OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/4 kam. 13-18
  • Akristão Vatete Kuenda Ocihandeleko ca Mose

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akristão Vatete Kuenda Ocihandeleko ca Mose
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Elomboloko Liokaliye Liatiamẽla Kondotilina Yakristão
  • Akristão Vamue va Yudea Vamamako Oku Lava ‘Ocihandeleko’
  • Ovisimĩlo Via Litepa Vieya Oku Sulila Velitokeko
  • Nye ci Popiwa Catiamẽla Kakristão Voko Yudea?
  • Akristão va Yudea ka va Kuatele Lonjanga Elomboloko Liocihandeleko ca Mose
  • Esilivilo Liulandu Waco Koloneke Vilo
  • Noke ‘Lionjuela Loku Lihoyisa Kualua’
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2021
  • “Suku Hokuacameko”
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • ‘Yeveleli Osimbu Ndi Liteyuila’
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2003
w03 1/4 kam. 13-18

Akristão Vatete Kuenda Ocihandeleko ca Mose

“Ovihandeleko via kala ukuakutupindisa oku tu tuala ku Kristu.”​—⁠VA GALATIA 3:⁠24.

1, 2. Ekuatiso lipi va Isareli va tambuile vana va pokuile Kocihandeleko ca Mose?

KUNYAMO wo 1513 O.Y., Yehova wa ecele ku va Isareli onumbi yovihandeleko. Eye wa va sapuila okuti, nda va pokola kolondaka viaye, eye o va sumũlũisa kuenda va pondola oku kuata omuenyo umue wesanju.​—⁠Etundilo 19:⁠5, 6.

2 Onumbi yaco Yocihandeleko yeya oku tukuiwa hati, Ocihandeleko ca Mose, ale “Ocihandeleko” cimue ci kola kuenda ‘ca sungulukile haico ciwa.’ (Va Roma 7:12) Ocihandeleko ca enda oku kuatisa va Isareli oco va lekise ovituwa ndeci, oku kala vakuacili, oku yuvula ovilinga vĩvi kuenda oku linalisa ciwa la vakuavo va lisungue. (Etundilo 23:​4, 5; Ovisila 19:14; Esinumuĩlo 15:​13-15; 22:​10, 22) Ocihandeleko ca vetiyavo va Yudea oco va li kuatele ocisola pokati. (Ovisila 19:18) Handi vali, olonumbi viaco via handelekelevo okuti, ka ci tava okuti ovo va li tenga la Vakualofeka ale oku kuela akãi vaco Vakualofeka vana ka va pokuile Kocihandeleko. (Esinumuĩlo 7:​3, 4) Omo okuti ocihandeleko ca kala ‘ndocimbaka’ coku tepisa va Yudea la Vakualofeka, oco ca kuatisa omanu va Suku oku yuvula oku kuama ovituwa vĩvi via vakualofeka.​—⁠Va Efeso 2:​14, 15; Yoano 18:⁠28.

3. Ndaño okuti lomue wa sukilile vali oku pokola Kocihandeleko, pole nye ocihandeleko ca vakuatisa oku limbuka?

3 Ndaño muẽle va Yudea vana va popele hati vakuepokolo, pole ka va pokuile Kocihandeleko ca Suku lesunguluko liocili. Anga hẽ Yehova wa va kisikile ovina vialua? Sio, ka va kisikile. Ocihandeleko ca eciwile ku va Isareli oco ‘akandu avo a limolehĩse.’ (Va Galatia 3:19) Ocihandeleko ca kuatisile va Yudea oku limbuka okuti, ovo va sukilile Onjovoli. Eci Onjovoli yaco yeya, va Yudea vakuekolelo va sanjukile calua. Eyovo liavo kakandu kuenda kolofa lia kala ocipepi!​—⁠Yoano 1:⁠29.

