph. 3:20) No reira, e pahono paha Iehova i te hoê taime e na roto i te hoê ravea ta tatou i ore i manaˈo na.
7. No te aha e titauhia ˈi ia tatou ia taui i ta tatou e ani ia Iehova? A horoa i te hiˈoraa.
7 Ia taa maitai ia tatou eaha ta Iehova e hinaaro ra, e titauhia paha ia taui i ta tatou e ani ia ˈna. E hiˈopoa anaˈe i te hiˈoraa o taeae Martin Poetzinger. Ua tuuhia o ˈna i roto i te hoê aua haavîraa Nazi i muri iti noa ˈˈe i to ˈna faaipoiporaa. I te omuaraa, ua ani o ˈna ia Iehova ia hoˈi o ˈna i to ˈna fare no te aupuru i ta ˈna vahine e no te tamau i te poro. Tera râ, piti hebedoma i muri aˈe, e au ra e aita Iehova i pahono i ta ˈna pure. Pure aˈera o ˈna ma te parau: “Êê Iehova, faaite mai na oe eaha ta oe e hinaaro ra ia rave au.” Feruri atura oia i ta te tahi atu mau taeae e faaruru ra i roto i te aua haavîraa. Te haapeapea atoa nei ratou no to ratou utuafare. Na ô atura taeae Poetzinger ia Iehova: “Mauruuru Iehova no teie haamaitairaa. Tauturu mai na oe ia ˈu ia faaitoito i to ˈu mau taeae.” Tera iho â ta taeae Poetzinger i rave i te roaraa e iva matahiti i roto i te aua haavîraa.
8. Ia pure tatou, eaha te ohipa faufaa roa te tia ia tatou ia haamanaˈo?
8 E tia ia tatou ia haamanaˈo e opuaraa ta Iehova ta ˈna e faatupu i te taime ta ˈna i faaoti. Te opua nei hoi oia i te faaore roa i te mau fifi atoa o te haamauiui nei i te huitaata mai te ati natura, te maˈi e te pohe. E faatupu Iehova i ta ˈna opuaraa maoti ta ˈna Faatereraa arii. (Dan. 2:44; Apo. 21:3, 4) A tiai noa ˈi râ i tera mahana, te vaiiho ra Iehova ia Satani ia faatere i teie nei ao.b (Ioa. 12:31; Apo. 12:9) Ahani e faaore Iehova i te mau fifi atoa i teie mahana, e au ra ïa e mea maitai te huru faatereraa a Satani. No reira, e tia ia tatou ia tiai i te taime e faatupu ai Iehova i te tahi o ta ˈna mau parau fafau. E ere râ te auraa eita o ˈna e tauturu mai. Eaha ta Iehova e rave nei no te tauturu ia tatou? O ta tatou ïa e hiˈopoa i teie nei.
TE TAHI RAVEA E PAHONO AI IEHOVA I TE MAU PURE
9. I mua i te hoê faaotiraa, e nafea Iehova e tauturu ai ia tatou? A horoa i te hiˈoraa.
9 E horoa mai Iehova i te paari. Te fafau mai ra Iehova e horoa oia i te paari ia nehenehe tatou e rave i te mau faaotiraa maitatai. I mua i te hoê faaotiraa, e hinaaro iho â tatou i te paari no ǒ mai ia Iehova ra. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e faaoti e faaipoipo aore ra e faaea taa noa. (Iak. 1:5) E hiˈopoa anaˈe i te hiˈoraa o te tuahine Maria.c Ua maiti oia i te faaea taa noa. Te tavini ra o ˈna ei pionie tamau i to ˈna farereiraa i te hoê taeae. Te na ô ra oia: “Rahi atu â mâua i te matau maitai, puai atu â to mâua here te tahi i te tahi. Ua taa ia ˈu e e tia ia rave au i te hoê faaotiraa. Ua pure tamau vau no nia i te reira. Ua hinaaro vau ia aratai Iehova ia ˈu. Ua taa atoa râ ia ˈu eita o ˈna e faaoti no ˈu.” Ua papu ia Maria e ua pahono Iehova i ta ˈna mau pure. Mea nafea? A rave ai i te mau maimiraa i roto i ta tatou mau papai, ua itehia mai ia ˈna te pahonoraa i ta ˈna mau uiraa. Ua faaroo maite atoa o ˈna i te aˈoraa paari a to ˈna metua vahine. Maoti te reira, ua noaa ia ˈna ia hiˈopoa maite eaha to roto i to ˈna aau. I te hopea, ua nehenehe oia e rave i te faaotiraa paari.
