Pamisi Ovaka Ene
“Ene vu kasi loku yeva yeva oloneke vilo olondaka evi kovimẽla viovaprofeto, . . . ovaka ene a pame.”—SAKARIYA 8:9.
1, 2. Momo lie tu sukilila oku konomuisa elivulu lia Hagai leli lia Sakariya?
TUNDE eci ocitumasuku ca Hagai leci ca Sakariya via sonehiwa, papita ale ci soka 2.500 kanyamo. Pole, ovitumasuku viaco, vi kuete esilivilo kokuetu. Ovolandu a sangiwa valivulu aco, a lomboloka asapulo atiamẽla ‘kovina viosi via sonehiwila oku tu longisa.’ (Va Roma 15:4) Ulandu welivulu lia Hagai leli lia Sakariya, u tu kuatisa oku sokolola ovina vi kasi oku pita voluali tunde kunyamo wo 1914 eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu.
2 Upostolo Paulu poku tukula ulandu wovitangi via pita lomanu va Suku kosimbu, wa popia hati: “Ovina evi via va sanga ndelungulo. Etu puãi tu kasi [koloneke vilo via sulako], via tu sonehiwila oku tu longisa.” (1 Va Korindo 10:11) Ove pamue o lipulisa ndoco: ‘Elivulu lia Hagai leli lia Sakariya a kuete esilivilo lie kokuetu?’
3. Ulandu wuprofeto Hagai la Sakariya wa tiamẽla kovina vipi?
3 Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, ocitumasuku ca Hagai leci ca Sakariya ci lombolola ulandu wa va Yudea eci va yovuiwa kumandekua ko Bavulono. Hagai la Sakariya, va tiamisilile ulandu wavo kupange woku tumbulula onembele. Va Yudea va fetika ociseveto caco kunyamo wo 536. Ndaño okuti, vamue akulu vendamba va kala oku ivaluka ovina via pita kosimbu, pole valua pokati kavo ‘va kala lonjolela.’ Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Ulandu waco u kasi oku tẽlisiwa ndati?—Esera 3:3-13.
4. Nye ca lingiwa noke Liuyaki Watete wa pita Voluali luosi?
4 Eci Uyaki Watete wa pitila kesulilo, Akristão olombuavekua, va yovuiwa kupika wo Bavulono Yinene. Eyovo liaco, lia kala uvangi wekuatiso lia Yehova. Momo osimbu ka va tambuile eyovo liaco. Momo okuti, asongui vatavo esanda loloñuatisi viavo vakuapulitika, va yonguile oku imula upange woku kunda. (Esera 4:8, 13, 21-24) Pole, Yehova wa malako ovitangi viosi via kala oku tateka upange woku kunda loku longisa omanu oco va linge olondonge. Tunde kunyamo wo 1919 toke cilo, upange woku kunda u kasi oku amamako. Kuenda lacimue ci tẽla oku u tateka.
5, 6. Ocitumasuku celivulu lia Sakariya 4:7, ci lombolola ovina vika pita otembo yipi?
5 Tua kolela okuti, upange woku kunda u kasi oku lingiwa lomanu va Yehova, uka amamako lekuatiso Liaye. Kelivulu lia Sakariya 4:7, tu tangako ndoco: “[Yehova] o kapako ewe lievindi. Kuenje omanu va imba olopandu, vati, ciwa. Ciwa muẽle.” Ocitumasuku eci ci kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?
6 Ocitumasuku celivulu lia Sakariya 4:7, ci lombolola otembo eci efendelo lia Yehova lika lipua palo posi vonembele yaye yespiritu. Onembele yaco yi lomboloka eliangiliyo lia Yehova lioku amela kokuaye oku u fendela vonduko yocilumba cocisembi ca Yesu. Onembele yaco yespiritu ya tumbikiwa kocita catete. Pole, efendelo liocili palo posi handi ka lialipuile. Cilo omanu valua va Yehova palo posi, va kasi oku fendela vonembele yespiritu. Ovo kumue la vana vaka pinduiwa, vaka lipua vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu. Kesulilo liohulukãi yanyamo, afendeli vocili va Suku, vaka kala voluali lua lipua.
