Kuata Ocituwa Coku Liketisa
[A Yehova] “o popela ava va likapa kutito.”—2 SAMUELE 22:28.
1, 2. Olosoma vimue kosimbu via kuatele ocituwa cipi?
KOFEKA yo Egito, kuli olonjo vimue va siata oku kenda olosoma. Olonjo viaco, vieca uvangi wosoma ya vialele vofeka yaco. Olosoma vikuavo ndeci: Senakeriva, wa vialele ko Asuria, Alexandre Grande, una wa vialele ko Helasi, kuenda Juliu, wa vialele ko Roma, va siavo ulandu wovilinga viavo voluali. Vosi yavo va kuata ocituwa cimuamue. Ovo ka va sile ulandu weliketiso.—Mateo 20:25, 26.
2 Anga hẽ olosoma viaco via kapeleko omanu ovo va vialele? Sio ka via kapeleko omanu vavo. Ovo ka va ecele ekuatiso komanu va tala ohali. Pole, ocituwa cavo ca litepa leci ca Yehova Ombiali ya Velapo voluali luosi.
Ongangu Yiwa Yeliketiso
3. Yehova wa siata oku tata ndati omanu vaye?
3 Yehova eye wa velapo voluali luosi. Pole, “ovaso aye a vanja vanja kuosi kilu lieve ha lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.” (2 Asapulo 16:9) Oco hẽ, nye Yehova a linga poku mola omanu vaye va tala ohali omo liovitangi? Eye ‘o tunga kumue lavo’ poku va ĩha espiritu sandu liaye kuenda ‘oku tumbulula ovitima viavo.’ (Isaya 57:15) Yehova wa siata oku kuatisa omanu vaye oco vamameko oku u vumba lesanju. Ocili okuti, Yehova wa sunguluka.
4, 5. (a) Ukualosamo wa lombolola ndati ocituwa ca Yehova coku viala? (b) Ondaka yoku popia hati, Suku ‘o petama’ loku kuatisa ‘osuke,’ yi lomboloka nye?
4 Ocituwa ca Yehova coku kuatisa vakuakandu, ci lekisa okuti eye lika wa velapo keliketiso. Ukualosamo wa popia hati: “Yehova wa tulamela olofeka viosi. Ulamba waye wa tulamela ilu. Wa lisoka la Yehova Suku yetu helie? Wa tumbika ocalo caye kilu, kuenje o petamela oku vanja evi vi kasi kilu, levi vi kasi posi. O pindula omumbe yi kasi voneketela, loku votola osuke yi kasi keyala.”—Osamo 113:4-7.
5 Ocili okuti, Yehova wa lipua kuenda o kola. Eye o nyale omunu ‘ukuepela.’ (Marko 7:22, 23) Ondaka ‘oku petama’ ndomo ya tukuiwa vovinimbu evi, yi lomboloka oku likapa kutito. Omo liaco, Osamo 113:6, yi lekisa okuti, Yehova wa kapako afendeli vaye vakuakandu.—2 Samuele 22:36.
Yesu wa Liketisile
6. Ndamupi Yehova a lekisa eliketiso lia velapo?
6 Eliketiso lia Yehova locisola caye cavelapo, lia lekisiwa poku tuma Omõlaye wongunga voluali. Eye wa citiwila palo posi kuenda wa tekuiwa lomunu ukuakandu oco a yovole omanu vosi. (Yoano 3:16) Eci Yesu a kala palo posi, wa longisa omanu ocili catiamẽla ku Yehova. Noke wa eca omuenyo waye oco ‘ope akandu voluali.’ (Yoano 1:29; 18:37) Yesu wa lekisa ovituwa viosi via Isiaye oku kongelamo eliketiso. Kuenda wa tẽlisa ovina viosi Yehova o tumile. Eyi oyo ongangu ya velapo yeliketiso, locisola tu sukila oku kuama. Pole, omanu valua ka va solele eliketiso liaco. Ovanyali vaye vo tendele ndomunu umue ka kuete esilivilo ‘pokati komanu.’ (Daniele 4:17) Omo liaco, upostolo Paulu wa vetiya Akristão oku kuama ongangu ya Yesu yoku liketisa.—1 Va Korindo 11:1; Va Filipoi 2:3, 4.
7, 8. (a) Yesu wa lilongisa ndati eliketiso? (b) Elaleko lie Yesu a eca kolondonge viaye?