E nafea Iehova e horoa mai ai i te puai no te faaoromai tamau? (A hiˈo i te paratarafa 10)
10. Ia au i te Philipi 4:13, e nafea Iehova e tauturu ai i ta ˈna mau tavini? A horoa i te hiˈoraa. (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
10 E horoa mai Iehova i te puai no te faaoromai tamau. Mai ta ˈna i rave no te aposetolo Paulo, e horoa mai Iehova i te puai no te faaoromai tamau i te fifi. (A taio i te Philipi 4:13.) E hiˈopoa anaˈe mea nafea Iehova i te tautururaa i te taeae Benjamin, ia faaoromai tamau i te fifi. Ua ora o ˈna e to ˈna utuafare i Afirika, i roto i te mau vahi puhaparaa no tei horo ê. Te na ô ra Benjamin: “Ua tamau vau i te pure ia Iehova ma te ani ia ˈna i te puai no te rave i te mea ta ˈna e au. Ua pahono mai Iehova ma te horoa i te hau o te feruriraa, te itoito no te poro e te mau papai no te atuatu i to ˈu faaroo.” Te na ô faahou ra oia: “Ua tauturu rahi mai te taioraa o te mau faatiaraa o te mau taeae e tuahine. Ua puai atu â to ˈu hinaaro e vai taiva ore ia Iehova i to ˈu iteraa mea nafea o ˈna i te tautururaa ia ratou ia faaoromai tamau.”
Ua ite anei outou ia Iehova i te faaohiparaa i te mau taeae e tuahine no te tauturu ia outou? (A hiˈo i te paratarafa 11-12)d
11-12. E nafea Iehova e faaohipa ˈi i te mau taeae e tuahine no te pahono i ta tatou mau pure? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
11 E faaohipa Iehova i te mau taeae e tuahine. I te po hou oia a haapohehia ˈi, ua taparuparu Iesu ia Iehova eiaha e vaiiho i te taata ia manaˈo ino ia ˈna. Aita o ˈna i hinaaro ia parihia oia mai te hoê taata tei vahavaha i te Atua. Ohipa ê râ ta Iehova i rave no Iesu. Ua tono hoi o ˈna i te melahi no te tauturu ia Iesu e no te faaitoito ia ˈna. (Luka 22:42, 43) Hoê â huru i teie mahana. Te faaohipa nei Iehova i te mau taeae e tuahine no te faaitoito ia tatou na roto i te niuniu aore ra ma te farerei tino roa ia tatou. O tatou pauroa te titauhia ia imi i te ravea no te faaitoito i te mau hoa Kerisetiano maoti “te hoê parau maitai.”—Mas. 12:25.
12 Teie te hiˈoraa o te tuahine Miriam. Tau hebedoma i muri aˈe i te pohe o ta ˈna tane, ua hepohepo e ua moˈemoˈe roa o ˈna. No to ˈna oto rahi, aita oia i faaea i te taˈi. Ua hinaaro mau oia i te hoê tariˈa faaroo. Te na ô ra o ˈna: “Ua rohirohi roa vau no te niuniu i te hoê hoa, pure atura vau ia Iehova. A pure noa ˈi, niuniu mai nei hoê hoa, o te hoê ïa matahiapo.” Ua tamahanahana tera matahiapo e ta ˈna vahine ia Miriam. Ua papu ia Miriam e na Iehova i turai i tera taeae ia niuniu ia ˈna.
E nafea Iehova e faaohipa ˈi i te feia o te ore e haamori ra ia ˈna no te tauturu ia outou? (A hiˈo i te paratarafa 13-14)
13. E nafea Iehova e faaohipa ˈi i te feia o te ore e haamori ra ia ˈna no te pahono i ta tatou mau pure? A horoa i te hiˈoraa.
13 E nehenehe Iehova e faaohipa i te feia o te ore e haamori ra ia ˈna. (Mas. 21:1) I te tahi taime, e pahono Iehova i te pure a ta ˈna mau tavini ma te faaohipa i te feia o te ore e haamori ra ia ˈna. E turai oia ia ratou ia tauturu i ta ˈna mau tavini. Ei hiˈoraa, ua turai Iehova i te arii Aretehasaseta ia faatia ia Nehemia ia hoˈi i Ierusalema no te patu faahou i te oire. (Neh. 2:3-6) I teie atoa mahana, e nehenehe Iehova e turai i te feia o teie nei ao ia tauturu ia tatou.
14. Eaha ta outou e faahiahia ra i te hiˈoraa o Soo Hing? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
14 Teie te hiˈoraa o te tuahine Soo Hing. Ua ite o ˈna e ua tauturu Iehova ia ˈna ma te faaohipa i ta ˈna taote. I te nainairaa, ua roohia ta ˈna tamaiti i te maˈi ino mau i te pae o te feruriraa. Tau matahiti i muri aˈe, ua topa e ua pepe roa oia. Faarue ihora Soo Hing e ta ˈna tane i ta raua nei ohipa no te haapao i ta raua tamaiti. Ua oti roa Soo Hing e aita o ˈna i nehenehe e faaoromai faahou. Haamahora ihora oia i to ˈna aau ia Iehova no te ani i ta ˈna tauturu. I muri aˈe, ua imi te taote i te hoê ravea no te tauturu ia Soo Hing e to ˈna utuafare. Mea na reira ratou i te fanaˈoraa i te tauturu a te hau fenua e te hoê nohoraa mâmâ. Te na ô ra Soo Hing: “Ua ite mâua ia Iehova i te tautururaa ia mâua i roto i tera tupuraa. O ˈna iho â ‘Tei faaroo i te pure.’”—Sal. 65:2.
