Lalimue Eteke Katuka Tokokeli Kenyõleho!
“Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha.”−Va HEVERU 10:39.
Ovapostolo vakomõha calua eci cime cavo Yesu avasapuila hati, vosi yavo vakalisandola kuenda vakosiapo. Eci capiãla hẽ ndati−eci owola yaye yoseteko yapitilapo? Petulu walipilika lokupopia hati: “Ndaño vosi va ku yanduluka haimo ame siu ku yanduluka.” Ocili okuti, Petulu wakala ulume umue ukuotõi, kuenda ukuepandi. Pole, eci Yesu apakuiwa kuenda vowambata, ovapostolo−okukongelamo Petulu−vosi yavo voyanduluka. Noke, eci Yesu vafetika oku usombisa vonjo Yocitunda Cinene, Kayafa, Petulu levando wañila kocitali. Omo okuti luteke kuakala oku talala calua, Petulu weya oku kuata usumba omo wasima hati omunu wosi walitenga la Yesu opondiwila kumue laye. Eci vamue vapopisa Petulu hati eye ekamba lia Yesu, Petulu wakomõha lokulungayala omo liusumba. Eye walikala Yesu olonjanja vitatu. Noke Petulu wapopia hati sokulihile.−Marko 14:27–31, 66–72
2. (a) Omo liusumba Petulu akuata kuteke Yesu akapiwa vokayike, eci kacilomboloka hẽ okuti watiamẽla kuava ‘vatokokela kenyõleho’? (b) Nye vosi yetu tukuete okunõlapo eci tulinga?
2 Eci cavihisile calua Petulu kuenda conenelele esumuo otembo yosi yomuenyo waye. Anga hẽ eci Petulu alikala luteke caecelela okusima okuti kataviwa vali? Eci hẽ caelelela okuti eye olunga ndavana upostolo Paulu atukula eci asoneha hati: “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha”? (Va Heveru 10:39) Valua pokati ketu vatava okuti olondaka ovio via Paulu kaviatiamẽle ku Petulu. Momo lie? Momo Petulu wakuata usumba votembo yimue yitito, okuti okulueya kuaco kuayulula onjila yoku pandikisa lekolelo. Cimuamue haco okuti, valua pokati ketu olonjanja vimue tuivaluka ocitangi cimue tuapita laco konyima, okuti eci tucisokolola tukuata osõi, momo owola yaco tukuata usumba kuenda tukomõha, kuenje tukala ndomunu umue vopa ocikele caye vowihile vekongelo. (Cisokisa la Va Roma 7:21–23.) Tukuete okukuliha okuti olowola viaco vioku lueya kavitulingila ndomanu vana vatokokela kenyõleho. Omo liaco, tusukila oku konomuisa lutate oco katukakale ndomanu vaco. Momo lie? Kuenda etuvo hẽ tupondola ndati oku yuvula oco katukakale ndomanu vaco?
Ceci Cilomboloka Okutokokela Kenyõleho
3. Ovaprofeto Eliya la Yona nye valingile okuti cavanenela usumba?
3 Eci Paulu asoneha catiamẽla ‘kuava vakuaku tokokela kenyõleho,’ eye kapopele vana vatala ohali okatembo kamue omo liokukolela kuavo. Paulu wakulihile oloseteko viapita la Petulu kuenda vikuavo vialisetahãla levi viatukuiwa ndeti. Uprofeto Eliya ukuotõi, eci alueya noke wakuata usumba kuenje watila oco ayovole omuenyo waye kuenda oco kakapondiwe la Nasoma Isevele ondingaivi. (1 Olosoma 19:1–4) Uprofeto Yona wakuatelevo usumba walua. Yehova wotumile oco aende kolupale luo Ninivei omo liuvi wakalako. Lonjanga yalua, Yona walonda vocimbaluku kuenje waloña ko Tarsisi kuli ocinãla cimue casoka 3.500 kolokilometulu, okuti hakoko votumile! (Yona 1:1–3) Pole, cikale ovaprofeto ava vakuekolelo ale upostolo Petulu kavakasi ndava vatokokela kenyõleho. Momo lie kavatukuiwila ndoco?
4, 5. (a) Olondaka via Paulu vitukuatisa hẽ ndati oco tukuate elomboloko lieci eye apopia catiamẽla ‘koku nyõleha’ casonehiwa kelivulu lia Va Heveru 10:39? (b) Olondaka via Paulu vilomboloka nye eci apopia hati: “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha”?
