OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w99 1/5 kam. 15-20
  • “Ovina Evi vi Lingiwa”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Ovina Evi vi Lingiwa”
  • Utala Wondavululi—1999
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Okutẽlisiwa Kumue Kuesumuo Ndopo Kuiya
  • Omanu Vokotembo Yaco Vapondola Okucimõla
  • Okutẽlisiwa Kukuavo Kukasi Okuiya
  • Esombiso Liya Kovaso!
  • “Tu Sapuile, Eteke Lipi Ovina evi vi Lingiwa?”
    Utala Wondavululi—2013
  • Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
  • “Usoma Wove Wiye”
    Usoma wa Suku u Kasi Oku Viala!
Utala Wondavululi—1999
w99 1/5 kam. 15-20

“Ovina Evi vi Lingiwa”

“Yesu wa kumbulula hati: . . . Ovina evi vi lingiwa puãi eci hesuliloko handi.”−MATEO 24:4–6.

1. Ocina cipi cikuete epondolo liokutumila ovilinga vietu?

KAKULI atãtãhai okuti ove wasakalala lomuenyo wove kuenda otembo yove yokovaso. Kuenda pamue wasakalalavo lombangulo yakokisa onjongole ku C.T. Russell osimbu kunyamo wo 1877. Russell, eye wasovola o Sociedade Torre de Vigia, wasoneha okalivulu katukuiwa okuti, The Object and Manner of Our Lord’s Return (Ceci Cikokisa Okutiuka kua Ñala Yetu kuenda Ndomo Iya). Okalivulu aka kakuete amẽla 64 onepa yalua yalio yilombolola okutiuka kua Yesu, ale okuiya kuo kovaso. (Yoano 14:3) Eteke limue Komunda yo Oliveira, ovapostolo vopulisa eci catiamẽla kokutiuka kuaye vati: “Eteke lipi ovina evi vi lingiwa? Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? [ale, “yokuiya kuove,” Kings James Version] Londimbukiso yesulilo lioluali ye?”−Mateo 24:3.

2. Momo lie kukasilili ovisimilo vialua vilipatãla viatiamẽla kueci Yesu alombolola?

2 Ove wakuliha etambululo lia Yesu kuenda liakulomboloka? Etambululo liaco lisangiwa Valivulu atatu Ovovangi a Kristu. Ulongisi D.A. Carson wasoneha hati: “Ocipama 24 ca Mateo kuenda evi vialisoka laco ndeci Marko 13 kuenda Luka 21 viasiata okunena vali etatamiso ku vakuakuvilombolola okucisokisa lovipama vikuavo vio Vembimbiliya.” Eci ocisimilo cimue caye−ndeci ovisimilo vikuavo viomanu vilipatãla. Kotembo yocita casulako, vialua ovisimilo viaco evi viatateka okukuata ekolelo. Ava vatavele kovisimilo viaco vasiatele okupopia okuti Yesu lalimue eteke apopele eci tuasiata okutanga Kalivulu Ovovangi a Kristu, okuti olondaka viaye vokuenda kuotembo viavihisiwa, ale okuti olondaka viaya vialueya−ovisimilo viaco evi viatiamẽla kolonoño vakuakusepula. Umue ukuakulombolola toke muẽle wasokisa Elivulu Liovovangi a Kristu lia Marko ‘lovisimilo viuloño wofilosofia wa Mahayana–Buddhist’!

3. Olombangi via Yehova viamẽla ndati kocitumasuku ca Yesu?

3  Calitepa locituwa eci, Olombangi via Yehova viatava kocili Embimbiliya lilekisa kuenda vikuete ekolelo kokualio, okukongelako eci Yesu apopia kapostolo vakuãla eci vakala laye Komunda yo Oliveira eci pakambele oloneke vitatu kolofa viaye. Tunde koloneke via C.T. Russell, toke cilo omanu va Suku olonjanja viosi vasiata okukuata elomboloko liwa liatiamẽla kovitumasuku Yesu aeca. Kanyamo añami ñami asulako, Utala Wondavululi waeca elomboloko liokaliye kovisimilo viavo (Olombangi via Yehova) viatiamẽla kocitumasuku caco. Ove hẽ wasiata okukulihisa olondaka viaco, kuenda wapokola kapongoloko olondaka viaco vikokisa komuenyo wove?a Tucikulihisi ndomo cilingiwa.