4. Ndamupi Ocihandeleko ca kala ‘ndongamba yi tuala ku Kristu’?

4 Ocihandeleko ca Mose, ca kala eliangiliyo limue lia sokiyiwile oco liamameko lika vokuenda kuotembo yimue yitito. Upostolo Paulu poku sonehela akamba vaye Akristão, wa va lomboluila okuti, ocihandeleko ca kala ‘ndongamba yi tuala ku Kristu.’ (Va Galatia 3:24) Kosimbu, ongamba ya kuata ocikele coku sindikila omãla kosikola. Oyo, ka ya kale ulongisi, pole upange waye wa kala woku tuala omãla kalongisi. Cimuamue haico ca pita Locihandeleko ca Mose momo ca tumbikiwila oco ci kuatise va Yudea vakuekolelo okuti va tualiwa ku Kristu. Yesu wa likuminyile hati, eye o kala lolondonge viaye oloneke viosi “toke kesulilo lioluali.” (Mateo 28:20) Omo okuti ekongelo Liakristão lia tumbikiwa ale, ‘ongamba,’ okuti Ocihandeleko, ka ya kuatele vali esilivilo likuavo. (Va Roma 10:4; Va Galatia 3:25) Pole, Akristão vamue voko Yudea, ka va kuatele lonjanga elomboloko liasuapo liatiamẽla kondaka eyi. Ovo veya oku amamako oku lava Ocihandeleko toke kotembo yina okuti Yesu wa pinduiwa ale. Pole Akristão vakuavo, va kuatele elomboloko liasuapo liatiamẽla kondaka yaco. Kuenje, omo lieci ovo va linga, va tu sila ongangu yiwa koloneke vilo. Omo liaco, tu konomuisi eci catiamẽla kondaka eyi.

Elomboloko Liokaliye Liatiamẽla Kondotilina Yakristão

5. Olonumbi vipi upostolo Petulu a tambula vocinjonde kuenda momo lie cokomohĩsila?

5 Kunyamo wa 36 K.K., upostolo Petulu wa kuata ocinjonde cimue ci komohĩsa. Kotembo yaco, kilu kua tunda ondaka yo sapuila oco a ponde kuenda oku lia olonjila lovinyama vina okuti, Vocihandeleko ca Mose via tendiwile ndovinyama via vĩha. Upostolo Petulu ondaka yaco yokomohĩsa calua! Eye lalimue eteke ‘alile ocinyama cimue caño haico cavĩha.’ Pole, ondaka yaco yo sapuila vali hati: “Ca yelisa Suku ku ka ci tukule [hati] caño.” (Ovilinga 10:​9-15) Upostolo Petulu ka tuihinyile oku kakatela Kocihandeleko, kuenje wa tava kondaka vo sapuila. Omo liaco, eci ceya oku u tuala koku tẽlisa ocipango ca Suku.

6, 7. Nye ca kuatisa upostolo Petulu oku kuata elomboloko liokuti eye wa sukilile oku kundila Vakualofeka esapulo liusoma? Kuenda nye Petulu eya oku limbukavo noke?

6 Owu owo ulandu wa pitako. Alume vamue vatatu va endele konjo kuna upostolo Petulu a sikĩlĩle kuenje va pinga kokuaye oco a ende lavo konjo ya Korneliu ulume umue wa sumbila Suku pole, Ukualofeka haiye ka tundile evamba. Upostolo Petulu wa laleka alume vaco oku iñila vonjo kuenje wa va sanjuisa. Eci upostolo Petulu a kuata elomboloko liocinjonde caco, keteke likuavo, haico a sindikila alume vaco vatatu toke konjo ya Korneliu. Kuenje upostolo Petulu wa eca uvangi watiamẽla ku Yesu Kristu. Kowola yaco, upostolo Petulu wa popia hati: “Nda limbuka ocili okuti Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, [omunu] wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.” Korneliu kumue lepata liaye kuenda akamba vaye, havoko lika va lekisa ekolelo ku Yesu momo ‘espiritu sandu lia Suku lia wila omanu vosi va yeva kondaka yaco.’ Eci upostolo Petulu a limbuka okuti Yehova wa tẽlisa ondaka yaco, eye “wa tuma okuti [omanu vaco] va papatisiwila vonduko ya Yesu Kristu.”​—⁠Ovilinga 10:​17-48.

