Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga
Ndamupi hẽ Akristão vocili va tenda ocituwa ca siata komanu cokueca kuvakuavo olo fotocopia viovipama violo computador via pangiwila oku landisiwa?
Vamue pamue va linganala oku seteka ocituwa eci vonduko yolondaka via Yesu: “Omo wa tambuli ocali oco ecivo ocali.” Ocili muẽle okuti, Yesu ka vanguile eci catiamẽla koku eca ocali olo fotocopia viesandeko liomoko yumesele ale ovipama vio computador (software), okuti oku linga upange lovipama viaco te lonjila yi kisikiwa lovihandeleko. Eye wa vangula eci catiamẽla konepa yupange woku kunda. Yesu wa vangula lovapostolo oco vaende valupale añi añi kuenda vovambo, kuna ovo va kala oku kunda Usoma wa Suku, oku sakula ovoveyi kuenda oku tundisa olondele. Puãi ovo ka va pingile olombongo omo lieci va linga, pole ovapostolo va kala ‘loku eca ocali.’−Mateo 10:7, 8.
Levokiyo lia sukila omunu lomunu kuenda liolomilu violo computador, omanu va lua va siata oku sukila ovipama violo computador. Eci olonjanja via lua ci sukila okuti vi landiwa. Ocili okuti omanu vamue va panga ovipama violo computador oco va viece ocali, kuenda va linga ulandu u sapula okuti ci tava oku linga olo fototocopia kuenda okueciwa handi komanu vakuavo. Pole, ocipa via lua violo computador vi lingiwila oku landisiwa. Cikale ava vatalavaya lovipama violo computador ovo muẽle konjo, cikale vana va linga lavio olomilu, va kevelela oku vi landa, oku vi fetela. Nda omunu umue wopa ale wa linga o fotocopia yonepa yimue yovipama violo computador kuenje ka fetele, eci ci lomboloka okuti ka ca kulihiwile lombonge, ndeci oku linga ondunda yolo fotocopia via livulu ndaño ceci vieciwa ocali.
Ovipama via lua violo computador (oku kongekamo olo games) vi kuete icapa viombonge, via muẽliacitele ale ceci ci yonguiwa komunu oco a pokole kaliangiliyo a likasi kuenda eci a pondola oku linga leci ka pondola oku linga. Icapa viaco via lua vi lombolola okuti oku kapa vo computador ovipama viaco kuenda oku talavaya lavio te omunu umosi lika. Olonjanja via lua vi kapiwa vo computador yimosi lika cikale o computador yokonjo, cikale yolomilu ale yokosikola. Icapa vimue vi lombolola okuti ci tava okuti muẽliaco o seleka yimue o fotocopia yaye muẽle, pole, ka ci tava okuti eye o linga olo fotocopia oco a viece komanu vakuavo. Nda u o vi kuete o yongola o kuava ovipama viosi, eye o pondola oku linga eci poku eca cosi (Oku kongelamo icapa viombonge kuenda olondukumendu viaco). Omo liaco, eye o liwekapo koku kuata omoko yaye muẽle yoku talavaya layo. Icapa via lua viombonge okuti eci omunu a landa ovipama ale eci avieca ocali te haicovo a liwekapo oku kala lomoko yeci ci vangula ocicapa combonge.
Olofeka vimue vi panga onepa vomunga yoku litava kuovihandeleko viatiamẽla komoko yumesele woku teyuila “uloño womunu lomunu” ndeci ovipama violo computador, kuenda ovo va seteka oku kolisapo ovihandeleko viatiamẽla komoko yumesele. Ndeci, ukanda u tukuiwa okuti, The New York Times, weteke 14 vosãi ya Susu wo 2000 wa sapula okuti “vakesongo kolosipayu vioko Alemanha kuenda vioko Dinamarca va kuata etendelo lia lua liomanu vatukuiwa ndocisoko ca velapo cavakaminyo kovipama violo computador” okuti va kala loku linga olo fotocopia kuenda oku eca ovipama violo computador kumosi lolo games ndaño muẽle oku vi landia vo Internet.
Ekongelo Liakristão liatiamẽla hẽ pi? Oco muẽle, Yesu wa popia hati: “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare levi via Suku vi eci ku Suku.” (Mateo 12:17) Eci ci sukila okuti Akristão va pokola kovihandeleko viofeka vina okuti ka vi liponyi lovihandeleko via Suku. Catiamẽla kolombiali upostolo Paulu wa soneha hati: “Omanu vosi, omunu, omunu, va pokole kolombialiu o patãla ombiali, o patãla eci ca kapiwa la Suku. Ava va patãla va likokela episo.”−Va Roma 13:1, 2.
Akulu vekongelo Liakristão ka va kuete ocikele coku konomuisa evi visangiwa volo computador via vakuavo ndava va eceleliwa lombonge oku kulihisa kuenda oku kisika ovihandeleko viomoko yumesele. Pole, va tava kuenda va longisa okuti Akristão te va yuvula oku tambula eci hacavoko kuenda te va likolisila oku kala omanu va pokola ovihandeleko. Eci ci teyuila Akristão oku kangisiwa ndovisuanji kuenda eci ci pondola oku va iha utima wayela kovaso a Suku. Paulu wa soneha hati: “Ca sesamela omunu oku pokola, ha mekonda lioku yuvulako lika onyeño, te mekonda liutima u livela okulinga esunga.” (Va Roma 13:5) Lonjila yaco, Paulu wa lekisa ocipango ca Kristão vocili volondaka hati: “tu kasi lutima wa pua episo, omo tu yongola oku linga esunga lovina viosi.”−Va Heveru 13:18.
[Okakasia kemẽla 31]
Vamue vakualomilu kuenda olosikola violondando vi linga olo fotocopia viovicapa viombonge vi lekisa etendelo lia velapo liomanu ci tava oku talavaya lovipama viaco. Vunyamo wo 1995, Akongelo Olombangi via Yehova a sapula ocipama muakongela elungulo eli okuti:
“Olonjo via lua vioku sokiya kuenda vi landisa ovipama vio computador vi ci kuetele omoko kuenda vieca icapa vi lombolola ndomo ovipama viaco vi pondola oku kapiwako lesunga. Olonjanja via lua ocicapa caco ci sapula okuti ka ci tava okuti muẽliaco weca komanu vakuavo olo fotocopia viovipama mekonda ocihandeleko comoko yumesele yoluali luosi ci lekisa okuti oku linga eci ci lomboloka oku tomba ovihandeleko Olonjo vimue via velapo violomilu vi landisa olo computador vi kuete ale ovipama viosi kuenda vi kuete ovicapa viombonge viovipama viaco. Omo liaco, olonjo vimue vioku landulula ka vieci icapa mekonda ovipama ovo va kapele volo computador via kala olo fotocopia ka via kulihiwile lombonge, ci lombolola okuti u o vilanda poku talavaya lovipama viaco, o tomba ovihandeleko. Omo lieci, Akristão ka va tutila asapulo vovipama violo computador, ndaño oku o pamo, ovipama vina okuti vi kuete olomoko via teyuiwa (ndeci konepa yalivulu ocisoko) kuenda oku linga olo fotocopia osimbu ka va ihiwile omoko ya kulihiwa lombonge yava muẽliaco.”