4 Konomuisa olondaka viavelapo via Paulu eci apopia hati: “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha.” Nye eye ayonguile okupopia lolondaka viapopia hati, “loku nyõleha”? Ondaka eye atukula kelimi lio Helasi yilomboloka okukunduiwa muẽle pe. Elomboluilo eli lilitava lolondaka viatukuiwa. Paulu wahandeleka hati: “Nda kovaso yoku kuliha onjila yocili tu linga vali akandu locipango, ka ku kala vali ocilumba cimula akandu. Ku kala lika elavoko li linga usumba lioku pisiwa, kuenda onyeño yi lia ovanyali va Suku ndondalu.”−Va Heveru 10:26, 27.
5 Omo liaco, eci Paulu apopia kakamba vaye hati, “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha,” eci cilomboloka okuti, eye kumue lavakuavo Akristão kekolelo vanõlapo onjila yokuti lalimue eteke vayanduluka Yehova okuti valiwekapo oku uvumba. Oku uyanduluka, cituala kenyõleho. Yuda Isikariote watokokela kenyõleho, ndeci calinga unyãli ukuavo kuenda walikala espiritu lia Yehova omo liolonamãlala viaye. (Yoano 17:12; 2 Va Tesalonike 2:3) Omanu vaco ava “vakuosumba” vakasi pokati kava vapita vekunduko limue likasi ndocina cimue cayokiwa londalu. (Esituluilo 21:8) Etu, katuyongola okuti tukala ndomanu vaco!
6. Onjila yipi Satana Eliapu ayongola okuti oyo tukuama?
6 Satana Eliapu oyongola okuti tutiamẽla kenyõleho. Sungu ‘yatutu [Satana]’ wakuliha okuti atutu aco olonjanja vimue afetikila kovina vimue vitito. (Va Efeso 6:11) Nda okukuamaiwa kuaco kakuotundile ciwa, eye osandiliya okunyõla ekolelo Liakristão vocili oco vawile vekungu. Eye oyongola okuti Olombangi via Yehova viliwekapo kupange wavo. Tukulihisi olonjanjo eye akuama oco ayapule Akristão va Heveru Paulu asonehela.
Ndomo Akristão Valamvalaliwile Oco Vatualiwe Kenyõleho
7 (a) Ulandu upi watiamẽla kekongelo ko Yerusalãi? (b) Vamue vatangaile ovikanda via Paulu vakala hẽ ndati konepa yespiritu?
7 Uvangi ulekisa okuti Paulu wasonehela ukanda waye va Heveru kunyamo wo 61 K.K. Otembo yaco, ekongelo lio Yerusalãi liapita lovitangi vialua. Noke yokufa kua Yesu, oku lambalaliwa kualivokiyile calua, kuenje Akristão valua vakala volupale valisandola. Omo liaco, otembo yombembua yaecelela okuti etendelo Liakristão lialivokiya. (Ovilinga 8:4; 9:31) Osimbu anyamo akala okupita, kuakala vali okulambalaliwa kualua, kuenda ohali yafetika vali. Eci ci lekisa okuti vokuenda kuotembo Paulu wasonehela va Heveru ukanda kuenje akongelo vakuata vali otembo yimue yesanju kuenda yombembua. Handi lopo, ovo veya okutala ohali yalua. Otembo yaco papita ale eci cipanda kakui atatu kanyamo tunde eci Yesu apopia eci catiamẽla kekunduko lio Yerusalãi. Citava okuti umue osima hati esulilo soketi mbi likasi lokucilua calua, kuenda citava okuti kaliya vokuenda kuomuenyo waye. Vakuavo, capiãla vali enene vana vafetika ndopo ekolelo liavo, lalimue eteke vapitile voseteko yoku lambalaliwa omo liekolelo liavo kuenda kavakuatele ukulihiso walua watiamẽla kokupandikisa kolohali. (Va Heveru 12:4) Ocili okuti, Satana osandiliya onjila oco asange ekuatiso pokati kovitangi viaco. “Atutu” api hẽ eye asiata okukuama?
8 Ocituwa ce va Yudea valua vakuata catiamẽla kekongelo Liakristão liafetikiwa ndopo?
8 Va Yudea vakala ko Yerusalãi kuenda ko Yudea eci valimbuka okuti Akristão vakala vekongelo vafetika okutila, vavayola epembe. Esombiso Paulu alinga vukanda, lipondola okututuala kokusima ndomo asongui vakuetavo lia va Yudea valipanda kuenda ndomo olondoge viavo viaenda okutata lãvi Akristão. Cimõleha soketi vapopia hati: ‘Tukuete onembela yavelapo ko Yerusalãi, okuti yikasiko ale vokuenda kuovita vianyamo! Kulo tukuete ocitunda cavelapo, kumue loloñuatisi viaye. Ovilumba vakasi okuvieca eteke leteke. Tukuete Ocihandeleko caeciwa lovangelo, peka lia mitakati Mose Komunda Sinai. Etavo liaco eli liokaliye, Akristão vaco ava valitiñula ndeti etavo lio Judaismo kavakuete lacimue catiamẽla kovina viaco evi!’ Eci hẽ cavatunda ciwa? Akristão vamue voko Heveru valiyaka lovitangi vioku lambalaliwa. Ukanda wa Paulu weya votembo yasunguluka momo wavakuatisa cocili.
