OCIPAMA 5
Ocipama 5 Ci Kuete Esilivilo Oku Kala Lakulu
MOMO LIE OMÃLA VA SUKILILA OKU KALA LAKULU?
Omãla va sukila olonumbi kuenda alungulo akulu. Ene vulonjali, ene wa velipo koku eca olonumbi komãla vene; ocili okuti, eci ocikele cene. Pole akulu vakuavo va pondolavo oku kuatisa omãla vene.
MOMO LIE OLONUMBI VIAKULU VI KUETELE ESILIVILO?
Kovitumãlo vimue, omãla ka va kala otembo yalua lakulu. Asunga amue ya-a:
Omãla va pita otembo yalua kosikola kuna kuli omãla valua okuti akulu ci sule.
Olonjali vialua vi talavaya kupãla, omo liaco eci omãla va tiuka kosikola va kala lika wavo konjo.
Ndomo ca lekisiwa vekonomuiso limue lia lingiwa ko Estados Unidos, omãla va kuete 8 kuenda 12 kanyamo, va pesila eci ci soka olowola epandu veteke poku tala o televisãu, vo Internet kuenda ovideogames.a
Elivulu limue li lombolola catiamẽla koku pindisa omãla li popia ndoco: “Amalẽhe va kasi oku yapuisiwa lakamba okuti ka va sandi olonumbi violonjali viavo, ale viomanu vakuavo akulu vakualondunge.”
NDOMO O PINDISA OMÕLOVE
Sokiya otembo yoku kala lavo.
ONUMBI YEMBIMBILIYA: “Pindisa omõla vonjila a sesamẽla oku endela; ndaño ceci a kuka, ka ka yapukamo.”—Olosapo 22:6, etosi.
Omãla olonjanja vialua va yongola olonumbi kuenda ekuatiso liolonjali viavo. Vakuakukonomuisa va popia okuti, olonjanja vialua amalẽhe va yevelela ciwa olonjali viavo okuti akamba vavo ci sule. Ndotolo Laurence Steinberg wa soneha ndoco velivulu liaye losapi, Você e Seu Filho Adolescente: “Omãla va lilongisila kovituwa kuenda kekalo liolonjali viavo tunde vutila toke eci va linga akulu.” Eye wamisako ndoco: “Amalẽhe va kapako calua ovisimĩlo violonjali viavo kuenda va yevelela lutate kovina va popia ndaño okuti, olonjanja vialua ka va tava kovina viosi olonjali vi popia.”
Omo okuti omãla vove va lekisa onjongole yoku kapako olonumbi viove, sokiya otembo yoku kala lavo, eca ocisimĩlo cove, va sapuila eci o yevite vutima loku va lomboluila ovolandu omuenyo wove.
Nõla umue oco a kaile ongangu yiwa komãla vove.
ONUMBU YEMBIMBILIYA: “Omunu endaenda lukualondunge o lingavo ukualondunge.”—Olosapo 13:20.
Sokolola komunu umue ukulu okuti o kala ongangu yiwa komõlove. Nye o sima catiamẽla koku vetiya omõlove oco a linge ukamba laye? Eci ka ci lomboloka okuti ukulu o tambula ocikele cove coku pindisa omõlove. Pole oku linga ukamba lomunu umue ukulu haeye wa koleliwa, ci kuatisa kepindiso ove eca. Embimbiliya li lekisa okuti ongangu ya Paulu, ya kuatisa calua umalẽhe Timoteo, ndaño muẽle ceci a linga ukulu. Ukamba waco wa kuatisa Paulu kuenda Timoteo.—Va Filipoi 2:20, 22.
Kanyamo a sulako, omãla ka va siatele vali oku kala lolovavo, vapakũlu, va inanũ, momo vamue pokati kapata avo va kasi ocipãla lavo. Nda oco ci kasi oku pita lepata liove, sanda apuluvi oco omãla vove va lilongise lakulu vana va kuete ovituwa ove o sole.
a Catiamẽla kamalẽhe elivulu liaco lia lekisavo okuti, ovo va pesela olowola ecea veteke kovina viaco. Vekonomuiso liaco ka mua kongelele otembo omãla lamalẽhe va pesila vo Internet, eci va kasi kosikola ale koku linga upange wokonjo.