7. Koloneke vilo, ocikele cipi Yesu a kuete kefendelo lia Yehova? Ukũlĩhĩso waco u tu kuatisa ndati?
7 Eci onembele ya Yehova ya malusuiwa oku tungiwa kunyamo wo 515, Soma Seruvavele la Yehosua va kala olombangi viaco. Elivulu lia Sakariya 6:12, 13, li lombolola ocikele ca Yesu coku tuala efendelo lia Yehova koku lipua. Ocitumasuku caco ci popia hati: “Ca popia Yehova Ukualohoka ceci, hati, tala. Onduko yulume u, eye Cinjovelela. Eye oyovela kocitumãlo caye kuenje o tunga onjo ya Yehova. Eye muẽle . . . o tumãla kocalo caye ha viala. Konẽle yocalo caye ku kala ocitunda.” Cilo Yesu Kristu ocinjovela cepata lia Daviti, o kasi kilu oku kuatisa upange woku kunda vonembele ya Yehova yespiritu. Ove hẽ o tava okuti, kuli umue o tẽla oku tateka upange woku kunda? Lomue o tẽla oku u tateka. Omo liaco, eci ci tu vetiya oku amamako kupange woku kunda kuenda oku yuvula oku yapuisiwa lovina violuali lulo.
Pitisa Kovaso Ovina Via Velapo
8. Momo lie tu sukilila oku pitisa kovaso upange vonembele yespiritu?
8 Oco tu tambule asumũlũho a Yehova, tu sukila oku amamako oku pitisa kovaso upange waye. Ka tuka kuati ovisimĩlo ndevi via va Yudea va popele hati: ‘Otembo yoku linga upange wa Yehova ka yeyile.’ Tu ivaluki okuti tu kasi “koloneke via sulako.” (Hagai 1:2; 2 Timoteo 3:1) Yesu wa popele hati, olondonge viaye vika kunda olondaka viwa Viusoma loku longisa omanu oco va linge olondonge. Tu sukila oku likolisilako oco ka tuka kuate owesi kupange waco. Upange woku kunda una wa tatekiwile lovanyãli, wa tumbuluiwa kunyamo wo 1919, handi ka wa tẽlisiwile. Pole, tua kolela okuti, uka tẽlisiwa.
9, 10. Nye tu sukila oku linga oco Yehova a tu sumũlũise?
9 Nda tu amamako lupange woku kunda, tuka tambula asumũlũho a Yehova. Olohuminyo via Yehova, vi pondola oku tu pamisa. Eci va Yudea va pitisile kovaso efendelo lia Yehova lupange woku tumbulula onembele, Yehova wa va sapuila hati: “Tunde opo ndu sumũlũisi.” (Hagai 2:19) Ovo va kuatele elavoko lioku taviwa la Yehova kuenda oku kuatisiwa lohenda yaye. Kũlĩhĩsa asumũlũho Yehova a likuminyile kokuavo. Eye wa popia hati: “[Ndi waya] ombembua loku salala. Uyuva wima epako liawo losi yeca ovaima ayo. Kovailu ku loka owume. Kuenje [ndi] muisa ocisupe comanu ava ovina evi viosi.”—Sakariya 8:9-13.
10 Ndeci Yehova a sumũlũisile va Yudea, haico a tu sumũlũisa nda tua kuata ombili yoku linga upange waye lutima wosi. Vasumũlũho aco mua kongela ombembua pokati ketu, oku kolapo, kuenda oku amamako kespiritu. Pole, tu sukila oku kũlĩha okuti, Suku oka tu sumũlũisa lika nda tu amamako oku linga upange vonembele yaye yespiritu ndomo a yongola.
11. Tu konomuisa ndati ovina tu sukila oku pitisa kovaso?
11 Yilo, oyo otembo yoku ‘sokolola ekalo lietu.’ (Hagai 1:5, 7) Tu sokololi upange tu sukila oku pitisa kovaso. Yehova o sumũlũisa lika omanu vana vamamako oku sivaya onduko yaye loku linga upange vonembele yaye yespiritu. Ove o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ovina nda pitisile kovaso via pongoloka? Eci nda papatisiwa nda kuatele ombili yalua kupange wa Yehova. Anga hẽ, cilo ombili yaco ya tepuluka? Asakalalo omuenyo a kasi hẽ oku tepulula ombili yange ku Yehova kuenda Kusoma waye? Ndi kuete hẽ usumba la vakuetu poku linga upange wa Yehova?’—Esituluilo 2:2-4.
12. Ocitangi cipi ca va Yudea ca tukuiwa kelivulu lia Hagai 1:6, 9?
12 Ka tu yongola oku pumba asumũlũho a Yehova omo liowesi kupange woku sivaya onduko yaye. Elivulu lia Hagai 1:9, li lombolola okuti, va Isareli noke yoku fetika upange woku tumbulula onembele, ‘va tiukila kolonjo viavo.’ Ovo va fetika oku pitisa kovaso asakalalo omuenyo. Omo liaco, va enda oku ‘ungula citito.’ Kuenje va kuata ekambo liokulia, lokunyua kuenda uwalo. (Hagai 1:6) Yehova ka va sumũlũisile vali. Nye tu lilongisa kulandu owu?
