Omuenyo Kopui Citava Okuti Ukala Muele Ocili?
“Olongisi, nye ciwa ndinga okuti mola omuenyo ko pui?”−MATEO 19:16.
1. Nye cipopiwa catiamẽla kumbumbulu womuenyo wetu tumanu?
SOMA u Persia Xerxes I, wakulihiwa Vembimbiliya londuko ya Ahasuero, wakala lokukulihisa asualali vaye otembo handi kavaendele kuyaki, kunyamo 480 O.Y. (Ester 1:1, 2) Ndomo casapuiwa lukuasapulo u Helasi Heródoto, soma walola asuelẽla eci a vanja alume vaye. Momo lie? “Cindisumuisa calua,” oco capopia Xerxes, “eci ndisokolola umbumbulu womuenyo womunu. Momo pokati kalume vosi ava, lomue okakala lomuenyo eci papita anyamo vasoka ocita.” Ove lovevo pamue walimbuka ale okuti omuenyo wumbumbulu calua, puãi lomue oyongola okukuka, okuvela, ale okufa. Avoyo we, nda tuaponduile ño okukala komuenyo luhayele uwa kuenda esanju, nda hise!−Yovi 14:1, 2.
2. Elavoko lipi valua vakuete, kuenda momo lie?
2 Casunguluka, eci o resvita TheNew York Times Magazines ya 28 yosãi Yenyenye Linene yo 1997, yasandeka ocipama citi “Ovo Vayongola Okukala Lomuenyo.” Oyo yatukula oñulihisi yimue yapopia hati: “Ame nda kolela muẽle ocili okuti etu tukakala ocitumbulukila catete cikakala otembo kayipui”! Pamue ove wakolelavo okuti omuenyo kopui citava okuti ukala muẽle ocili. Citava okuti ove osima ndoco omo Embimbiliya lilikuminya okuti etu citava okuti tukala otembo kayipui kulo kilu lieve. (Osamo 37:29; Esituluilo 21:3, 4) Handivo, vamue vatava okuti omuenyo kopui citava okuti ukala ocili omo liovina vimue vikuavo kavisangiwa Vembimbiliya. Tukulihisi vivali pokati kovina evi vikatukuatisa okulimbuka okuti omuenyo kopui citava okuti ukala muẽle ocili.
Tualulikiwila Okukala Otembo Kayipui
3, 4. (a) Momo lie vamue vakolelela okuti etu nda tukala otembo kayipui? (b) Nye Daviti apopia catiamẽla kokululikiwa kuaye?
3 Ocina cimue casiata okueca ekolelo ku valua okuti omanu nda vakala otembo kayipui ekalo likomõhisa ndomo tualulikiwa. Ndeci, cikomõhisa calua ndomo tuafetikiwa vimo lia inetu. Umue mbiali wakulihiwa calua kokulombolola ondaka yatiamẽla koku kuka, wasoneha hati: “Noke yokulinga ovikomo vitu tuala kokuminiwa toke kokucitiwa kuenda kokukula kuoloñei vietimba lietu lokupitila vutunga wukulu, ongusu yanõlapo okuti ka yiluvikiya vali cimue cavelapo cilingisa okuti ovikomo viaco evi vikala otembo kayipui.” Oco muẽle, okukuliha ekalo lietu likomõhisa ndomo tualulikiwa, epulilo lisupako lieli, Momo lie tufila?
4 Kolohulukãi vianyamo konyima umue usonehi Wembimbiliya Daviti walimbukile ovikomo evi vinene, ndaño okuti katẽlele okutala vokati kimo ndeci olonoño vitẽla okulinga etaili. Daviti wakala lokusokolola eci catiamẽla kokululikiwa kuaye muẽle, eci eye asoneha hati, “wa ndulika vimo lia mai.” Kotembo yaco, eye wapopelevo hati, ‘ovimatamata viaye vialulikiwa.’ Eye wapopiavo eci catiamẽla kokupangiwa kua “akepa” aye eci, eye apopia hati, “cina nda lulikiwa vuyombeki.” Daviti noke wapopia hati “eci ovimatamata vietimba liange ka via lulikiwile handi” kuenda catiamẽla kokusovuiwa kuaye vimo lia inaye walimbuka okuti: ‘Olonepa viaco viosi via sonehiwa.’−Osamo 139:13–16.