Okutẽlisiwa Kumue Kuesumuo Ndopo Kuiya

4. Momo lie ovapostolo valingila epulilo ku Yesu liatiamẽla kotembo yiya kovaso?

4 Ovapostolo vakulihile okuti Yesu eye wakalele Mesiya. Omo liaco eci voyeva okusapula okufa kuaye, lokupinduka kuaye, kuenda okutiuka kuaye, ovo vayokokele okuti, ‘Nda hẽ Yesu ofa kuenda enda kilu, oco puãi eye opondola ndati okutẽlisa ovina viaposoka vikevelela okutẽlisiwa la Mesiya?’ Handi vali, Yesu wapopia esulilo liatiamẽla ko Yerusalãi kuenda onembele yayo. Ovapostolo vayokokelevo, kuenje vati ‘Ovina viaco otembo yipi vikalingiwa kuenda ndamupi?’ Kelikoliso liokukuata elomboloko kovina evi, ovapostolo vapula hati: “Ovina evi hẽ, vi lingiwa eteke li pi? Kuenda ondimbukiso yaco ye, eci ovina evi vi laika oku lingiwa?”−Marko 13:4; Mateo 15:21, 27, 28; 23:37–24:2.

5. Eci Yesu apopia catẽlisiwa ndati kotembo yocita catete?

5 Yesu walombolola okuti tete kukeya ovoyaki, onjala, ovovei, ovilemawe, okupakuila kohali kuenda okusuvukiwa Kuakristão, okukatuka kuavamesiya vesanda, kuenda okulisandula kuokukunda olondaka viwa Viusoma. Oco kuiya noke esulilo. (Mateo 24:4–14; Marko 13:5–13; Luka 21:8–19) Yesu wapopia ovina evi selo vunyamo wa 33 K.K. Vokuenda kuanyamo akuamamo,olondonge viaye vialunguiwa viaponduile okulimbuka okuti ovina viasapuiwa ale nda viapita velingalimue yikomõhisa. Oco, esapulo lilekisa okuti ovina viaco viatẽlisiwa votembo yaco eyi, yambata uviali wa va Yudea kesulilo, povaka asualali ava Roma kanyamo o 66–70 K.K. Eci ceya hẽ okupita ndati?

6. Nye calingiwa pokati ka va Roma kuenda va Yudea kunyamo wo 66 K.K.?

6 Ko Yudea vokuenda kuotembo yowuya vondombo yunyamo wo 66 K.K., Vakuacitundo cimue cava Yudea valinga uyaki lasualali olondavululi viava Roma pombonge yimue ocipepi lonembele ko Yerusalãi, lokuvetiya ungangala kolonepa viosi viofeka. Ulongisi Heinrich Graetz velivulu História do Povo Judeu, (Esapulo Lia va Yudea) walombolola hati: “Céstio Galo eye wacitẽlisa, eci akala Mbiali ko Suria oco ateyuile esumbilo liasualali va Roma, . . . kakalele kupãla kuenje wayeva usuanji walisandula kovitumãlo ocipepi lapa eye akala, usuanji waco kawakuatele epondolo liokukyula. Eye wavilikiya olohoka viaye viasualali viosi oco vilikongele, kuenda olombuale viokolofeka vilisungue vatumakovo ovo muẽle asualali avo.” Vasokele 30.000 kasualali vañuala ocingonja o Yerusalãi yosi. Noke yokulinga uyaki umue, va Yudea vatiukila vokati kovimbaka viakalele ocipepi lonembele. “Vokuenda kuoloneke vitãlo va Roma vasetekele okukundula ovimbaka, pole vacitokoka omo okuti vakisikiwa okutiukila konyima momo liovota ava Yudea. Cakala lika veteke liepandu ovo valinga uyaki kocimbaka conepa yokonano kovaso Yonembele.”

