Va Citiwila Vepata Lia Nõliwa La Yehova
“Yehova, Suku yene, wo nõlipo ene okuti vu linga epata liaye.”—ESINUMUĨLO 7:6.
1, 2. Nye Yehova a linga oco a kuatise omanu vaye? Va Isareli va kuata ukamba upi la Yehova?
KUNYAMO wo 1513, Yehova wa linga ukamba lomanu vaye palo posi. Kunyamo waco, wa yambula ombiali ya va Egito yina ya kemalẽle calua voluali. Kuenje, wa yovola va Isareli kupika. Omo liaco, wa linga Onjovoli yavo. Osimbu handi ka lunduile va Egito, wa sapuila Mose hati: “Ondaka yange ku va Isareli, yeyi: Ame ndi Yehova, kuenje ndu wupi ovitele via va Egito. Nyimũla upika waco, ndu yovoli lokuokuo kuolõha lolonimbu via tua. Ndu tambuli okuti vu linga omanu vange kuenje ame ndinga Suku yene.”—Etundilo 6:6, 7; 15:1-7, 11.
2 Eci va Isareli va tunda Kegito, va linga ocisila cukamba la Yehova Suku yavo. Eye, ka lingile ukamba omunu lomunu pokati kavo ale ukamba lapata. Pole, wa linga ocisila lofeka yaco yosi. Momo wa yonguile oku kuata epata limue liomanu vaye palo posi. (Etundilo 19:5, 6; 24:7) Yehova wa eca kokuavo ovihandeleko via va kuatisa kuenda olonumbi viatiamẽla kefendelo liaye. Mose wa va sapuila hati: “Ofeka yipi yinene yi kasi losuku ocipepi lavo ndeci Yehova Suku yetu a kasi ocipepi letu olonjanja viosi tu u vilikiya? Kuenda ofeka yipi yinene yi kuete ovisila loviholo viesunga ndovihandeleko viosi nda eca kokuene etali?”—Esinumuĩlo 4:7, 8.
Va Citiwila Vepata Liolombangi
3, 4. Momo lie Yehova a nõlela va Isareli oco va linge epata liaye?
3 Noke lianyamo amue, Yehova vonduko yuprofeto Isaya, wa ivaluisa va Isareli esunga lieci a va nõlela okuti va linga ofeka yaye. Isaya wa popia hati: “A Yakoba! A Isareli! Ca popia Yehova u wa ku lulika haeye wa ku sovola, ceci, hati: Ku ka yokoke, momo nda ku yovola; nda ku tukula londuko, wa linga wange. Momo ame ndi Yehova Suku yove. U o kola wa Isareli eye upopeli wove. . . . Neni omãla vange vakãi va kasi kasulilo ongongo. Neni vosi va tukuiwa londuko yange, haivo nda va lulikila ulamba wange, haivo nda va sovola, loku va tunga. Yehova hati, Vulombangi viange, vukuenje wange. Nda ku nõla . . . haivo omanu nda lisovuila oco va sivaye.”—Isaya 43:1, 3, 6, 7, 10, 21.
4 Omo okuti va Isareli va tukuiwa londuko ya Yehova, va linga Olombangi viaye, oco va kundile vakualofeka eci catiamẽla kuviali Waye. Ovo va linga omanu ‘va lulikiwila ulamba wa Yehova oco vo sivaye. Kuenda va kuata ocikele coku sapula ovilinga viaye vi komohisa vina a lekisa poku va yovola. Omo liaco, va kala epata Liolombangi via Yehova.