7 Nye ca kuatisa upostolo Petulu oku kuata elomboloko liokuti Vakualofeka vana ka va tiamẽlele Kocihandeleko ca Mose ci tava okuti va lingavo olondonge via Yesu Kristu? Eye wa kuatele elomboloko liatiamẽla kovina viespiritu. Omo okuti Suku wa tava omanu vana Vakualofeka poku va tumisa espiritu sandu liaye, upostolo Petulu wa kuata elomboloko liokuti, omanu vaco ci tava oku papatisiwa. Handi vali, upostolo Petulu wa limbukavo okuti, Suku ka kevelela okuti Akristão Vakualofeka te va lava lika Ocihandeleko ca Mose oco va papatisiwe. Nda ove wa kaile kotembo yaco, nda wa lekisa hẽ ocituwa ndeci cupostolo Petulu una wa pongolola ovisimĩlo viaye?

Akristão Vamue va Yudea Vamamako Oku Lava ‘Ocihandeleko’

8. Ndamupi ocitangi catiamẽla kevamba Petulu a tenda lesunguluko ca vetiyiwa Lakristão vamue va kala ko Yerusalãi kuenda momo lie?

8 Eci upostolo Petulu a tunda vonjo ya Korneliu, wa enda ko Yerusalãi. Vakualofeka vana okuti ka va tundile evamba veya oku tava “kondaka ya Suku.” Eci omanu vana va kala vekongelo va yeva ondaka okuti, Suku wa tava oco omanu vana ka va tundile evamba va kuatevo epuluvi lioku papatisiwa, ondaka yaco yeya oku sakalaisa olondonge vimue vio ko Yudea. (Ovilinga 11:​1-3) Ndaño “vakuevamba” va kũlĩhĩle okuti Vakualofeka ci tava oku kala olondonge via Yesu, pole veya oku kisika okuti, omanu vaco Vakualofeka va sukila oku lava Ocihandeleko ca Mose oco va popeliwe. Handi vali, kovambo kuna kua kala omanu valua vakuolofeka okuti ka kua kaile Akristão valua voko Yudea ocitangi caco catiamẽla kevamba ka va ci kapeleko. Ocitangi caco ceya oku pita ci soka 13 kanyamo. (1 Va Korindo 1:10) Eci ca kala ndoseteko yocili Kakristão vatete, ca piãla vali enene ku Vakualofeka vana va tungile vovambo a va Yudea.

9. Momo lie ca sukilile oku tetulula ocitangi catiamẽla kevamba?

9 Ocitangi caco ceya oku livokiya calua kunyamo wa 49 K.K., eci Akristão va tunda ko Yerusalãi veya oku enda ko Antiokea yo ko Suria, kuna upostolo Paulu a kala oku kundila esapulo liusoma. Ovo, va fetika oku longisa okuti, Vakualofeka vana va tava te va seviwa evamba ndomo ca lomboluiwa Vocihandeleko ca Mose. Noke, ocitangi caco catiamẽla kevamba ceya oku livokiya calua kuenje omanu vaco va lihoya calua pokati kavo lupostolo Paulu kuenda Barnaba! Nda ocitangi caco ka ca tetuluiwile lonjanga, Akristão vamue voko Yudea kuenda Vakualofeka va kalako, nda veya oku yapuka vonjila yocili. Pole, upostolo Paulu wa linga eliangiliyo liokuti vamue pokati kovapostolo va enda ko Yerusalãi oku ka vangula losungu yocisoko Cakristão, oco ocitangi caco ci tetuluiwe vonjanja yimosi.​—⁠Ovilinga 15:​1, 2, 24.