7. Momo lie olondonge via Yesu viakuatele ovisimilo vimue vialitepa levi via va Yudea?

7 Citava okusokolola ndomo va Yudea vasakalalele, lokukevelela okuti Suku iya ovapopela kuenda okupopelavo olupale luavo lukola! Pole, olondonge via Yesu, viakulihile okuti okukunduiwa kuo Yerusalãi kuakala okupitila. Yesu wavalomboluila okuti: “Ku iyilila oloneke eci ovanyali vove va ku liongokela ondunda, kuenje va ku ñuala ocingonja loku ku sitika kolonẽle viosi. Va ku kupuila posi, ove lomãla vove va kasi vokati kove. Ka va ku sila ewe kilu liewe.” (Luka 19:43, 44) Puãi Akristão nda vafetika okufa vokati ko Yerusalãi kunyam wo 66 K.K.?

8. Ocitangi cipi Yesu asapula, kuenje velie vakalele “ava vanõliwa” omo liavo kuatepuluiwa oloneke viaco?

8 Eci a tambulula ovapostolo Komunda yo Oliveira, Yesu walombolola hati: “Momo koloneke viaco kuiya ohali ya lua, ya lisoka layo ka la yeya, tunde kefetikilo lioku lulika ovina Suku a lulika, toke cilo, kuenje ka yiya vali. Kuenje Ñala nda ka tepuluile koloneke viaco, nda lomue ukuetimba wa popeliwa. Puãi oloneke viaco, via tepuluilua ava va noliwa, haivo eye a nola.” (Marko 13:19, 20; Mateo 24:21, 22) Oco oloneke nda viatepuluiwa kuenje “ava va noliwa” vapopeliwa. Velie vaco ava? Ocili Havayudeako valinga usuanji kuenje vapopiale okuti vafendela Yehova pole kavatavele Mõlaye. (Yoano 19:1–7; Ovilinga 2:22, 23, 36) Ava vanõliwa okuti vakuacili vatiamẽla pokati ka va Yudea kuenda pokati kavana Havayudeako okuti vakuatele ekolelo ku Yesu okuti eye Mesiya kuenda eye Upopeli. Vosi yavo ava ovo Suku anõla, kuenda ko Pendekoste 33 K.K., eye wavakongela oco valinge ofeka yokaliye yespiritu, “Isareli wa Suku.”−Va Galatia 6:16; Luka 18:7; Ovilinga 10:34–45; 1 Petulu 2:9.

9, 10. Oloneke via va Roma “via tepuluiwa,” ndati kuenda nye ceya okupitako?

9 Oloneke viaco hẽ ‘viatepuluiwa’ kuenda olombuavekua vianõliwa ko Yerusalãi? Ulongisi Graetz wasapula hati: “[Céstio Galo] katavele okuti casunguluka okutuihinya uyaki umue wokulisivaya ale wokulipandiya omo okuti uyaki waco nda watumãla osimbu yalua votembo yina, okuti otembo yombela yokuenye yakalele ale ocipepi . . . kuenda nda yatateka ohoka yasualali okutambula ekuatiso. Omo pamue liesunga liovina viosi evi eye wamõla okuti cavelapo okutiukila konyima.” Céstio Galo wasokolola ocina cimue pokati kaco apa cakokisa asualali va Roma okusia olupale luo Yerusalãi, cavanenela okupumba kumue kuocili kualingiwa lokukuamawa lava Yudea.

10 Okutiukila oku kuocituke kuava Roma kuecelela epuluvi ku ‘vakuetimba’−olondonge via Yesu viakalele lohele vo Yerusalãi−oco vipopeliwe. Esapulo liasiata okulekisa okuti onjanela oyo yepuluvi eci yayikuka, Akristão vatila vofeka. Huvangikuowo wuloño wa Suku wokukuliha eci ciya kovaso kuenda ohuminyo yepuluko kafendeli vaye! Pole, nye capita la va Yudea havakuekoleloko vatumalele vo Yerusalãi kuenda vo Yudea?