Esunga Lieci Kavatokokelele Kenyõleho
9 (a) Osapi yipi yisangiwa vukanda watumiwa ku va Heveru? (b) Vonepa ye Akristão vakasi okuvumba vonembele yavelapo okuti yoko Yerusalãi cisule?
9 Tukonomuisi asunga avali Paulu asonegelela vamanjaye alume kuenda akãi voko Yudea okuti kavatokokelele kenyõleho. Esunga liatete lieli liatiamẽla kokuvelapo kuekalo liefendelo Liakristãopokati kukanda atuma ku va Heveru. Vukanda waco, Paulu walombolola osapi eyi. Omo liaco onembele yoko Yerusalãi yakala ocisetahãi cimue cavelapo conembele ya Yehova yespiritu okuti “ka ya tungiwile lovaka.” (Va Heveru 9:11) Akristão ava vakuatele esumuluho kefendelo liayela kespiritu. Ovo vatalavaya locisila cokaliye haco cavelapo okuti calikuminyiwa osimbu, cikuete mitakati wavelapo Mose, okuti Yesu Kristu. Yeremiya 31:31–34.
10, 11. (a) Momo lie epata oku Yesu atiamẽla kaliatatekele oco atalavaye Ndocitunda Cavelapo vonembele yespiritu? (b) Vonembele ye okuti Yesu wakala Ocitunda Cimue Cavelapo vali omanu vosi vatalavaya vonembele ko Yerusalãi?
10 Akristão ovo vakuatelevo Ocitunda Cavelapo okuti, Yesu Kristu. Pole, eye katundile kepata lia Arone. Handi vali eye vakala Ocitunda Cimue Cavelapo “ndeci ca linga Melikicedeke.” (Osamo 110:4) Melikicedeke, okuti katiame?le kepata lia soma Salemi, wakala ocitunda cimue cavelapo. Pole, Yesu wakala uprofeto umue okuti katiame?lele komanu kavalipuile pole, walingila Yehova Suku ovina viavelapo. Omo okuti eye Melikicedeke, Yesu kavumbile lika Ndocitunda Cavelapo, pole wavumbavo Ndosoma, yina okuti lalimue eteke yikafa. Va Heveru 7:11–21.
11 Handi vali, kakuli laumue walisoka locitunda cavelapo vonembele yo Yerusalãi, momo Yesu lalimue eteke aecele ovilumba unyamo lunyamo. Ocilumba caye cakala omuenyo waye walipua, kuenda ocikumba caco aeca, cisilivila muẽla otembo yosi. (Va Heveru 7:27) Ovilumba viosi vaecaile vonembele, viakala ocindekaise cocilumba caeciwa la Yesu. Ocilumba caye calipua caeca ongecelo yakandu komanu vosi vokuetele ekolelo. Paulu waecavo elungulo liaye lolondaka pokulekisa okuti ocitunda eci Cinene eye muẽle Yesu, Akristão vokulihilile ko Yerusalãi. Eye wakala lumbombe kuenda wapokola ‘kokuleñela kuetu.’ (Va Heveru 4:15; 13:8) Vosi Akristão olombuavekua, valavoka oku talavaya ndovitunda via Krisatu! Ovo hẽ vasima vali ndati kueci catiame?la kokutiukila “kaspiritu” ayapula o Judaismo? Va Galatia 4:9.
12, 13. (a) Lipi esunga liavali upostolo Paulu atukula hati lalimue eteke tutokokela kenyõleho? (b) Momo lie ovolandu vapita lavo atiamẽla kokupandikisa akolisila Akristão va Hevetu, kuenje lalimue eteke vatokokela kenyõleho?
