Oku Lambalaliwa Omo Liesunga
“Ava va yambuilua esunga va sumũlũha.”—MATEO 5:10.
1. Momo lie Yesu a sombisiwila la Pontio Pilato kuenda nye eye a popia?
“ECI oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Eci Yesu a popia olondaka evi, wa kala oku sombisiwa la Pondio Pilato una wa kala Ombiali yo Roma ko Yudea. Ndaño okuti Yesu wa sombisiwa, pole hayeko wa yonguile oku sombisiwa kuenda ka lalekiwile la Pilato. Eye wa sombisiwa ndondingaĩvi omo lioku lundiliwa lasongui vetavo lia va Yudea okuti, kokuavo eye wa sesamelẽle oku pondiwa.—Yoano 18:29-31.
2. Onjila yipi Yesu a nõlelepo kuenda nye eya oku pita laco?
2 Yesu wa kũlĩhĩle okuti Pilato wa kuata omoko yoku u yovola ale yoku u tuala kolofa. (Yoano 19:10) Pole, eci ka ca tatekele Yesu oku sapuila lutõi wocili ku Pilato eci catiamẽla Kusoma. Ndaño okuti Yesu omuenyo waye wa kala kohele, pole, kepuluvi liaco, eye wa eca uvangi kombiali yina ya velapo vofeka. Noke yoku eca uvangi waco, eye weya oku pisiwa loku pondiwa ndomunu wa lieca kolofa poku valeliwa kuti.—Mateo 27:24-26; Marko 15:15; Luka 23:24, 25; Yoano 19:13-16.
Ombangi Ale Omunu o Lieca Kolofa?
3. Ondaka “oku lieca kolofa” ya lombolokele nye kosimbu? Kuenda yi lomboloka nye koloneke vilo?
3 Komanu valua koloneke vilo, omunu una o lieca kolofa o tendiwa ndongangala ale ndondingaĩvi. Omanu vana va nõlapo oku fila ekolelo liavo, ca piãla vali enene omo lioku kolela ketavo liavo, olonjanja vimue va siata oku ci linga lungangala haivo omanu vamue va koka ohele vofeka. Pole, ondaka oku lieca kolofa, yopiwa kelimi lio Helasi (marʹtys), okuti kosimbu ya enda oku lomboloka “ombangi,” ale omunu umue eca uvangi okuti pamue o ci lingila kovaso yombiali poku sombisiwa oco a lekise ocili cina catiamẽla kekolelo liaye. Kuenje, vokuenda kuotembo, ondaka yaco yeya oku kuata elomboloko “liomunu umue eca omuenyo waye omo lioku eca uvangi ale omunu umue eca omuenyo waye omo lioku kala ombangi yomunu umue.”
4. Ndamupi Yesu a kala omunu umue wa liecele kolofa ndomo ondaka yaco ya lombolokele tete?
4 Yesu wa kala omunu umue wa liecele kolofa ndomo ondaka yaco ya lombolokele tete. Ndomo Yesu a ci sapuila Pilato, eye weya voluali oco “a imbile ocili uvangi.” Uvangi wa Yesu wa eca evetiyo limue lialitepa komanu. Vamue pokati komanu vaco, veya oku vetiyiwa calua omo lieci va yeva, leci va mõla, kuenje va lekisa ekolelo ku Yesu. (Yoano 2:23; 8:30) Ndaño okuti owiñi umue womanu lasongui vakuetavo va komohẽle calua, pole ka va lekisile ekolelo kokuaye. Yesu wa sapuila vangandiaye vana ka va tavele kondaka yocili hati: “Oluali ka lu tẽla oku u suvuki, ame puãi lu [ndi] suvuka omo njimba uvangi okuti ovilinga vialuo via vĩha.” (Yoano 7:7) Omo liuvangi Yesu a eca, olombiali viofeka vieya oku kuata onyeño yalua kuenje vio tuala kolofa. Omo liaco, eye wa kala “ombangi yina yocili lesunga (marʹtys).”—Esituluilo 3:14.
‘Vuka Suvukiwa’
5. Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda, nye eye a popele catiamẽla kelambalalo?