Omanu Vokotembo Yaco Vapondola Okucimõla

11. Nye Yesu apopia catiamẽla kondaka “ocitumbulukila cilo”?

11 ‵Valua va Yudea vasimile okuti okufendela kuavo kualingawale vonembele nda kuatuihinya otembo yosi. Pole Yesu wapopia hati: “Lilongisi ocipama kukuyu. Nda ocanja cawo ci tomba ha ci yovi, vu ci cokuti onjovo yi li ocipepi. Haicovo ene, eci vu mola ovina evi viosi, kulihi okuti Mõlom[u]nu o kasi ocipepi, pivelo muẽle. Mopia lene siti, Ocili, ocitumbulukila cilo ka ci pui te ovina evi viosi vi lingiwa. Ilu losi vi takata, puãi olondaka viange ka vi takata.”−Mateo 24:32–35.

12, 13. Olondonge via Yesu viakuata ndati elomboloko kolondaka via Yesu viatiamẽla kondaka “ocitumbulukila cilo”?

12 Anyamo eya kovaso yunyamo wo 66 K.K. Vakristão vapondola okumõla onepa yatete yondimbukiso yovina vialua vialitenga viakala lokutẽlisiwa−ovoyaki, onjala, kuenda upange walua walingiwa wokukunda olondaka viwa Viusoma. (Ovilinga 11:28; Va Kolosai 1:23) Puãi, esulilo hẽ nda lieya otembo yipi? Olondaka via Yesu vilomboloka nye eci apopia hati: “Ocitumbulukila cilo (vo Helasi ge. Ne.aʹ) ka ci pui”? Yesu wa siatele okutukula omanu vokotembo yaye anyali va Yudea, okukongelamo asongui vetavo, “ocitumbulukila ca viha haico cukahonga.” (Mateo 11:16; 12:39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) Omo liaco, Komunda yo Oliveira, eci eye a popia vali okuti “ocitumbulukila cilo,” eye ka popela epata liosi lia va Yudea vokuenda kuolotembo viosi; kuenje olondaka viaye kaviatiamẽlele kolondonge viaye, momo ovo vakalele “ombuto yanoliwa.” (1 Petulu 2:9) Kuenda Yesu kapopevo okuti olondaka “ocitumbulukila cilo” cilomboloka otembo yimue.

13 Pole, Yesu watiamẽsila olondaka evi kanyali vaye va Yudea vatiamẽlile okupita vovina viondimbukisa eye aeca pana okuti eye waendale kilu. Pokulombolola eci catiamẽla kolondaka “ocitumbulukila cilo” velivulu lia Luka 21:32, Ulongisi Joel B. Green, wapopia hati: “Velivulu Liovovangi a Kristu, olondaka ‘ocitumbulukila cilo’ (kuenda olondaka vikuãiko) viasiata okulomboloka omanu vatamãlala kocipango ca Suku. . . . [cilomboloka] omanu vaimba onyima ocipango ca Suku.b