13, 14. Tu pokola ndati kolondaka vielivulu lia Hagai 1:6, 9? Momo lie ci kuetele esilivilo oku pokola kolondaka viaco?
13 Oco tu amameko oku kuata asumũlũho a Yehova tu sukila oku yuvula oku pitisa kovaso asakalalo omuenyo okuti, tu velisapo efendelo liaye. Ove hẽ ku tava kondaka eyi? Tu sukila oku yuvula ovina vi yapula utima wetu ndeci: Oku sakalala lovokuasi, oku lilongisa calua kosikola omo lionjongole yoku sanga upange wa kemãla voluali lulo, kuenda ovina vikuavo viomuenyo.
14 Oku kuata ovina viaco hekanduko. Pole, kũlĩhĩsa okuti, ovina viaco vi lomboloka “ovilinga viokufa.” Kuenda ka vi tuala komuenyo ko pui. (Va Heveru 9:14) Olondaka viokuti, “ovilinga viekandu,” vi lomboloka nye? Vi lomboloka olofa kespiritu. Momo ka vi kuete esilivilo lia velapo. Nda omunu o pitisa kovaso ovina viaco, o nyõla ekalo liaye kespiritu. Olombuavekua vio kotembo yovapostolo via pitavo lovitangi viaco. (Va Filipoi 3:17-19) Ovitangi viaco via siatavo oku pita la vamanji valua koloneke vilo. Ove pamue wa kũlĩha vamue okuti cilo, va liwekapo oku linga upange vekongelo. Kuenda ka va yongola vali oku vumba Yehova. Tua kolela okuti, omanu vaco vaka tiuka ku Yehova. Pole, omunu wosi o sandiliya “ovilinga viokufa,” o pumba ohenda ya Yehova lasumũlũho Aye. Omunu wosi wa yanduluka Yehova, o pita lovitangi vialua. Eye, ka kuata vali esanju lombembua yi tunda kespiritu lia Yehova. Kuenda o sumua calua omo lioku litepa la vamanji vakuacisola.—Va Galatia 1:6; 5:7, 13, 22-24.
15. Elivulu lia Hagai 2:14, li lekisa ndati esilivilo liefendelo lietu ku Yehova?
15 Ulandu owu u kuete esilivilo lialua. Kũlĩhĩsa olondaka vielivulu lia Hagai 2:14. Olondaka viaco vi lekisa ndomo Yehova a tendele va Yudea vana va yanduluka onembele yaye omo lioku posuisa olonjo viavo. Kelivulu liaco tu tangako ndoco: “Ca popia Yehova ceci, hati: Oco muẽle, haico ci kasi omanu ava la vakuafeka yilo, ndaño upange wosi wovaka avo, locilumba va lumba, cosi ci liña.” Ovilumba va Yudea va enda oku eca kutala ko Yerusalãi, ka via taviwile la Yehova omo va silepo efendelo liocili.—Esera 3:3.
Yehova wa Likuminya Oku Kuatisa Afendeli Vaye
16. Ekuatiso lie va Yudea va tambuile ndomo ca lekisiwa vovinjonde Sakariya a tambuile?
16 Va Yudea vana va talavaya koku tumbulula onembele ya Suku, va kuatisiwa lovinjonde ecelãla Sakariya a tambuile. Vocinjonde catete, eye wa likuminyile okuti upange woku tumbulula onembele, uka tẽlisiwa. Wa likuminyilevo oku eca ekalo liwa ko Yerusalãi kuenda ko Yuda, osimbu va Yudea vamamako lupange waye. (Sakariya 1:8-17) Vocinjonde cavali, wa likuminyile oku kundula olosoma viosi vi tateka efendelo liaye. (Sakariya 1:18-21) Vovinjonde vikuavo, Yehova wa likuminyile oku teyuila upange woku tumbulula onembele. Wa likuminyilevo oku nena vonembele yaco omanu vokolofeka viosi, loku eca ombembua kokuavo, kuenda oku va teyuila. Handi vali, va likuminyile oku tundisa vana va tateka upange waye, loku imula evĩho, kuenda oku va songuila lekuatiso liovangelo. (Sakariya 2:5, 11; 3:10; 4:7; 5:6-11; 6:1-8) Olohuminyo viaco via kuatisa va Yudea oku siapo ovituwa viavo vĩvi kuenda oku pitisa kovaso upange wa Yehova.