5. Ocikomo cipi catiamẽla kokululikiwa kuetu otembo tukasi vimo?
5 Ocili okuti, kakuakale ocisonehua lacimue calongiso atiamẽla kokupangiwa kua Daviti vimo lia inaye. Pole kokusokolola kua Daviti ndomo ‘ovimatamata viaye viovokati’ viapangiwa kuenda “akepa,” aye lolonepa vikuavo vietimba liaye, kokuaye cakala kutiño okukula kuovina evi kuasokiyiwile−cosi cakala ño, ndu “via sonehiwa.” Cakala ndu okuti oselula yaminisiwa vokati ka inaye yakala lohondo yimue yeyuka alivulu akuete alongiso alekisa ndomo oñaña yomunu yipangiwa kuenje alongiso aco apitiyiwa koselula leselula yokaliye. Omo liaco, o revista Scince World yi ta olusapo lumue hati ‘oselula loselula yikasi kefetikilo liokukula kuoñaña yikuete ohondo yimue yeyuka alivulu akuete alongiso.’
6. Uvangi upi ulekisa okuti etu tualulikiwa ‘lekalo limue likomõhisa,’ ndeci Daviti asoneha?
6 Wakulihisa ale ndomo atimba etu a talavaya? Yimue onoño kovina vikuete omuenyo otukuiwa Jared Diamond wapopia hati: “Oloselula vikasi vovãla etu vilipongolola voloneke viñami ñami, evi vikasi kocilena vilipongolola volosãi vivali kuenda olo glóbulo vermelho vikasi vosonde yetu vilipongolola volosãi vikuãla.” Eye wasulako lokupopia hati: “Ekalo lietu litupangulula kuenda litupanga vali eteke leteke.” Eci cilombolka nye oloneke vilo? Cilomboloka okuti anyamo osi ño tukuete−cikale 8, 80 ale 800−etimba lietu handi Lopo likala liokaliye. Yimue onoño onjanja yimue yakulihisa okuti: “Vunyamo wumosi, cimue cisoka 98% kolo átomos vikasi vetimba lietu vikapiñaliwa lolo átomos vikuavo tutambuila vofela, vokulia lo vovinyua.” Oco muẽle, ndomo Daviti apopia, ‘tualulikiwa lekalo limue likomõhisa.’−Osamo 139:14.
7. Lokutiamisila kekalo ndomo atimba etu alulikiwa, kocisimilo cipi valua vasiata okupitila?
7 Lokutiamisila kekalo ndomo atimba etu alulikiwa, umue mbiali ukuokulihiso woku kuka wapopia hati: “Kacalombolokele momo lie okukuka kuiyilila.” Momo cimõleha kutiño nda tukala otembo kayipui. Omo lieci, oco omanu vasiatela okusandiliya okutẽlisa onjongole yaco eyi luloño wavo. Okasimbu kamue konyima, Ndotolo Alvin Silverstein wasoneha lekolelo velivulu liaye likuete osapi hiti Conquest of Death (Okuyula Okufa] hati: “Etu tukaloñolola ekalo liomuenyo. Tukakuata elomboloko . . . lieci omunu akukila.” Esulilo liaco likakala lipi? Eye wamisako hati: “Kakukakala vali ava ‘vakuka,’ momo ukulihiso ukatukuatisa okuyula okufa, wukaecelela okuti okukala umãlẽhe kutuihinya otembo kayipui.” Otava okuti omunu okayula okufa lekuatiso liuloño? Kuli esunga likuavo omanu vasiatela okukolela okuti omuenyo kopui citava okuti ukala muẽle ocili.