14. Nye capita “[k]ocitumbulukila” caco, pole cakala ndati okuti eci capita ka Kristão calitepa?

14 Ocitumbulukila civi canyali va Yudea vana okuti vamola eci okutẽlisiwa kuondimbukiso kuafetika lavovo vakunduiwa. (Mateo 24:6, 13, 24) Kuenje eci oco capita lavo! Vunyamo wa 70 K.K., ohoka yasualali va Roma vatiuka, vasonguiwa la Titu, omõla Wosoma Yinene Vespiano. Ohali ya va Yudea vana vasitikiwa onjanja yavali volupale okuyisokolola yakala kupãla.c Ombangi yamola lovaso aye ocipito eci otukuiwa okuti Flávio Josefo wasapula okuti eci va Roma vakundula olupale, cisoka 1.100.000 ya va Yudea vapondiwa kuenda vakuavo vasoka 100.000 vambatiwa kumandekua, valua pokati kavo selo vafa lonjala ale vapondiwa kolonjo violomapalo viava Roma. Ocili ohali yinene yunyamo wo 66–70 K.K. yakala ohali yimue yapiãla vali enene yapita ko Yerusalãi kuenda ku va Yudea haiyo lalimue eteke vali veya okuyipita. Pole Kakristão vakuatele utate wokulavulula okutẽlisiwa kuelungulo liocitumasuku kuenda vatila vo Yerusalãi noke yokutiuka kuasualali va Roma vunyamo wo 66 K.K.! Akristão olombuavekua “va noliwa,” “vapopeliwa,” ale vapuluka, kunyamo wo 70 K.K.−Mateo 24:16, 22.

Okutẽlisiwa Kukuavo Kukasi Okuiya

15. Tupondola ndati okukuata ekolelo liokuti ocitumasuku ca Yesu cikatẽlisiwa vali enene otembo yilo noke yunyamo wo 70 K.K.?

15 Pole, ovina viaco evi kaviasulilile opo. Selo Yesu walekisile okuti noke yokunyõleha kuolupale, eye nda watiuka vonduko ya Yehova. (Mateo 23:38, 39; 24:2) Noke Komunda yo Oliveira wasapula ocitumasuku caye cikuete ovina evi vialeluka okuvikuata elomboloko. Pokulombolola okuiya “[ku]ohali ya lua,” eye wapopia hati noke yokuiya kuava Kristu vesanda, kuenda eci okuti o Yerusalãi yakunduiwa ale lolofeka otembo yimue yitumãla osimbu yalua. (Mateo 24:21, 23–28; Luka 21:24) Eci cilekisa okuti okutẽlisiwa kumue kukuavo kukasi okuiya? Uvangi ulekisa okuti oco. Eci tusokisa elivulu Liesituluilo 6:2–8 (liasonehiwa noke yohali yalua ko Yerusalãi vunyamo wo 70 K.K.) la Mateo 24:6–8 kuenda Luka 21:10, 11, tumõla okuti ovita viovoyaki, ekambo liokulia, afengi alingiwa voluali luosi onjanja lonjanja alivokiya vali. Okutẽlisiwa oku kuapiãla vali kuolondaka via Yesu kuafetika okulingiwa tunde eci Uyaki Watete Woluali Luosi wafetika vunyamo wo 1914.

16-18. Nye tukevelela okuti ndopo cifetika?

16 Anyamo alua ale toke cilo, Olombangi via Yehova vasiata okulongisa okuti uvangi wovina viondimbukiso vikasi okupita vilekisa okuti “ohali ya lua” ndopo yifetika. “Ocitumbulukila” civi comanu vokoloneke vilo cikamola ohali yaco. Cimoleha okuti cikafetikavo vonjanja (yokundumuhila etavo liosi liesanda), ndeci okundumuhila kualingiwa la Galo vunyamo wo 66 K.K. kuafetika okunena ohali ko Yerusalãi.d Noke yokuliwekapo kuotembo yimue kayakulihiwile, esulilo liya− olukundu lumue luoluali luosi, ndacina capita kunyamo wo 70 K.K.

17 Okulombolola eci catiamẽla kohali yiya koloneke viokovaso yetu, Yesu wapopia hati: “Ndopo, kovaso yohali yoloneke viaco, [okukunduiwa kuetavo liesanda] ekumbi li vumbula, kuenje osãi ka yeci owi wayo. Olombungululu vi loluka kilu, lovonene okilu a sengiwa. Noke ondimbukiso ya Mõlom[u]nu yi tukuluka kilu, kuenje apata osi okilu lieve a lila. Va mola Mõlom[u]nu yu iyilila valende okilu lunene lulamba wa lua.”−Mateo 24:29, 30.