Ovisimĩlo Via Litepa Vieya Oku Sulila Velitokeko

10. Ovina vipi via konomuisiwa losungu yocisoko Cakristão vo kocita catete osimbu handi ka va nõlelepo onjila yikuamiwa yatiamẽla kekalo lia Vakualofeka?

10 Kohongele yaco ya lingiwila ko Yerusalãi, kua kala omanu vamue va yonguile okuti evamba te liamamako, osimbu okuti vakuavo ka va tavele kondaka yaco. Pole, ocitangi caco ka ca pitile otembo yalua. Noke yoku pita otembo yimue loku lihoya pokati, upostolo Petulu la Paulu va lombolola ovikomo Yehova a lingila pokati komanu vana ka va tundile evamba. Ovo va lombolola hati, Suku wa pesila espiritu sandu liaye ku Vakualofeka vana ka va tundile evamba. Omo liaco, ovo va pula hati: ‘Ci tava hẽ okuti ekongelo Liakristão ka li tambula omanu vana Suku a tava?’ Noke ondonge Tiago wa tanga ulandu umue Wovisonehua okuti weya oku kuatisa omanu vana va limbuka ocipango ca Yehova catiamẽla kocitangi caco.​—⁠Ovilinga 15:​4-17.

11. Ovisimĩlo vipi ka via kuamiwile poku potolola ocitangi coku nõlapo onjila yikuamiwa kueci catiamẽla kevamba? Kuenda nye ci lekisa okuti Yehova wa sumũlũisa onjila ovo va nõlapo?

11 Ocili okuti, ocitangi caco ceya oku eciwa peka liosungu yocisoko Cakristão vo kocita catete. Anga hẽ osungu yocisoko Cakristão vo kocita catete, ya sukilile oku tava kovisimĩlo via va Yudea vana va seviwa evamba? Sio, ka va tavele. Alume vaco vakuekolelo, va nõlelepo oku kuama Ovisonehua kuenda oku songuiwa lespiritu sandu lia Suku. Eci ovo va yeva ovovangi osi, vosi yavo va tava okuti, Akristão Vakualofeka vana ka va tundile evamba, ka va sukila vali oku tunda evamba kuenda ka va sukilavo oku lava Ocihandeleko ca Mose. Eci vamanji vakuavo va yeva onjila eyi ya nõliwapo, vosi yavo va sanjuka calua, kuenje akongelo a kala ‘oku livokiya eteke leteke.’ Akristão vana va yonguile oku songuiwa lolonumbi via Suku, va tambula etambululo lia eciwa lekuatiso Liovisonehua. (Ovilinga 15:​19-23, 28, 29; 16:​1-5) Pole, kua kala handi epulilo likuavo okuti lia sukilile etambululo.

Nye ci Popiwa Catiamẽla Kakristão Voko Yudea?

12. Epulilo lipi lia lingiwa okuti ka lia kuatele etambululo?

12 Osungu yocisoko Cakristão vo kocita catete, ya lombolola okuti, Akristão Vakualofeka ka va sukila vali oku tunda evamba. Oco hẽ nye ci popiwa catiamẽla Kakristão va Yudea? Ondaka ya nõliwa Losungu yocisoko Cakristão vo kocita catete, ka ya ecele etambululo liepulilo eli.