7 Paulu poku tukula eliketiso lia Yesu wa popia hati: “Upi ongangu ku Kristu Yesu. Kali lutima ndowu eye a kala lawo. Momo Kristu Yesu, ndaño wa kaile nda Suku, . . . ka sandele ulamba woku lisokisa laye. Puãi wa lieca eye muẽle, wa linga ndupika, wa citiwa lesetahãlo liomunu. . . . Omo a citiwa ndomunu, wa liketisa, kuenje wa pokola toke kokufa, [poku valeliwa kuti].”—Va Filipoi 2:5-8.
8 Omanu vamue va pondola oku lipula ndoco: ‘Ndamupi Yesu a lilongisa eliketiso?’ Yesu wa lilongisa eliketiso eci a kala kilu omo liukamba a kuata la Isiaye vokuenda kuanyamo alua. Eye wa ‘kala ndomesele’ kovopange osi a Yehova. (Olosapo 8:30) Eci Adama la Heva va lueya vocumbo Cendene, Yesu wa mola ndomo Isiaye a lekisa eliketiso poku pandikisa lomanu vakuakandu. Omo liaco, eci a kala palo posi wa lekisa ovituwa via Isiaye poku laleka omanu hati: “Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene.”—Mateo 11:29; Yoano 14:9.
9. (a) Ocituwa cipi Yesu a limbuka komãla? (b) Eci Yesu a vilikiyile okamõla, wa longisa nye kolondonge viaye?
9 Yesu omo lieliketiso, omãla ka va kuatele ohele yoku enda kokuaye. Ovo va kuatele ukamba laye. Kuenda wa lekisa ocisola kokuavo locikembe. (Marko 10:13-16) Oco hẽ, ocina cipi ciwa Yesu a limbuka komãla? Yesu wa limbuka kokuavo ovituwa viwa okuti, olondonge viaye ka via kaile lavio. Etu tua kũlĩha okuti, omãla va siata oku velisapo akulu vendamba. Uvangi waco tu u limbukila kapulilo va siata oku linga kakulu. Omo lioku linga kuavo apulilo, va siata oku longisiwa ovina vialua okuti akulu ci sule. Yesu onjanja yimue wa vilikiyile okamõla, kuenje wa sapuila olondonge Viaye hati: “Lalimue eteke wiñili vusoma wokilu te nda vu pongoloka ho lingi ndotumãla.” Noke wamisako hati: “U o liketisa ha lingi ndokamõla aka, eye wa velapo vusoma wokilu.” (Mateo 18:3, 4) Omo liaco, Yesu wa tumbika onumbi yokuti: “U o liamisa kunene, amisua kutito, lu o liamisa kutito amisua kunene.”—Luka 14:11; 18:14; Mateo 23:12.
10. Apulilo api tu sukila oku konomuisa?
10 Olondaka via Yesu vi katula apulilo amue. Oco tu kuate omuenyo ko pui, tu sukila oku lekisa eliketiso. Oco hẽ, momo lie Akristão va siatela oku sanga ocitangi coku lekisa ocituwa caco? Momo lie tua siatela oku kuata ocitangi coku yuvula epela? Nye ci tu kuatisa oku kuata eliketiso?—Tiago 4:6, 10.
Ka ca Lelukile Oku Liketisa
11. Momo lie tu kuetele ocitangi coku kuata eliketiso?
11 Nda o kasi locitangi coku lekisa eliketiso, kuka sumue. Momo haveko lika o kasi locitangi caco. Utala umue Wondavululi kunyamo wo 1920, wa lomboluile esilivilo lioku lekisa eliketiso. Owo wa popia hati: ‘Poku ivaluka ndomo Yesu a velisilepo eliketiso, ci tu vetiyavo oku lekisa ocituwa caco.’ Noke wamisako hati: ‘Elungulo Liembimbiliya lioku lekisa eliketiso, lia eciwa komanu vosi. Pole, omanu va Suku vana va yongola oku kuama Yesu, va kuete ocitangi coku lekisa ocituwa caco.’ Olondaka evi vi lekisa esunga lieci Akristão va kuetele ocitangi coku lekisa eliketiso. Omo okuti ka tua lipuile, tu yongola lika oku pandiyiwa lomanu. Etu tua piñala ekandu liaco ku Adama la Heva.—Va Roma 5:12.
12, 13. (a) Ovituwa violuali via siata ndati oku tateka Akristão oku lekisa eliketiso? (b) Helie wa siatavo oku tu tateka oku lekisa eliketiso?
12 Esunga likuavo lieci tu kuetele ocitangi coku lekisa eliketiso, ovituwa violuali. Etu tu kasi voluali lumue okuti, omanu va sandiliya lika oku livelisapo pokati kavakuavo. Ovo va sakalala lika loku tẽlisa ‘oloñeyi vietimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina va kuete komuenyo wavo.’ (1 Yoano 2:16) Omo liaco, Akristão vocili va sukila oku yuvula ovituwa violuali, poku tiamisila utima wavo kocipango ca Suku.—Mateo 6:22-24, 31-33; 1 Yoano 2:17.