5 Ndaño okuti Yesu wa tala ohali yalua lelambalalo, pole eye wa lunguile ale olondonge viaye okuti, vika talisiwavo ohali lelambalalo. Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda, wa sapuilile olonjeveleli viaye hati: “Ava va yambuilua esunga va sumũlũha, momo usoma wokilu wavo. Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi. Sanjuki, yoleli calua momo onima yene kilu ya lua.”—Mateo 5:10-12.
6. Elungulo lipi Yesu a ecele eci a tuma ci soka 12 kolondonge viaye?
6 Noke, eci Yesu a tuma olondonge viaye 12, wa vi sapuila hati: “Lunguki lomanu momo vo pakuila kakanga kuenje vo tipuila volosungonga viavo. Oco vu nanañainyailua kovaso olombiali lolosoma oku njimbila uvangi kokuavo kuenda ku vakualofeka.” Ocili okuti, asongui vakuetavo havoko lika nda veya oku lambalala olondonge. Yesu wa popiavo hati: “Omunu o pakuila manjaye kokufa, isia o pakula omõlaye, omãla va katukila olonjali viavo ha va vi ipaisa. Vu suvukilua onduko yange lomanu vosi, puãi u o pandikisa toke kefulilo eye o popeliwa.” (Mateo 10:17, 18, 21, 22) Ulandu wa pita Lakristão vo kocita catete, owo uvangi wocili colondaka via tukuiwa ndeti.
Ulandu Umue u Lekisa Oku Pandikisa Kua Vakuekolelo
7. Nye ca tuala Stefano koku lieca kolofa?
7 Noke liotembo yimue yitito tunde eci Yesu a fa, Stefano eye Ukristão weya oku fa tete omo lioku imbila uvangi ocili. Eye “we yukile ocali ca Suku kuenda unene, wa linga ovikomo kuenda ovilimbu vinene pokati komanu.” Ovanyali vaye okuti asongui vakuatavo, “ka va tẽlele oku tamalala lolondunge viaye lespiritu a popia lalio.” (Ovilinga 6:8, 10) Omo liukuse wavo, va kokela Stefano ku va Yudea Vakuacisoko Cesombiso kuna vo lingila alundi alua, pole eye wa eca uvangi wocili. Ocili okuti Stefano una wa kala ombangi yocili, wa pondiwa lovanyãli vaye lovawe.—Ovilinga 7:59, 60.
8. Noke yolofa via Stefano nye olondonge ko Yerusalãi vieya oku linga eci via pita velambalalo?
8 Noke yoku pondiwa kua Stefano, “kueya ekangiso lia lua kekongelo lio vo Yerusalãi, kuenje vosi va sandokaila volofeka via Yudea la Samaria te lika ovapostolo.” (Ovilinga 8:1) Anga hẽ elambalalo liaco lieya oku tateka Akristão kupange woku eca uvangi? Sio, ka lia va tatekele, momo ulandu waco u tu lomboluila okuti, “ava va sandoka va ñuala ñuala loku kunda ondaka.” (Ovilinga 8:4) Ovo va kala locituwa ndeci cupostolo Petulu una wa popele hati: “Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.” (Ovilinga 5:29) Ndaño kua kala elambalalo, olondonge vina vakuekolelo haivio via kala lutõi, vieya oku amamako kupange wavo woku imbila uvangi ocili. Pole ovo va kũlĩhĩle okuti oku linga upange waco ci va kokela ovitangi.—Ovilinga 11:19-21.
9. Elambalalo lipi noke lieya oku pita lolondonge via Yesu?
9 Elambalalo ka lia tepuluile upange woku kunda. Etu tua kũlĩha okuti Saulu una wa tavele kuvangi woku pondiwa kua Stefano lovawe, “lopo wa kala loku lendela olondonge via Ñala loku vi salowaisa oku vi ponda. Wa enda kocitunda cinene, kuenje wa pinga ovikanda vioku enda lavio kolosungangonga vio ko Damasko okuti, nda o sangamo vakuanjila yaco, ci kale alume, ci kale akãi, iya lavo lovikolo ko Yerusalãi.” (Ovilinga 9:1, 2) Noke, kunyamo wa 44 K.K., “Soma Herode wa kuata vamue vakuekongelo oku va linga cĩvi. Wa ipa Tiago, huva a [Yoano], losipata.”—Ovilinga 12:1, 2.