13. Momo lie ka ca sungulukilile oku popia hati oco omunu a popeliwe wa sukilile oku lava Ocihandeleko ca Mose?

13 Akristão vamue va Yudea okuti va kala “vakuambili Yovihandeleko,” vamamako oku seva evamba omãla vavo kuenda oku lava olonumbi vimue viatiamẽla Kocihandeleko. (Ovilinga 21:20) Vakuavo vamamako loku popia hati, Akristão va Yudea, va sukilile oku lava Ocihandeleko oco va popeliwe. Omo liaco, ovo va kala oku kuama onjila yimue ka ya sungulukile. Oco hẽ ndamupi umue Ukristão nda a pondola oku eca ocilumba cocinyama oco a kuate ongecelo yakandu aye? Ocilumba ca Kristu, oco ca eca ongecelo yasuapo yakandu. Nye ci popiwa catiamẽla Kocihandeleko cina ca kisikile va Yudea oku yuvula oku kuata ukamba la Vakualofeka? Oku lava Ocihandeleko caco, nda ca tatamisa Akristão vana vakuambili koku kunda momo ovo va kuata ocikundi coku longisa Vakualofeka ovina viosi Yesu a longisa. (Mateo 28:​19, 20; Ovilinga 1:8; 10:28)a Ka kuli uvangi la umue wa lekisa okuti, ocitangi eci ca tetuluiwa kohongele yimue ya lingiwa losungu yocisoko Cakristão vo kocita catete. Pole, ekongelo ka lia kambelele ekuatiso.

a   Eci upostolo Petulu a nyula ko Antiokea yo ko Suria, eye wa kuata ukamba wocili la Vakualofeka vana va tava. Pole, eci a mõla Akristão va Yudea va tunda ko Yerusalãi, upostolo Petulu ‘wa li tepa lavo omo wa kuatela usumba vakuevamba.’ Ocili okuti, eci ca sumuisa calua Vakualofeka vana va tava eci upostolo una wa sumbiwa calua a likala okulia lavo.​—⁠Va Galatia 2:​11-13.

14. Onumbi yipi yatiamẽla Kocihandeleko upostolo Paulu a soneha vukanda waye?

14 Ovo ka va tambuile lika onumbi kosungu yocisoko Cakristão vo kocita catete, pole va tambulavo onumbi ya eciwila vovikanda vimue via sonehiwa lovapostolo. Upostolo Paulu wa tumĩle esapulo limue ku va Yudea kuenda ku Vakualofeka vana va kala ko Roma. Vukanda waco eye a soneha, wa lombolola okuti, u Yudea wocili, te ‘una okuti o kuete ovituwa viu Yudea vutima waye kuenda evamba liocili lieli liutima lespiritu.’ (Va Roma 2:​28, 29) Vukanda waco, upostolo Paulu wa lingavo ocindekaise cimue ci lekisa okuti, Akristão ka va sukilile vali oku lava Ocihandeleko. Eye wa lombololavo hati, ka ca sungulukile ukãi oku kuela alume vavali vonjanja yimosi. Pole, nda ulume waye wa fa, ci tava okuti ukãi o kuela ulume una a yongola. Ocindekaise caco upostolo Paulu wa ci tiamisilavo Kakristão olombuavekua poku popia okuti, ovo ka ci tava oku lava Ocihandeleko ca Mose loku tiamẽla ku Kristu vonjanja yimosi. Ovo ‘va fila Vocihandeleko,’ kuenda noke yeci ci tava okuti va li kongela la Kristu.​—⁠Va Roma 7:​1-5.

Akristão va Yudea ka va Kuatele Lonjanga Elomboloko Liocihandeleko ca Mose

15, 16. Momo lie Akristão vamue va Yudea ka va kuatelele elomboloko liokuti ka va sukilile vali oku lava Ocihandeleko? Kuenda eci ci lekisa nye catiamẽla koku lavulula kespiritu?