13 Kuli esunga likuavo lieci tu kuetele ocitangi coku lekisa eliketiso. Esunga liaco lieli okuti, Satana Eliapu, eye ombiali yoluali lulo. (2 Va Korindo 4:4; 1 Timoteo 3:6) Eye wa siata oku vetiya ovituwa vĩvi pokati komanu. Eci Yesu a kala palo posi, Satana wa yonguile oku ‘eca kokuaye ovosoma osi okilu lieve,’ oco o fendele. Pole, Yesu omo lieliketiso ka tavele ombanjaile yaco. (Mateo 4:8, 10) Cimuamue haico a siata oku linga Lakristão koloneke vilo. Eye o va vetiya oku kuata utima woku lisandela esivayo. Pole, Akristão vana va liketisa, va likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu, loku eca esivayo ku Suku.—Marko 10:17, 18.
Oku Kuata Eliketiso Kuenda Oku Lekisa Ocituwa Caco
14. Eliketiso liesanda li lekisiwa ndati?
14 Upostolo Paulu vukanda a sonehela vamanji va Kolosai, wa va lungula oco va yuvule eliketiso lioku komõhisa omanu. Eye wa tukula ocituwa caco hati, ‘eliketiso lioku likembisa.’ Omanu vosi va kuete ocituwa caco, ka va kũlĩhĩle ovina viespiritu. Pole, ‘veyuka’ lika epela. (Va Kolosai 2:18, 23) Yesu wa tukula omanu vamue va kuatele ocituwa caco. Eye wa pisa va Fariseo omo liolohutililo viavo, loku likandangiya kuavo lesanda ovikulia vimue. Handi vali, ovo va enda oku vĩhisa ovipala viavo oco va muiwe lomanu. Etu, poku linga olohutililo vietu ku Suku, tu sukila oku lekisa umbombe kuenda oku yuvula epela.—Mateo 6:5, 6, 16.
15. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu liketise? (b) Omanu vapi va lekisile eliketiso kosimbu?
15 Akristão va pondola lika oku liketisa poku kuama ongangu ya Yehova kuenda ya Yesu Kristu. Pole, oco va kuame ongangu yaco, va sukila oku lilongisa Embimbiliya kuenda alivulu a sandekiwa locisoko ‘cukuenje wa lunguka.’ (Mateo 24:45) Elilongiso liaco li kuete esilivilo kakulu vekongelo. Momo li vakuatisa oku yuvula ‘oku livelisapo okuti, ka va sepula vamanji.’ (Esinumuĩlo 17:19, 20; 1 Petulu 5:1-3) Ivaluka ulandu womanu vamue ndeci: Ruti, Hana, Elisavete, kuenda vakuavo vo kosimbu. Omanu vaco va tambuile esumũlũho ku Yehova omo lioku liketisa. (Ruti 1:16, 17; 1 Samuele 1:11, 20; Luka 1:41-43) Sokololavo ulandu womanu vakuavo va pandikisa kupange wa Yehova ndeci: Daviti, Yosiya, Yoano Upapatisi, kuenda upostolo Paulu. (2 Asapulo 34:1, 2, 19, 26-28; Osamo 131:1; Yoano 1:26, 27; 3:26-30; Ovilinga 21:20-26; 1 Va Korindo 15:9) Nye tu popia catiamẽla kulandu Wakristão vocili koloneke vilo? Oku ivaluka ovolandu aco, ci tu kuatisa oku lisumbila pokati.—1 Petulu 5:5.
16. Upange woku kunda u kuatisa ndati Ukristão oku liketisa?
16 Oku endaenda kupange woku kunda olonjanja viosi, ku tu kuatisavo oku liketisa. Oco tu kundile omanu vana ka tua kũlĩhĩle, cikale kolonjo ale kovitumãlo vikuavo, tu sukila oku kuata eliketiso. Capiãla enene nda omanu vaco ka va lekisa onjongole Kondaka ya Suku. Esapulo lietu lia siata oku sepuiwa lomanu. Pole, eliketiso li kuatisa Ukristão oku eca etambululo lesumbilo liocili. (1 Petulu 3:15) Akristão vamue omo lieliketiso, va siata oku ilukila kovikanjo vikuavo oco va kuatise omanu vakuavituwa vialitepa. Pole, va siata oku liyaka locitangi coku lilongisa elimi likuavo, oco va loñolohe koku kundila esapulo liusoma komanu vaco. Omo liaco, tu sukila oku eca olopandu kokuavo.—Mateo 28:19, 20.