10. Ulandu upi watiamẽla kelambalalo u sangiwa kelivulu Liovilinga kuenda Liesituluilo?
10 Vovipama vikuavo vielivulu Liovilinga mu sangiwa ovolandu a lombolola ohali, olokayike, kuenda elambalalo olondonge via liyaka lalio ndeli upostolo Paulu a liyaka lalio una wa endaile oku lambalala Akristão. Eye noke weya oku linga upostolo Paulu una wa lieca kolofa peka Liombiali yimue yo ko Roma o tukuiwa hati Nero, kunyamo wo 65 K.K. (2 Va Korindo 11:23-27; 2 Timoteo 4:6-8) Oku sulako, elivulu Liesituluilo lina lia malusuiwa oku sonehiwa kesulilo liocita catete, tu sangamo ulandu wokuti, eci upostolo Yoano a soneha elivulu liaco, wa kala kumandekua kocifuka co Patmo ‘omo liondaka ya Suku kuenda omo a kala oku imbila Yesu uvangi.’ Velivulu Liesituluilo mu sangiwavo ulandu watiamẽla ku ‘Antipasi, una wa kala ombangi okuti wa pandikisa lekolelo haeye wa pondiwila’ volupale luo Pergamo.—Esituluilo 1:9; 2:13.
11. Ndamupi olondaka via Yesu vina viatiamẽla kelambalalo vieya oku tẽlisiwa vomuenyo Wakristão vo kocita catete?
11 Ovolandu ava, a lekisa ocili condaka Yesu a sapuila kolondonge viaye hati: “Nda va fũlĩlisa ame, ene vo fũkĩlisivo.” (Yoano 15:20) Akristão vakuekolelo kocita catete, va kũkĩhĩle ciwa okuti vaka pita voloseteko viatĩla ndeci, oku pondiwa, oku talisiwa ohali, oku imbiwa kovinyama vina via tema kuenda ovitangi vimue vikuavo omo lioku pokola kocikundi cina va tambula ku Ñala Yesu Kristu una wa popia hati: “Eci espiritu sandu liu wili, vu kuata unene, kuenje vu linga olombangi viange vo Yerusalãi, vo Yudea yosi, vo Samaria kuenda toke kasulilo okilu lieve.”—Ovilinga 1:8.
12. Momo lie elambalalo Liakristão ka liatiamẽlele lika kocitangi cosimbu?
12 Nda omunu umue o sima hati elambalalo olondonge via Yesu via liyaka lalio lia kala lika kotembo yaco, eye ka kasi oku sima ocina cimue cocili. Upostolo Paulu una wa pandikisa poku liyaka lovitangi vialua ndomo ca kũlĩhĩwa, wa soneha ndoco: “Vosi va panga oku kala lomuenyo wesunga lia Suku vu Kristu Yesu va kangisiwa.” (2 Timoteo 3:12) Upostolo Petulu wa popia eci catiamẽla kelambalalo hati: “Oco wa kovongiwili. Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye.” (1 Petulu 2:21) Osimbu handi ka tua pitĩlile kesulilo ‘lioloneke vilo via sulako’ violuali lulo, omanu va Yehova vaka amamako oku suvukikiwa kuenda oku lambalaliwa. (2 Timoteo 3:1) Kolonepa viosi violuali Olombangi via Yehova vina vi kasi kolofeka kuna okuti olombiali viaco via tema calua kuenda vina via nõliwa lelianjo liomanu, via siata oku liyaka lelambalalo lialua.
Momo Lie va Suvukiwilua Kuenda va Lambalaliwila?
13. Momo lie omanu va Yehova koloneke vilo va sukilila oku kuata elomboloko lieci va siatela oku pita velambalalo?
13 Ndaño okuti, valua pokati ketu Tulombangi via Yehova tu kuete elianjo lombembua kupange wetu woku kunda kuenda tu kasi lombembua la vakuetu pole, tu sukila oku ivaluka elungulo Liembimbiliya li popia hati, “oluali ndomo lu kasi cilo, lu kasi loku [pongoloka].” (1 Va Korindo 7:31) Ocili okuti ovina vi pondola oku pongoloka lonjanga, kuenje nda ka tua pongiyile ovitima vietu lolondunge vietu kuenda ekalo lietu kespiritu, tu pondola oku konyoha. Nye tu sukila oku linga oco tu liteyuile etu muẽle? Oco tu liteyuile etu muẽle, tu sukila oku ivaluka lutate esunga lieci Akristão vakuambembua haivo va siata oku pokola kovihandeleko va suvukiwilua kuenda esunga lieci va lambalaliwila.