15 Upostolo Paulu wa konomuisa eci catiamẽla Kocihandeleko cina ka ci patãliwa. Momo lie Akristão vamue va Yudea ka va kuatelele elomboloko liokuti ovo ka va sukilile vali oku lava Ocihandeleko? Momo okuti, ovo ka va kuatele elomboloko konepa yespiritu. Ovo ka va lekisile onjongole yoku tambula okulia kuespiritu kua kola. (Va Heveru 5:​11-14) Handi vali, va kuatele owesi woku enda enda kolohongele viekongelo olonjanja viosi. (Va Heveru 10:​23-25) Esunga likuavo lieci omanu vamue ka va kuatelele elomboloko liatiamẽla koku liwekapo oku lava Ocihandeleko, momo liolonumbi vimue via kongeliwilemo. Ocihandeleko ovo va tambuile, ca lomboluile ovina vimue vi muiwa lovaso okuti ci tava oku vi lamba ndeci: onembele kuenda upange wovitunda. Omo liaco, ca lelukile omunu oku hongua kespiritu poku pokola Kocihandeleko ca Mose okuti ka kuata elomboloko liolonumbi Viakristão vina viatiamẽla kovina ka vimuiwa lovaso.​—⁠2 Va Korindo 4:⁠18.

16 Esunga likuavo lieci Akristão vamue va lavela Ocihandeleko lia lomboluiwa lupostolo Paulu vukanda waye una a tuma ku va Galatia. Eye wa lombolola hati, omanu vaco va yonguile oku sumbiwa calua ndomanu vamue vatiamẽla ketavo. Ovo ka va kuatele onjongole yoku lilekisa pocitumãlo okuti Akristão, pole va yonguile oku panga onepa kovisoko vio posongo yavo. Ovo ka va lekisile onjongole yoku taviwa la Suku momo va yonguile oku taviwa lomanu.​—⁠Va Galatia 6:⁠12.

17. Otembo yipi kua eciwa elomboloko liasuapo liatiamẽla Kocihandeleko?

17 Akristão vakualondunge, va lilongisa lutate ondaka ya tumiwa la Suku yina ya lomboluiwa lupostolo Paulu kuenje, va kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla Kocihandeleko. Pole, ovo ka va ci lingile lika toke kunyamo wa 70 K.K., eci Akristão vosi va Yudea va kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla Kocihandeleko ca Mose. Handi vali, elomboloko liasuapo Liocihandeleko lia lekisiwa eci Suku a ecelela oku kunduiwa kuo Yerusalãi kumue lonembele yaco kuenda ovolandu ana atiamẽla koku imũla upange wovitunda. Omo liaco, omanu vamue ka va tẽlele oku limbuka ovina viosi viatiamẽla Kocihandeleko.

Esilivilo Liulandu Waco Koloneke Vilo

18, 19. (a) Ocituwa cipi tu sukila oku kuama kuenda ocituwa cipi tu sukila oku yuvula oco tu kuate uhayele kespiritu? (b) Ongangu yiwa upostolo Paulu a lekisa yi tu longisa nye catiamẽla koku pokola kolonumbi vina tu tambula ku vamanji vana va kuete omoko yoku songola?

18 Noke yoku konomuisa ovolandu osi a pita kosimbu, ci tava okuti o lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Nda nda kalele kotembo yaco, ndamupi hẽ nda nda pokola kocipango ca Suku osimbu camamako oku situluiwa? Ame hẽ nda ndeya oku tiamẽla koviholo viatiamẽla Kocihandeleko? Ame hẽ nda nda kuata epandi toke eci ndi kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla Kocihandeleko? Eci kua lekisiwa elombolo liasuapo Liocihandeleko, ame hẽ nda ndeya oku tiamẽla Kocihandeleko caco?