17. Ovikele vipi Ukristão a kuete okuti vi sukila eliketiso?
17 Akristão valua omo lieliketiso va siata oku tẽlisa ovikele viavo kuenda oku pitisa kovaso olonjongole via vakuavo. Olonjali omo lieliketiso via siata oku sanda otembo yoku pongiya ovipama vioku lilongisa lepata. Via siatavo oku sanda otembo yoku linga elilongiso liaco lomãla vavo. Eliketiso lia siatavo oku kuatisa omãla oku lekisa esumbilo kolonjali kuenda oku pokola kokuavo. (Va Efeso 6:1-4) Vamanji vana va kasi lalume ka va lilongisa Embimbiliya, va siatavo oku liketisa poku lekisa ‘ovituwa viwa kuenda esumbilo’ kokuavo. (1 Petulu 3:1, 2) Handi vali, eliketiso li kuetevo esilivilo poku kuatisa vangandietu va vela kuenda ava va kuka.—1 Timoteo 5:4.
Eliketiso Likuatisa Koku Tetulula Ovitangi
18. Eliketiso li tu kuatisa ndati oku tetulula ovitangi?
18 Ocili okuti, omanu vosi va Yehova, ka va lipuile. (Tiago 3:2) Omo liaco, olonjanja vimue va pondola oku li lueyela. Kuenje pokati kavo pa kala ovitangi vioku litatamisa. Pole, ovitangi viaco vi tetuluiwa lika poku kuama elungulo Liembimbiliya li popia hati: “Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci [Yehova] o weceli, haico ene eceli.” (Va Kolosai 3:13) Ocili okuti, ka ca lelukile oku kuama elungulo liaco. Pole, eliketiso li tu kuatisa oku pokola kelungulo liaco.
19. Eci manji umue a tu lueyela, nye tu sukila oku ivaluka?
19 Olonjanja vimue, Ukristão nda vo lueyela o sumua calua. Kuenje, ka kuata onjongole yoku ecela ekandu liaco. Pole, nda wa liketisa, oka kuata utõi woku enda komunu waco oco va lisunguluise. (Mateo 18:15) Olonjanja vimue omo liepela, Akristão ka va tẽla oku lisunguluisa. Momo pamue umue pokati kavo ale vosi yavo, ka va tava oku limbuka ekandu liavo. Handi vali, pamue una wa nolapo oku lisunguluisa, o cilinga lepela kuenda o pisa ukuavo. Omo liaco, eliketiso li kuatisa Ukristão oku yuvula ocituwa caco poku tetulula ovitangi.
20, 21. Nye ci tu vetiya oku kuata eliketiso?
20 Oco tu kuate eliketiso, tu sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova kuenda espiritu sandu liaye. Pole, ivaluka okuti, “Suku . . . ecaeca kambombe ocali caye [kuenda espiritu sandu liaye].” (Tiago 4:6) Omo liaco, nda o kuete ocitangi cimue lamanji, likutilila ku Yehova. Pinga kokuaye oco aku kuatise oku lekisa eliketiso. Momo nda wa cilinga, oka limbukavo oku lueya kuove. Nda manji una wa ku lueyela wa popia hati, ‘ngecele,’ kuata utima woku ecela. Nda ove o kuete ocitangi coku ecela, pinga ekuatiso ku Yehova oco o yuvule epela vutima wove.
21 Oku kũlĩha asumũlũho a tunda keliketiso, ci tu vetiya oku kuata ocituwa caco loku ci lekisa ku vakuetu. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova la Yesu Kristu. Ivaluka ohuminyo ya Yehova yokuti: “Onima yumbombe lusumba wa Yehova, ukuasi lesumbilo [kuenda] omuenyo.”—Olosapo 22:4.
Atosi Oku Ivaluka Eci Tua Lilongisa
• Velie va lekisa ongangu yiwa yeliketiso?
• Momo lie ka ca lelukilile oku liketisa?
• Nye ci tu kuatisa oku kuata eliketiso?
• Momo lie oku liketisa ku kuetele esilivilo?
[Elitalatu kemẽla 17]
Yesu wa kuatele eliketiso
[Elitalatu kemẽla 19]
Oluali lu vetiya omanu oku livelisapo
[Ono Yelitalatu]
WHO photo by L. Almasi/K. Hemzǒ
[Elitalatu kemẽla 20]
Eliketiso li tu kuatisa oku kundila omanu vosi ondaka ya Suku
[Elitalatu kemẽla 21]
Eliketiso li tu kuatisa oku tetulula ovitangi vietu locisola