14. Nye upostolo Petulu a tukula okuti oco ci lekisa esunga lieci etu Tuakristão tua siatela oku liyakela lelambalalo?
14 Upostolo Petulu vukanda waye watete una a soneha okupisa kunyamo wo 62 toke wa 64 K.K., wa lombolola ocitangi caco eci Akristão va kala vemẽhi Liuviali wa va Roma kuna va pita vohali yalua lelambalalo. Eye wa popia hati: “A vakuacisola, ko ka komoheli ekangiso lia soka ndondalu liya kokuene oku vu nyika. Ko ka simi hoti, cimue ka ca siatele ceya kokuetu. Pokati kene lomue ka ka tale ohali omo a linga omondi, pamue ocimunu, pamue ondingaĩvi, pamue ukuasiata.” Poku lombolola olondaka vina upostolo Petulu a yonguile oku popia, eye wamisako hati: “Nda umue o tala ohali omo ukuaKristu, ka ka kuate osõi, puãi a kemainyaile Suku onduko yaco.” Upostolo Petulu wa lekisa okuti, ohali ovo va kala oku liyaka layo ka yi tundi kocina cimue cĩvi va linga, pole va talisiwa ohali omo lioku kala kuavo Akristão. Nda ovo va tavele oku endela kumue lavo ‘kayele lo kovombondo avo,’ ndeci omanu vana va kala lavo va enda oku linga, nda va tambuiwa lesanju liocili lomanu vaco. Pole, ovo va talisiwa ohali omo lioku pokola kuavo kolonumbi vioku kuama Kristu. Ovitangi viaco haivio Akristão koloneke vilo va siata oku liyaka lavio.—1 Petulu 4:4, 12, 15, 16.
15. Ovitangi vipi Olombangi via Yehova via siata oku liyaka lavio koloneke vilo?
15 Kolonepa vialua violuali, Olombangi via Yehova via siata oku pandiyiwa omo lioku likuata kuavo omunga loku likuatisa kuavo pokati kolohongele viofeka, kupange woku tunga olonjo, ocili cavo va siata oku lekisa, ombili yavo, ovituwa viavo viwa loku kala ciwa lepata, kuenda koku wala kuavo ciwa.a Handi vali, eci ocipama cilo ca pongiyiwa, upange Wolombangi via Yehova wa kala oku tatekiwa kueci ci soka 28 kolofeka kuenje valua pokati kavo va siata oku talisiwa ohali kuenda valua va siata oku pesela omuenyo omo liekolelo liavo. Momo lie Olombangi via Yehova vina via kũlĩhĩwa ciwa omo liovituwa viavo viwa via siatela oku tatekiwa kupange wavo kuenda oku talisiwa ohali? Momo lie Suku a kasilili oku ecelela ovitangi viaco?
16. Esunga lipi lia velapo lieci Suku a kasilili oku ecelela omanu vaye oku tala ohali lelambalalo?
16 Tete, tu sukila oku ivaluka olondaka vielivulu Liolosapo 27:11, li popia ndoco: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.” Olondaka evi viosimbu, viatiamẽla kocitangi cuviali voluali luosi. Ndaño okuti kuli omanu valua va siata oku lekisa epandi liavo ku Yehova vokuenda kuovita vianyamo, pole Satana ka liwekelepo oku lavisa Yehova ndeci eye a lingile koloneke via Yovi, ulume una ukuesunga. (Yovi 1:9-11; 2:4, 5) Omo okuti cilo Usoma wa Suku wa tumbikiwa ale haiwo u kasi oku kuatisiwa lomanu vana vakuepokolo va sangiwa kolonepa viosi violuali, Satana wa siata oku likolisilako lonyeño yalua oco a lekise ocili colondaka viaye vina eye a popele. Anga hẽ omanu vaco vaka amamako oku pokola ku Suku ndaño lelambalalo kuenda ovitangi va liyaka lavio? Ovilinga viomunu lomunu o kasi oku vumba Yehova ovio vi lekisa nda oka amamako muẽle oku pokola ku Suku ale kaka pokola vali kokuaye.—Esituluilo 12:12, 17.