12 Olondaka evi Paulu aeca ku va Heveru, ovio via linga uvangi wavali wokuti lalimue eteke vatokokela kenyõleho omo lioku panamãla kuavo. Eye wasoneha hati: “Ivaluki oloneke viokonyima, ndomo wapandikisi pokati kohali eci ocinyi co tuili.” Paulu wa va ivaluisa hati ovo va “kangisua kovaso owiñi,” oco vakutisiwe osõi lokutalisiwa ohali. Vamue vatalisiwile ohali lelambalalo; pole vakuavo vavakuatela ohenda kuenda vaeca ekuatiso kuava vakala okutala ohali vokayike. Ocili okuti, ovo valekisile ongangu yiwa kokukuata ekolelo kuenda epandi. (Va Heveru 10:32–34) Puãi, Paulu nye avapulila oco “va ivaluke” olohali viaco? Ovio hẽ nda viavatepulula epandi?
13 Konepa yikuavo, “oloneke viokonyima” citava okuti vivaluisa va Heveru ndomo Yehova avakuatisa kotembo yohali. Lekuatiso liaye, ovo vatẽla oku panamãla kolonjanjo via Satana. Paulu wasoneha hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye.” (Va Heveru 6:10) Oco muẽle, Yehova ivaluka vosi vakolela kupange waye, kuenda ovakapa volondunge viaye. Etu tuivaluka elungulo lia Yesu liatiamẽla koku ongoluila ukuasi kilu. Oko kakuli laumue owunyana; kaukuata ohume kuenda kaunyõliwa longuyu. (Mateo 6:19–21) Pole, ukuasi wosi wasolekiwa kilu unyõleha lika nda Ukristão watokokela kenyõleho. Eci ci kotola ukuasi wosi omunu akuete kilu. Helungulokuolio Paulu aeca Kakristão va Heveru oco okuti lalimue eteke kavakakuame ocituwa eci civi! Momo lie tupesilila ño anyamo osi tualitumbikile kupange wokuvumba lekolelo? Cavelapo okuamamako lokupandikisa.
Esunga Lieci Katutokokelela Kenyõleho
14. Ovitangi vie tukasi okuliyaka lavio okuti vikasi ndevi Akristão vokocita catete vapita lavio?
14 Akristão votembo yilo vakuetevo esunga limuamue lieci kavatokokelela kenyõleho. Catete, tuivaluki asumuluho tukasi okutambula vefendelo liocili lia Yehova. Ndeci cakala Akristão vokocita vatete, etu tukasi kotembo okuti onepa yalua yavakuatavo vatuyola epembe, kuenje lepela vafetika okupopia hati olondotilina kumue lovisila vioketavo liavo viosimbu ño enene. Pole, Yehova otukolisa, momo otava efendelo lietu. Handi vali, etu tukuete esanju lialua, omo liasumuluho tukasi oku tambula otembo yilo okuti avelapo asumuluho Akristão vokocita catete vatambuile. Citava okuti ove opula hati: ‘Eci ci pondola hẽ okukala ndati?’ Noke yovina viosi, ovo vakala kotembo eci onembele yespiritu yafetika okutalavaya. Kristu walinga Ocitunda Cavelapo noke yepapatiso liaye kunyamo wa 29 K.K. Vamue pokati kavo veya okulimbuka ocikomo cupange Womõla wa Suku. Noke yokufa kuaye, kuakala ovikomo vialua. Ndomo capopiwile ale osimbu, olongavelo viaco vaimuha.−1 Va Korindo 3:8.
15. Akristão vocili cilo vakasi hẽ kotembo kukasi okutẽlisiwa ocitumasuku cipi, kuenda cilomboloka hẽ nye kokuetu?
15 Omo liaco, tukasi kotembo yetẽliso liocitumasuku catiamẽla konembele yinene, ci sangiwa kelivulu lia Esekiele kovipama 40–48.a Omo liaco, etu tualimbuka okutumbuluiwa kuefendelo liocili lia Suku. Onembele yaco yespiritu yayelisiwa kovituwa viosi viaviha viatavo kuenda koviteka. (Esekiele 43:9; Malakiya 3:1–5) Sokolola ekuatiso tuatambula liatiamẽla koku yelisiwa kuaco.
16. Nye cisumuisa capita Liakristão kocita catete?
16 Vokuenda kuocita catete, vekongelo Liakristão muakala ovitangi. Yesu wapopia hati, ovitangi viaco vikasi ndombuto yokaliye yatengiwa losoka, okuti kacalekukile okutepisa otiliku losoka. (Mateo 13:24–30) Kuenje, capita muẽle ndoco. Kesulilo liocita catete, upostolo Yoano ukulu wendamba, eye wasulako pokati kovapostolo, kaecelele oco uhembi wakala okulivokiya wamameko. (2 Va Tesalonike 2:6; 1 Yoano 2:18) Eci papita otembo yitito noke yokufa kuovapostolo kuatepiwa ocisoki catavo kuenje vatalisa ohali ocunda lungangala walua. Uhembi walisandula ndepute limue kalikayi. Hesumuokuolio canena Kakristão vakuekolelo! Ovo vamõla vali okutimbikiwa kuefendelo liocili, lieya okupiñala efendelo liesanda. Kuenje, vokuenda kuotembo yimue yitito, kuatumbikiwa ekongelo Liakristão.