19 Ocili okuti, ka tua kũlĩhĩle ciwa eci nda tua linga nda tua kaile kotembo yaco. Pole, tu pondola oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Ndamupi ndi tenda elomboloko liolonumbi Viembimbiliya eci vi lomboluiwa koloneke vilo? (Mateo 24:45) Eci kueciwa olonumbi vimue Viembimbiliya, ndi seteka hẽ oku pokola lika kolonumbi vimue vitito viatiamẽla kondaka yaco? (1 Va Korindo 14:20) Anga hẽ ndi lekisa epandi lioku kevelela ku Yehova ndaño okuti apulilo amue nda linga ka a tambuluiwa lonjanga?’ Etu tu sukila oku litekula lokulia kuespiritu kuna ku kasi oku eciwa koloneke vilo oco ‘ka tuka yapuisiwe.’ (Va Heveru 2:⁠1) Eci Yehova a tu ĩha olonumbi viaye lekuatiso Liembimbiliya, lespiritu sandu kuenda ocisoko caye ca palo posi, tu sukila oku vi yevelela ciwa lutate. Nda tua ci linga, Yehova oka tu sumũlũisa lomuenyo ko pui kuenda tuka kuatavo esanju liocili.

Ndamupi o Tambulula?

• Ndamupi Ocihandeleko ca Mose ca kala ‘ndongamba yi tuala ku Kristu’?

• Ndamupi o lombolola oku litepa kua kala pokati kupostolo Petulu kuenda “vakuevamba” poku kuama apongoloko a lingiwa atiamẽla kocili?

• Nye ove wa lilongisa catiamẽla konjila Yehova a siata oku kuama poku situlula ocili koloneke vilo?

[Okakasia Lelitalatu kemela 16]

Upostolo Paulu wa Lekisa Umbombe Poku Liyaka Lovitangi

Eci upostolo Paulu a mãla ungende waye wumisionariu, eye wa endele ko Yerusalãi kunyamo wa 56 K.K., kuna eya oku liyaka lovitangi. Ovina eye a longisa viatiamẽla koku liwekapo oku lava Ocihandeleko, via pitilile kakongelo. Omo liaco, akulu vekongelo va yokokele okuti Akristão va Yudea vana va tava ndopo, vaka yapuisiwa lolondaka viupostolo Paulu viatiamẽla Kocihandeleko. Ovo nda veya oku sima hati, Akristão ka va sumbilile olonumbi via sokiyiwa la Yehova. Vekongelo liaco, mua kala alume vamue vakuãla va Yudea vana veya oku linga ohuminyo yimue yoku kala Unasara. Ovo va endaile vonembele oku tẽlisa olonumbi viohuminyo yavo va linga.

Akulu vekongelo va pinga kupostolo Paulu oco a sindikile alume vakuãla va kala oku enda enda vonembele oco va tẽlise ovikele viavo. Upostolo Paulu vovikanda viaye vivali a soneha, wa popia hati, oco omunu a yovuiwe ka sukila oku lava Ocihandeleko. Pole, upostolo Paulu wa tendiwile ndomunu umue wa siata oku nolelako vakuavo eci va sukila oku linga. Eye wa soneha ndoco: ‘Pokati ka vakuavihandeleko, nda lingavo ukuavihandeleko okuti ndi nganyala vakuavihandeleko.’ (1 Va Korindo 9:​20-23) Ndaño okuti, upostolo Paulu lalimue eteke a lueyele olonumbi Viembimbiliya, eye wa limbukile okuti, wa sukilile oku tava kueci akulu vekongelo va popia. (Ovilinga 21:​15-26) Kokuaye, ka ca kale ocina cimue ka ca sungulukile oku ci linga. Eliangiliyo liaco lioku eca olonumbi li kuete uvangi Wembimbiliya kuenda ca sukilile okuti vonembele mu lingiwila lika efendelo lialipua pole, ka ca sungulukile oku lingilamo efendelo lioviteka. Upostolo Paulu ka yonguile oku lingila vakuavo ocilondokua. Omo liaco, wa linga cosi vopinga. (1 Va Korindo 8:13) Kakuli atatahãi okuti upostolo Paulu wa sukilile oku lekisa eliketiso lina li tu vetiya oku lekisa esumbilo liocili kokuaye.

[Elitalatu kemela 14, 15]

Vokuenda kuanyamo amue, pokati Kakristão pa kala elomboloko lialitepa liatiamẽla Kocihandeleko ca Mose

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link