Onjongole Yokukala Otembo Kayipui
8, 9. Onjongole yipi omanu vakuete okuti vasiata okuyamisako vokuenda kuanyamo?
8 Walimbuka ale okuti okukala komuenyo otembo kayipui oyo onjongole yasiata komanu? Umue ndotolo wasoneha vukanda umue wasapulo woko Alemanha hati: “Onjoi yomuenyo kopui okutiño yakuka muẽle ndekalo liomanu.” Pokulombolola ekolelo lia vamue voko Europa vokosimbu, elivulu The New Encyclopædia Britannica liapopia hati: “Omanu vasesamẽla vakakala otembo kayipui vonjango yimue yinina ya yambeliwa lulu.” Halikolisilokovo omanu vasiata okulinga oco vatẽlise onjongole eyi yokukuata omuenyo kopui!
9 Elivulu The Encyclopædia Americana lilekisa okuti ko China, kanyamo asoka 2.000 konyima, cikale “olosoma cikale omanu [vaño], lokusonguiwa lovitunda vietavo lio Taoismo, vasiapo ovopange avo oco vaende kokusandiliya o elixir yomuenyo”−yatukuiwa okuti ono yokukala umãlẽhe. Vokuenda kuanyamo, omanu vasiata okukolela okuti lokunyua onenga yovina vimue, ale lokunyua ombuto yimue yovava, ovo citava okuti vakuamẽlẽla okukala amãlẽhe.
10. Alikolisilo api o kuamisako omuenyo asiata okulingiwa oloneke vilo?
10 Alikolisilo a cilo okuseteka okutẽlisa onjongole yomanu yokukuata omuenyo kopui asiata okumuiwavo okuti ha atitoko. Cimue ocindekaise caco elinga liokukapa omunu wafa lokuvela vo makina yitalalisa. Eci casiata oku lingiwa lelavoko liokutiulamo omuenyo kotembo yokovaso eci uloño wokusakula uveyi waco ukamako. Umue ukuakulinga elinga liaco, litukuiwa okuti kriogenia, wasoneha hati: “Nda ekolelo lietu liatẽlisiwa kuenda tualoñolola ndomo kusakuiwa ale kusemuluiwa uvi wosi−kumosi lokuhongua kuokukuka−vana vakasi ‘lokufa’ cilo vakakuata omuenyo ka u sulila kotembo yiya kovaso.”
11. Momo lie omanu vayonguila okukala otembo kapyipui?
11 Ove citava okuti opula, momo lie, onjongole yaco eyi yomuenyo kopui yapiãlela vovisimilo vietu? Momo “[Suku] wa kapa elivelo lievi ka vi pui vutima womanu.” (Ukundi 3:11) Ondaka eyi yitutuala kokusokolola calua! Sokolola ño handi: momo lie tukuetele vokati ketu onjongole kayisulila−yokukala otembo kayipui−nda Ululiki wetu kakale locisimilo cokutẽlisa onjongole yaco? Nda kacakale hẽ ekambo liocisola nda eye watululikile lonjongole yokukuata omuenyo kopui noke oñualapo okuti lalimue eteke atẽlisa onjongole yaco?−Osamo 145:16.
Helie Tusukila Okukolela?
12. Ekolelo lipi vamue vasiata okulekisa, pole ove otava okuti ekolelo liaco liocili?
12 Pi, ale kocina cipi, tusukila okukapa ekolelo lietu oco tukuate omuenyo kopui? Kuloño womanu wocita 20 ale 21? Ocipama citi “Ovo Vayongola Okukala Lomuenyo” co vo revista The New York Times Magazine calombolola eci catiamẽla ko “suku: yuloño” kuenda “onjongole [yasiata okulekisiwa] omo liunene wuloño.” Toke muẽle yimue onoño yapopia okuti yikuete “ekolelo lialua . . . okuti kukakala uloño wokukulihisa eci catiamẽla kokucitiwa vokuenda kuotembo oco [ut]uyovole kuenda okututuiya ovina vituala koku kuka ale pamue okuvipongolola.” Pole ocili ceci okuti, alikolisilo omanu vokusulisa oku kuka ale okumãla okufa asiata okulilekisa okuti ahongua.