17. Apulilo api tu sukila oku linga omo liasumũlũho tu lavoka oku tambula?
17 Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Momo tua kolela okuti, efendelo lia Yehova lika yula. Ohuminyo yaco yi tu vetiya oku pitisa kovaso ocipango ca Yehova kuenda oku sokolola ndomo tu u fendela vonembele yaye yespiritu. Ove o sukila oku lipula ndoco: ‘Ndi tava hẽ okuti yilo oyo otembo yoku kunda olondaka viwa Viusoma loku longisa omanu oco va linge olondonge? Anga hẽ ovimaho viange vieca uvangi waco? Nda siata hẽ oku sokiya otembo yoku lilongisa ovitumasuku Viembimbiliya loku sapela la vamanji ovina viaco? Nda siata hẽ oku sapuilako omanu kupange woku kunda?’
18. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Sakariya kocipama 14, ovina vipi vika tẽlisiwa kovaso?
18 Elivulu lia Sakariya, li lombolola ndomo o Bavulono Yinene yika nyõliwa okuti noke kuka kuama uyaki wo Harmagedo. Ulandu waco u popia hati: “Eteke liaco lia kũlĩhĩwa la Yehova. Li kala locinyi ka cimi. Ka li kala lutanya luteke momo ndaño koñolosi ku kala ocinyi.” Eteke lia Yehova lika kala eteke limue liowelema lombambi kovanyali vosi va Yehova palo posi. Pole, komanu va Yehova lika kala eteke liocinyi. Elivulu lia Sakariya li lombololavo ndomo ovina viosi voluali luokaliye vika sivaya Yehova. Efendelo lia Yehova vonembele yaye yespiritu, olio lika lika kala palo posi. (Sakariya 14:7, 16-19) Elavoko liaco li komohisa calua. Tuka mola oku tẽlisiwa kueci Yehova a likuminyile kosimbu. Kuenda tuka molavo oku kemãla kuviali wa Yehova. Eteke liaco lika kala eteke linene lia Yehova.
Asumũlũho ka a Pui
19, 20. Elembeleko lipi tu sanga kelivulu lia Sakariya 14:8, 9?
19 Noke yoku tẽlisiwa kuovina via tukuiwa ndeti, Satana kumue lolondele viaye vaka kapiwa vokayike. (Esituluilo 20:1-3, 7) Kuenje, vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, tuka tambula asumũlũho alua. Kelivulu lia Sakariya 14:8, 9, tu tangako ndoco: “Keteke liaco [vokuenda Kuohulukãi Yanyamo] ovava omuenyo a tunda ko Yerusalãi. Onẽle yiñila vokalunga kokutundilo, onẽle vokalunga kokutakelo. Kuenje a pita kondombo lokuenye. . . . Yehova o linga osoma yoluali luosi. Keteke liaco Yehova oka linga umuamue londuko yimuamue.”
20 “Ovava omuenyo,” a lomboloka eliangiliyo lia Yehova lioku eca omuenyo ko pui komanu vaye, vonduko Yuviali wa Mesiya. (Esituluilo 22:1, 2) Owiñi wakahandangala wafendeli va Yehova vana vaka puluka ko Harmagedo, vaka yovuiwa kolofa tua tambula ku Adama la Heva. Omanu va fa, vaka pinduiwa. Uviali wa Yehova, uka nena ekalo liokaliye voluali luosi. Omanu vosi palo posi, vaka limbuka okuti, Yehova eye Ombiali Yoluali luosi. Kuenda eye lika o sesamẽla oku u fendela.
21. Tu sukila oku amamako oku linga nye?
21 Ulandu wocitumasuku celivulu lia Hagai leli lia Sakariya kuenda oku tẽlisiwa kuavio, ku pamisa ekolelo lietu. Ku tu vetiyavo oku amamako lupange wa Yehova vonembele yaye yespiritu. Osimbu handi otembo yaco ka yeyile, tu amamiko oku pitisa kovaso Usoma wa Yehova. Elivulu lia Sakariya 8:9, li tu sapuila hati: “Ene vu kasi loku yeva yeva oloneke vilo olondaka evi kovimẽla viovaprofeto, . . . ovaka ene a pame.”
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Ulandu welivulu lia Hagai leli lia Sakariya u sokisiwa ndati leci ci kasi oku pita koloneke vilo?
• Elivulu lia Hagai leli lia Sakariya li tu longisa nye catiamẽla kovina tu sukila oku pitisa kovaso?
• Momo lie oku konomuisa elivulu lia Hagai leli lia Sakariya ci pamisila ekolelo lietu kolohuminyo via Yehova?
[Elitalatu kemẽla 15]
Hagai la Sakariya, va vetiya va Yudea oku linga upange wa Yehova lutima wosi oco va tambule asumũlũho
[Elitalatu kemẽla 16]
Ove hẽ wa ‘sakalala lika lonjo yove’?
[Elitalatu kemẽla 17]
Yehova o kasi oku eca asumũlũho a likuminyile