18 Okupisa kotembo oyo Yesu wapopia hati, “kovaso yohali yoloneke viaco,” kilu kukalingiwa ovikomo viovina vimue. (Cisokisa la Yoeli 2:28–32; 3:15.) Eci cikakokisa usumba kuenda cikasaluisa omanu vasina kuenje vaka “lila.” Valua “va [k]ambuka longuele yovina vi laika oku iya kilu lieve.” Pole ocina caco eci kacikapita Lakristão vocili! Vana ‘[va] petula ovitue viavo, momo eyovo liavo li kasi ocipepi.’−Luka 21:25, 26, 28.

Esombiso Liya Kovaso!

19. Tutẽla ndati okulimbuka otembo yikatẽlisiwa olusapo luolomeme kuenda luolohombo?

19 Limbuka okuti ko Mateo 24:29–31 kulombolola okuti (1) Mõlomunu iya, (2) okuiya kuaye kulingiwa lunene lulamba walua, (3) iya lovangelo, kuenda (4) apata osi o kilu lieve vakomola. Yesu wapitulula ovina viaco evi volusapo luaye luolomeme kuenda olohombo. (Mateo 25:31–46) Omo liaco, tukuata elomboloko liokuti olusapo olu lukatẽlisiwa pana okuti ohali yalua yafetika ale, eci Yesu iya lovangelo vaye kuenje otumãla kocalo caye oco asombise. (Yoano 5:22; Ovilinga 17:31; cisokisa la 1 Olosoma 7:7; Daniele 7:10, 13, 14, 22, 26; Mateo 19:28.) Helie okasombisiwa, kuenda nye cikeyako? Olusapo lulekisa okuti Yesu okakulihisa lutate walua omanu vosi, ndomo ovo valinga ovina viasunguluka eci handi yuviali waye wokilu.

20, 21. (a) Nye cikapita lolomeme violusapo lua Yesu? (b) Nye cikapita lolohombo koloneke viya kovaso?

20 Alume kuenda akãi okuti vakasi soketi olomeme vakanõliwa oco vakale konele yasumulusuiwa yokondio ya Yesu. Momo lie? Momo ovo valingaile ovina viwa kuvamanji vaye− Akristão olombuavekua, vana vaka kuata onepa Kusoma wokilu wa Kristu. (Daniele 7:27; Va Heveru 2:9–3:1) Lokutiamẽla kolusapo olu, olohuluwa Viakristão viasoka soketi olomeme viasiata okulimbuka kuenda viasiata okutalavaya lokukuatisa vamanji va Yesu vespiritu. Omo liaco, “owiñi owo” wakahandangala ukuete uvangi wekolelo Vembimbiliya wokupuluka “[k]ohali ya lua” kuenda noke okukala otembo yenda ño hu Vofeka Yokaliye, yikavialiwa Lusoma wa Suku.−Esituluilo 7:9, 14; 21:3, 4; Yoano 10:16.

21 Hacinakuoco ciñi cikapita lolohombo! Ovo vasonehiwa ko Mateo 24:30 okuti eci Yesu eya va “lila.” Okulila kuavo kukakuata esunga, momo vakalimbuka okulikala valinga lolondaka viwa Viusoma, kuenda esuvu vakuatela olondonge via Yesu, kuenda omo konjongole yavo vanõlapo oluali lulo lukasi okutakata. (Mateo 10:16–18; 1 Yoano 2:15–17) Muẽle Yesu eye− okanõla vosi vana vatiamẽla kolohombo− hondongeko yimue yaye palo posi, omo liaco eye wapopia hati: “Kuenje ava va enda keyambulo ka li pui.”−Mateo 25:46.