13. Ndamupi owoño wetu wapingiwa cilekisa okuti tuapangiwila okukala otembo kayipui?
13 Eci cilomboloka hẽ okuti kakuli layimue onjila yokukuata omuenyo kopui? Sio! Kuli yimue onjila! Ndomo owoño wetu wapangiwa, longusu kayisulila yokulilongisa, te catuiha ekolelo lieci. Yimue onoño yalilongisa eci catiamẽla kolomolekula otukuiwa James Watson watukula owoño wetu hati “ocina cimue catatamapo vali pokati kovina viosi tualoñolola ale voluali.” Kuenda umue ukuakulilongisa eci catiamẽla kowoño kuenda kovovei awo, Richard Restak wapopia hati: “Kakuli konepa layimue yoluali kua kulihiwa kuli cimue, ndaño muẽle cosimbu, calisoka lawo.” Momo lie tukuetele owoño umue ukuete epondolo kalisulila liokusoleka lokukonomuisa alomboluilo akahandangala, kuenda etimba limue liapangiwila okukala otembo kayipui, nda katu kakuata omuenyo kopui?
14. (a) Esulilo lipi liatiamẽla komuenyo womanu asonehi Vembimbiliya valekisa? (b) Momo lie tusukilila okukapa ekolelo lietu ku Suku, komanu hakoko?
14 Oco puãi, lovovangi ava, ocisimilo cipi casunguluka, tupondola okukuata? Hocisimiloko cokuti tuasokiyiwa kuenda tualulikiwa Lululiki umue ukuonenewosi haeye ukualondunge oco tukale otembo kayipui? (Yovi 10:8; Osamo 36:9; 100:3; Malakiya 2:10; Ovilinga 17:24, 25) Omo liaco, te tukala vakualondunge okuti tukapako ocihandeleko Cembimbiliya cukualosamo citi: “Ku ka kolele olosoma. Ku ka kolele omunu ukuasitu omo kokuaye ka kuli ekuatiso.” Momo lie katukolelela omunu? Momo, ndomo ukualosamo asoneha, “eci [a] tula omuenyo o tiukila posi yaye. Eteke liaco hailio olongombo viaye vi nyõleha.” Ocili okuti, ndaño lepondolo liokukala otembo kayipui, omunu katẽla okuteyuila okufa. Ukualosamo wasulako lolondaka viti: “[Wasumuluha] omunu okuti elavoko liaye li kasi ku Yehova Suku yaye.”−Osamo 146:3–5.
Oyo Muẽle Onjongole ya Suku?
15. Nye cilekisa okuti onjongole muẽle ya Suku okuti tukala otembo kayipui?
15 Pole, pamue ove opula, oyo muẽle onjongele ya Yehova okuti etu tukuata omuenyo kopui? Oco muẽle, oyo! Olonjanja vialua Vondaka yaye olikuminya eci. Embimbiliya lituiha ekolelo liokuti “onima yekandu okufa, puãi ocali ca eciwa la Suku oco omuenyo ko pui.” Ukuenje wa Suku Yoano wasonehavo hati: “Eci [Suku] a tu likuminya ceci, Omuenyo ko pui.” Omo liaco kacikomohisa eci umue umãlẽhe ukuenje apula Yesu hati: “Olongisi, nye ciwa ndinga okuti mola omuenyo ko pui” [Va Roma 6:23; 1 Yoano 2:25; Mateo 19:16) Ocovo upostolo Paulu asonehela olondaka viti “velavoko liomuenyo ko pui. Suku, u [okuti] lalimue eteke a kemba, eye wa likuminya omuenyo waco konahululua.”−Tito 1:2.