MEA FAUFAA TE FAAROO NO TE IMI E NO TE FARII I TE PAHONORAA A IEHOVA
15. Na te aha i tauturu i te hoê tuahine ia taa e ua pahono Iehova i ta ˈna mau pure?
15 I te tahi taime, e manaˈo tatou e aita paha Iehova i pahono i ta tatou mau pure. Tera râ, ua pahono iho â o ˈna e ua tauturu te reira ia tatou ia vai taiva ore ia ˈna. E ara anaˈe ïa no te ite papu i te mau pahonoraa a Iehova. Teie te hiˈoraa o te hoê tuahine o Yoko te iˈoa. I manaˈo na oia e aita Iehova e pahono ra i ta ˈna mau pure. Eaha ta ˈna i rave? Tapaopao ihora o ˈna i te mau mea atoa ta ˈna i ani ia Iehova i roto i te hoê buka papai. Tau mahana i muri iho, ua hiˈo faahou o ˈna i roto i ta ˈna buka papai, taa ˈtura ia ˈna e ua pahono Iehova i te rahiraa o ta ˈna mau pure, oia atoa te mau mea i moˈehia ia ˈna. No reira, e titauhia ia tatou paatoa ia rave i te taime no te feruri e nafea atoa Iehova e pahono ai i ta tatou mau pure.—Sal. 66:19, 20.
16. E nafea ia faaite i to tatou faaroo ia Iehova ia pure tatou ia ˈna? (Hebera 11:6)
16 E faaite tatou i to tatou faaroo ia Iehova, eiaha noa ma te pure ia ˈna, ma te farii atoa râ i te pahonoraa a ta tatou mau pure. (A taio i te Hebera 11:6.) Teie te hiˈoraa o na hoa faaipoipo o Mike raua Chrissy. Ua hinaaro raua e tavini i te Betela. Te na ô ra Mike: “E rave rahi matahiti to mâua faaî-noa-raa i te aniraa no te tavini i te Betela. Pinepine atoa mâua i te pure ia Iehova no nia i tera fa pae varua. Noa ˈtu râ, aita mâua i titau-manihini-hia no te haere i te Betela.” Ua tiaturi papu Mike raua Chrissy e ua ite Iehova e nafea ia faaohipa ia raua no te tavini atu â ia ˈna. Ua tavini ïa raua ei pionie tamau i te vahi e hinaaro-rahi-hia te feia poro e ua turu atoa raua i te ohipa paturaa a te faanahonahoraa a Iehova. I teie mahana, te tavini nei raua i roto i te tuhaa haaati. Te na ô faahou ra Mike: “Aita Iehova i pahono i ta mâua pure mai ta mâua i manaˈo na. Ua pahono râ oia ma te maere mau e ua horoa mai o ˈna hau atu â i ta mâua i hinaaro.”
17-18. Ia au i te Salamo 86:6, 7, eaha ta tatou e nehenehe e tiaturi papu?
17 A taio i te Salamo 86:6, 7. Ua papu ia Davida ua faaroo e ua pahono Iehova i ta ˈna mau pure. E nehenehe atoa tatou e papu i te reira. Ua haapapu te mau hiˈoraa hiˈopoahia i roto i teie tumu parau haapiiraa e e horoa mai Iehova i te paari e te puai no te tauturu ia tatou ia faaoromai tamau. E nehenehe ta ˈna e faaohipa i te mau taeae e tuahine aore ra te feia e ore e haamori ra ia ˈna no te tauturu ia tatou.
18 Noa ˈtu eita Iehova e pahono i ta tatou mau pure mai ta tatou e manaˈo, te mea papu, e pahono mai o ˈna, i te taime tano e ma te horoa i ta tatou e hinaaro mau. No reira, e tamau anaˈe i te pure ia ˈna ma te tiaturi papu e faaroo mai oia ia tatou. Te tâuˈa mau ra Iehova ia tatou e fatata roa o ˈna i te “haamâha . . . i te hinaaro o te mau mea ora atoa.”—Sal. 145:16.
HIMENE 46 Mauruuru Iehova
a Te haapapu mai ra Iehova e e pahono oia i ta tatou mau pure mai te peu e tu te reira i to ˈna hinaaro. Ia faaruru tatou i te fifi, e nehenehe tatou e tiaturi e tauturu mai iho â o ˈna ia vai taiva ore ia ˈna. E hiˈopoa anaˈe ïa e nafea Iehova e pahono ai i ta tatou mau pure.
b No te ite no te aha Iehova i vaiiho ai ia Satani ia faatere i teie nei ao, a hiˈo i te tumu parau “A manaˈo noa i te parau faufaa roa ˈˈe” o Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiunu 2017.
c Ua tauihia te tahi mau iˈoa.
d FAATAARAA O TE HOHOˈA: Hoê mama e ta ˈna tamahine tei horo ê i to raua fenua. Ua tae raua i te tahi atu fenua e te farii-maitai-hia ra raua e te mau taeae e tuahine.