17. Olondaka via Yesu vioku popia hati “eci cu wihi evelo lioku imba uvangi,” vi lomboloka nye?
17 Eci Yesu a sapuilako olondonge viaye ovolandu ana aka pita vokuenda ‘kuoloneke via sulako violuali lulo,’ eye wa lombolola esunga likuavo lieci Yehova a kasilili oku ecelela okuti omanu vaye va liyaka lelambalalo. Eye wa va sapuila hati: “[Vuka] tualiwila onduko yange kolosoma kuenda kolonguluvulu. Eci cu wihi evelo lioku imba uvangi.” (Mateo 24:3, 9; Luka 21:12, 13) Yesu wa eca uvangi ku soma Herode kuenda ku Pontio Pilato. Upostolo Paulu ‘wa tualiwilevo kolosoma kuenda kolonguluvulu.’ Lekuatiso lia Ñala Yesu Kristu, upostolo Paulu wa sandiliya onjila yoku eca uvangi wocili kolombiali via velapo vio kotembo yaye eci a popia hati: “Ame nukula Kaisare.” (Ovilinga 23:11; 25:8-12) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo okuti olonjanja vimue elambalalo lia siata oku nenena epuluvi lioku eca uvangi kolonguluvulu kuenda komanu.b
18, 19. (a) Ndamupi oku liyaka lovitangi ku pondola oku tu kuatisa? (b) Apulilo api tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
18 Ocili okuti, oku liyaka lovitangi kuenda elambalalo ku pondola oku tu kuatisa. Ndamupi? Ondonge Tiago wa sapuila akamba vaye Akristão hati: “A vamanji, eci vu nyikiwa lolohali viñi viñi, ci sanjukili, momo wa kũlĩhi okuti, nda ekolelo liene li nyikaiwa, cu kokeli epandi.” Elambalalo li pondola oku kangula ekolelo lietu kuenda oku pamisa epandi lietu. Eci tu liyaka lelambalalo ka tu kuata atatahãi kuenda tu yuvula oku kuama olonumbi vina ka vi taviwa Lembimbiliya, momo vi pondola oku nyola epandi lietu. Etu tu pokola kelungulo liaTiago wa popia hati: “Epandi liaco liene li male upange walio, okuti vu kanguka, loku suapo, kuenje lacimue cu kambeli.”—Tiago 1:2-4.
19 Ndaño okuti tu kasi oku kuatisiwa Londaka ya Suku oco tu kuate elomboloko lieci omanu va Suku va siatela oku pita velambalalo, kuenda esunga lieci Yehova a siatela oku ecelela ovina viaco vĩvi, pole oku liyaka lelambalalo ocina cimue ca tĩla. Nye ci pondola oku tu pamisa oco tu pandikise lelambalalo liaco? Nda tu kasi oku liyaka lelambalalo nye tu sukila oku linga? Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa apulilo ava.
[Atosi pombuelo yemẽla]
a Tala Vutala Wondavululi wa 15 wosãi ya Cembanima wunyamo wo 1995 okupisa kemẽla 27 toke 29; wa 15 yosãi ya Kupupu wunyamo wo 1994 okupisa kemẽla 16 toke 17 kelimi Lioputu kuenda o Despertai! 22 yosãi ya Cembanima yunyamo wo 1993 okupisa kemẽla 6 toke 13, kelimu Lioputu.
b Tala o Despertai! 8 yosãi ya Susu yunyamo wo 2003 okupisa kemẽla 3 toke 11, kelimu Lioputu.
O Pondola Oku Lombolola?
• Ndamupi Yesu a lieca eye muẽle kolofa?
• Nye ceya oku iyilila kelambalalo Liakristão kocita catete?
• Momo lie Akristão vo kocita catete va pitila velambolalo ndomo Petulu a ci lombolola?
• Momo lie Yehova a siatela oku ecelela okuti omanu vaye va pita velambalalo?
[Alitalatu kemẽla 24]
Akristão kocita catete ka va talele ohali omo liocina cimue cĩvi va linga, pole va talisiwa ohali omo lioku kala Akristão vocili
PAULU
TIAGO
YOANO
ANTIPASI
STEFANO