22. Onepa ye yocitumasuku ca Yesu yisesamela okuti tuyikulihisa lutate walua?

22 Okuamamako kuetu kokukuata elomboloko liocitumasuku ko Mateo kocipama 24 kuenda 25 kuasiata okutukavuluisa kutima. Pole, onepa yombangulo−‘yocinyuañi ceviho citãi vocitumalo ci kola.’ onepa yimue yatiamẽlavo kocitumasuku ca Yesu yisesamela okuti tuyikulihisa lutate walua. Yesu wavetiya olondonge viaye oco vilimbuke eci catiamẽla kocina caco lokuyevelela lutate kueci tutanga. (Mateo 24:15, 16) Anga “Ocinyuañi” caco “ceviho” nye? Otembo yipi eci catalama pocitumãlo cikola? Omuenyo wetu cilo kuenda kovaso ukongeliwamo hẽ ndati? Ocipama cikuamamo cilombolola ovina viaco evi.

[Atosi pombuelo yamela]

a  Umue ukuasikola woko Grã–Bretanha otukuiwa okuti G.R. Beasley–Murra walombolola hati: “Olondaka viokuti ‘ocitumbulukila cilo’ kacitava okuti vitatamisa vakuakulombolola. Osimbu genea oyo ondaka yitaviwa ko Helasi yokefetikilo kuenje oyo yilomboloka okucitiwa, ombuto, omo liaco vilomboloka epata, . . . vo [Helasi yo Septuaginta] yasiata okupiwa kondaka yo Heveru dor, yilomboloka utunga, utunga womanu, ale ocitumbulukila vonepa yatiamẽla komanu votembo yimue. . . . Olondaka viapopiwa la Yesu ovio vilomboloka ovina vivali: konepa yimue ndomo casiata vilomboloka omanu vakala koloneke viaye (Yesu), kuenje konepa yikuavo ndomo casiatavo vilekisa okuvetela evelo uvi umue.”

b  Velivulu História do Povo Judeu, (Esapulo lia va Yudea) Ulongisi Greatz wapopia hati, va Roma olonjanja vimue vasiatele okuvalela kuti eteke leteke 500 komanu vakuatiwa kumandekua. Va Yudea vakuavo vakuatiwa umandekua vavateta ovaka avo noke vavatiukilisa volupale. Omuenyo hẽ wakalele ndati volupale? “Olombongo kaviakuatele vali esilivilo, omo liaco kacatavele okulanda lavio ocina cimue. Alume kolonele viosi violokololo vakala lokuliyaka omo liokusanda okulia, okulia kuaco kuna muẽle kulingisa onyanya ndeci ovinene, ovipa viovinyama, ale eci casupa kolombua. . . . Okulivokiya kuonjanga kuovivimbi vialua kaviakendiwile haivio viavola omo liofela yondombo canena elemba livi, liakokisa ovovei okusambuka komanu, canenavo onjala, kuenda uyaki.”

c  Tala ovipama vielilongiso Vutala Wondavululi 15 Kayovo wo 1994; 15 Mbalavipembe wo 1995; 1 Kuvala wo 1995; kuenda 15 Enyenye wo 1996.

d  Ocipama cikuamamo cilombolola ekalo liohali iya kovaso.

Handi Ocivaluka?

◻ Nye catẽlisiwa kotembo yocita catete casonehiwa ko Mateo 24:4–14?

◻ Ndomo casonehiwa ko Mateo 24:21, 22 kotembo yovapostolo, oloneke viatepuluiwa ndati kuenda vakuetimba vapopeliwa ndati?

◻ Ndomo casonehiwa kelivulu lia Mateo 24:34 ondaka “ocitumbulukila” yilekisa nye?

◻ Tuakuliha ndati okuti ocitumasuku capopiwa Komunda yo Oliveira cikuete okutẽlisiwa kumue kukuavo kuapiãlapo vali?

◻ Otembo yipi kuenda ndamupi olusapo luolomeme kuenda luolohombo lukatẽlisiwa?

[Elitalatu kemela 20]

Oviluvialuvia viocimano ca Tito ko Roma, vilekisa ovikuata viapundiwa kolukundu luo Yerusalãi

[Ofoto ya eciwa]

Soprintendenza Archeologica di Roma

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link