16. Suku walikuminya ndati omuenyo kopui tunde “konahululua”?
16 Okulinga hati Suku walikuminya omuenyo kopui tunde “konahululua” cilomboloka nye? Eci upostolo Paulu ayonguile okupopia ceci okuti osimbu handi Suku kalulikile ulume lukãi vatete, Adama la Heva, ocipango caye cakala ale okuti omanu vakala otembo kayipui. Puãi, nda Paulu wakala lokupopia eci handi omanu kavalulikiwile okuti oco Yehova atumbika ocipango caye, oco puãi handi hayo onjongole ya Suku yokueca omuenyo kopui komanu.
17. Momo lie Adama la Heva vatundisiwila vocumbo ceEdene, kuenda momo lie konjila yaco kuakapiwila va keruvi?
17 Embimbiliya lilombolola okuti vocumbo ce Edene, “Yehova Suku . . . wa kapamo uti womuenyo.” Eci Adama a tundisiwila vocumbo ceci okuti, oco ‘kakõluile okuokuo kuaye kuti womuenyo loku kotolako epako ha kali, sanga okala hu lomuenyo’−oco muẽle, otembo kayipui! Noke yokutundisa Adama la Heva vocumbo ce Edene, Yehova wakapako va keruvi “losipata yondalu yi pongolokela kuosi oku lavo onjila yo kuti womuenyo.”−Efetikilo 2:9; 3:22–24.
18. (a) Nda Adama la Heva valile kuti womuenyo nda calomboloka nye kokuavo? (b) Okulia kuti waco cilekisa nye?
18 Nda Adama la Heva vahiwile omoko yokulia kuti waco womuenyo, nda calomboloka nye kokuavo? Nda vakuata esumuluho liokukala otembo kayipui Vocumbo Celau! Yimue onoño kokulombolola eci catiamẽla Kembimbiliya yapopia hati: “Uti womuenyo mbi wakala locina cimue okuti nda oco cakuatisa omanu okuliyovola koku kuka, ale kenyõleho lietimba lisulila kokufa.” Eye wapopiavo hati “vocumbo muakala ovikula vimue visakula okuti vitẽla okuimula okuhongua” kuokukuka. Pole Embimbiliya kalilombolola okuti uti waco owu womuenyo likaliawo wakala lepondolo liokueca omuenyo. Puãi, uti waco wakalilamo ño okukolisa ohuminyo ya Suku, yokueca omuenyo kopui ku vana okuti nda vahiwa omoko yokulia kepako liaco.−Esituluilo 2:7.
Ocipango ca Suku Kacapongolokele
19. Momo lie Adama a fila, kuenda momo lie etu tucitumbulukila caye tu filavo?
19 Eci Adama alinga ekandu, wanyelisa omoko yokukuata omuenyo kopui waye muẽle kuenda wocitumbulukila caye cosi okuti otembo yaco handi kacacitiwile. (Efetikilo 2:17) Eci alinga ukuekandu, omo liokusina kuaye, eye wapongoloka ukuetondelo, haeye kalipuile. Tunde opo, etimba lia Adama liafetika okuhongua lokuenda kokufa. Momo ndeci Embimbiliya lipopia: “onima yekandu okufa.” (Va Roma 6:23) Kuendavo, ocitumbulukila ca Adama cavakuakandu cafetikavo okuenda kokufa, hakomuenyo kopuiko. Embimbiliya lilombolola okuti: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue [Adama], kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.”−Va Roma 5:12.