17. Otembo yilo ekongelo Liakristão liasiata ndati okulivokiya tunde kanyamo ocita catete?
17 Kaliye, konomuisa eci calitepa. Oloneke vilo, efendelo liocili lialivokiya calua, okuti kotembo eci ovapostolo handi kavafile cisule. Okupisa kunyamo wo 1879 eci kuasandekiwa orevista yatete yitukuiwa okuti, Utala Wondavululi, toke otembo yilo, Yehova okasi oku tu sumuluisa lefendelo liocili, kuenda likasi okulivokiya. Yehova kuenda Yesu Kristu, vañila vonembele yespiritu kunyamo wo 1918 oco vayelisemo. (Malakiya 3:1–5) Tunde kunyamo wo 1919, efendelo lia Yehova Suku likasi okuamamako lokuyelisiwa. Elomboloko lietu liatiamẽla kovitumasuku Viembimbiliya kuenda ovihandeleko likasi okuamamako. (Olosapo 4:18) Tusukila hẽ okutava kulie? Katutava komanu kavalipuile. Tukuete okutava ku Yehova kumue Lomõla waye okuti eye Utue wekongelo, momo ovo lika vapondola okupopela omanu Vavo kolonjanjo, vokuenda kuotembo yilo yeyuka ovitangi. Lalimue eteke katukaivaliko okueca olopandu vietu ku Yehova, momo eye okasi okutuecelela oco otembo yilo tukuame efendelo liocili. Kuenje lalimue eteke katukatokokeli kenyõleho!
18. Esunga lie tukuete okuti lalimue eteke tutokokela kenyõleho?
18 Ndeci Akristão voko Heveru vakala, etu tukuete esunga liavali liatiamẽla koku yuvula usumba, kuenda okuamamako−lokupanamala kuetu. Cikale okuti tuafetika ndopo okuvumba Yehova, ale tukasi loku uvumba kueci cipitahãla ekui lianyamo, tukasi lokuyula upange watiamẽla Kakristão. Valua pokati ketu vasiata okulambalaliwa, loku kapiwa vokayike, okulupuisiwa omo liupange wetu, okutalisiwa ohali, ale epese liovikuata. Valua valambalaliwa calua lepata liavo okuti, valavisiwa, vayoliwa epembe, kuenda kavasoliwe. Vosi yetu tukuete okupanamala, lokuamamako kuete lekolelo koku vumba Yehova ndaño lovitangi kuenda oloseteko. Omo liaco, nda tualinga ndoco, tuamisako lepandi lietu liokuti Yehova kakaevalako, ukuasi tuongoluila kilu. Ocili okuti, yilo hayoko otembo yoku taluka lokutiamẽla koluali lulo luakuka okuti tukasi ale oku usia konyima! Nye tukuamẽla upange umue kaukuete esilivilo? Eci oco cikasi okupita cilo, eci okuti ‘kuakamba handi otembo yitito,’ osimbu esulilo kalieyile handi.−Va Heveru 10:37.
19. Nye tukalilongisa vocipama cetu cikuãimo?
19 Ocili muẽle, katukaeceleli okuti ‘tulinga vakuakutokokela kenyõleho’! Tukali ‘omanu vakuekolelo.’ (Va Heveru 10:39) Tukuliha hẽ ndati okuti tua kapako elomboluilo eli, kuenda tupondola ndati okukuatisa vakuetu Akristão oco vakuamevo onjila yimuamue? Ocipama cetu cikuãimo cikalombolola ondaka eyi.
[Atosi]
a Tanga Utala Wondavululi 1 wosãi Yelombo wo 1999, kamẽla 17–22.
Ove hẽ Ocivaluka?
Okutokokela kenyõleho kulomboloka hẽ nye?
Ovitangi vie Akristão va Heveru valiyaka lavio okuti noke Paulu wavasonehela?
Esunga lie liatiamẽla kokutokokela kenyõleho Paulu alekisa ku va Heveru?
Momo lie tuanõlelapo onjila yokuti lalimue eteke tutokokela kenyõleho?
1. Momo lie onjanja yimue upostolo Petulu akuatela usumba?