20. Nye cilekisa okuti omanu valulikiwila okukala otembo kayipui kulo kilu lieve?
20 Nda hẽ, Adama kalingile ekandu? Nda cakala ndati, nda eye kalekisile esino ku Suku kuenda wahiwile omoko yokulia kuti womuenyo? Pi nda atuihinya okukala lombanjaile yaye yomuenyo kopui Suku owiha? Kilu? Sio! Suku kapopele lacimue catiamẽla kokuambatiwa kua Adama kilu. Ocikele caye atambuile cokutalavaya palo posi. Embimbiliya lilombolola okuti: “Posi . . . Suku wa kulisapo oviti viosi via posoka oku vi tala, haivio vi tava oku liako,” kuenda liamisako vali hati: “Suku wa nyañula ulume wo kapa vocumbo ce Edene ha ci limi loku ci tata.” (Efetikilo 2:9, 15) Noke eci Heva alulikiwa ndoñuatisi ya Adama, kavali kavo vatambula ovikele vikuavo viupange wa palo posi. Suku wavapopisa hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.”−Efetikilo 1:28.
21. Elavoko lipi likomõhisa omanu vatete nda vakuata?
21 Sokolola ño handi asumuluho a palo posi olonumbi evi via Suku nda vianena ku Adama la Heva! Ovo nda vatekuila omãla vavo vakãi lava valume Vocumbo Celau luhayele wasuapo. Osimbu nda omãla vavo vasoliwe vakula, nda va vakuatisako okulinga upange wusanjuisa wokukapa ovikula Vocumbo oco cituihinye luwa waco. Omo okuti ovinyama viosi nda viapokola kokuavo, epata liomanu nda liakala lesanju lialua. Sokolola ño handi esanju nda vakuata pokuamisako ovililo viocumbo ce Edene, avoyo oluali luosi nda lualinga Ofeka Yelau! Ove, nda kuacisolele okukala komuenyo lomãla valipua vocitumãlo caco eci celau palo posi, okuti kusakala vali lokukuka ndaño okufa? Ecela okuti utima wove utambulula epulilo eli.
22. Momo lie tusukilila okukuata ekolelo liokuti Suku kapongoluile ocipango caye catiamẽla kulo kilu lieve?
22 Eci Adama la Heva valinga ekandu kuenje noke vatundisiwa vocumbo ce Edene, anga hẽ Suku wapongolola ocipango caye cokuti omanu, vakala otembo kayipui Vofeka Yelau palo posi? Lalimueteke! Nda Suku wacilingile nda waecelela okuti oyuliwa kueci catiamẽla kepondolo liunene waye wokutẽlisa ocipango caye catete. Tusukila okukuata ekolelo liokuti Suku olinga eci alikuminya, ndomo eye muẽle apopia hati: “Ondaka yange yi tunda vomẽla wange; ka yi tiukila ño kokuange, puãi yi linga ndeci nda panga oku tẽlisa, leci nda yi tumila.”−Isaya 55:11.
23. (a) Nye cilekisa okuti handi lopo ocipango ca Suku okuti vakuesunga vakala otembo kayipui kulo kilu lieve? (b) Nye cikalomboluiwa kocipama cikakuamamo?
23 .Uvangi wokuti ocipango ca Suku catiamẽla palo posi kacapongolokele ulomboluiwa ciwa Vembimbiliya, omu Suku alikuminya hati: “Olondingesunga vi piñala ofeka, vi tungamo oloneke ka vi pui.” Yesu Kristu layevo Kohundo yaye yo Komunda wapopiavo hati ambombe vapiñala ofeka. (Osamo 37:29; Mateo 5:5) Oco hẽ, tupondola ndati okukuata omuenyo kopui, kuenda nye tusukila okulinga oco tu mole omuenyo waco? Eci cikalomboluiwa vocipama cikakuamamo.
Otambulula Ndati?
◻ Momo lie valua vakolelela okuti omuenyo kopui citava okuti ukala muẽle ocili?
◻ Nye cituiha ekolelo liokuti etu tualulikiwila okukala otembo kayipui?
◻ Cipi cakala ocipango catete ca Suku catiamẽla komanu kilu lieve?
◻ Momo lie tusukilila okukolela okuti Suku okatẽlisa ocipango caye catete?