5. Va Isareli va kala ndati epata lia litumbika ku Yehova?
5 Kocita cekũi lamosi, Soma Salomone wa lombolola okuti, Yehova wa nõla va Isareli oco va linge omanu vaye. Poku likutilila ku Yehova wa popia hati: “Pomanu vosi vokilu lieve, ove wa va tepapo ha va lingi ocipiñalo cove.” (1 Olosoma 8:53) Omunu lomunu pokati ka va Isareli, wa kuatele ukamba la Yehova. Otembo yimue, Mose wa va sapuilile hati: “Ene vumãla va Yehova, Suku yene. . . . Momo wupata li kola ku Yehova, Suku yene.” (Esinumuĩlo 14:1, 2) Omãla a va Isareli ka va sukilile oku li tumbika ku Yehova. Momo va citiwila vepata lia litumbika, Kokuaye. (Osamo 79:13; 95:7) Ovitumbulukila viosi via citiwila vepata liaco, via longisiwa ovihandeleko via Yehova. Kuenje via kuatele ocikele coku pokola kolonumbi viaco, omo liocisila Yehova a lingile la va Isareli.—Esinumuĩlo 11:18, 19.
Elianjo Lioku Nõla Oku Vumba Yehova
6. Omunu lomunu pokati ka va Isareli wa sukilile oku nõla nye?
6 Ocili okuti, omãla a va Isareli va citiwila vepata lia litumbikile ku Yehova. Pole, omunu lomunu pokati kavo, wa sukilile oku nõla oku vumba Yehova. Osimbu handi ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, Mose wa va sapuilile hati: “Etali mbilikiya ilu losi okuti vi linga olombangi vioku ku pisa omo nda ku kapela omuenyo lokufa kuenda esumũlũho lesiñalo. Oco, nõla omuenyo, okuti ove lombuto yove vu kala lomuenyo, kuenje vu sola Yehova, Suku yove, loku pokola kondaka yaye loku likakatela laye. Momo nda oco o linga o kala lomuenyo kuenje oloneke viove vi lua. O kala vofeka Yehova a likuminya kolosekulu viove, Avirahama, la Isake, kuenda Yakoba, oku va yĩha.” (Esinumuĩlo 30:19, 20) Omunu lomunu pokati ka va Isareli, wa sukilile oku nõlapo oku sola Yehova, loku pokola kondaka yaye, kuenda oku kakatela kokuaye. Ovo va sukililevo oku tava kovina viosi viyilila konjila va nõla.—Esinumuĩlo 30:16-18.
7. Eci Yehosua a fa, nye ca pita lovitumbulukila via kuamamo?
7 Kotembo yolonganji, kua pita ovolandu alua a lekisa ovitangi vi tunda koku pokola ku Yehova kuenda kesino. Osimbu handi ka kua kale olonganji, va Isareli va kuamele ongangu yiwa ya Yehosua. Kuenje, va tambula asumũlũho a lua. Embimbiliya li popia hati: “[Va Isareli] va vumba Yehova oloneke viosi via Yehosua loloneke viosi viakulu vokotembo ya Yehosua, vana va muĩle ovopange osi anene Yehova a lingilile Isareli.” Pole, noke yoku fa kua Yehosua, “ocitumbulukila cikuavo, [ca kuamamo] ka ca kũlĩhĩle Yehova, ndaño upange una a lingilile va Isareli.” Kuenje ‘va fetika oku linga eci cĩvi kovaso a Yehova.’ (Olonganji 2:7, 10, 11) Ovitumbulukila vikuavo, ka via sumbilile ocipiñalo cavo coku kala epata lia litumbika ku Yehova. Ovo va ivalako ovina vi komohĩsa Yehova a va lingilile kosimbu.—Osamo 78:3-7, 10, 11.
Oku Tẽlisa Olonumbi Vielitumbiko
8, 9. (a) Eliangiliyo lipi lia kuatisa va Isareli oku lekisa elitumbiko liavo ku Yehova? (b) Vana va enda oku eca ovilumba lutima wosi va tambula nye?
8 Yehova wa ecele ku va Isareli epuluvi lioku lekisa elitumbiko liavo. Vovihandeleko a ecele kokuavo, mua kongelele ocihandeleko coku eca ovilumba. Vimue pokati kovilumba viaco, via kisikiwile. Pole, vikuavo vieciwa lelianjo. (Va Heveru 8:3) Vovihandeleko viaco, mua kongelelevo ovilumba vimue ndeci: Ocilumba coku pia elisi, colomema kuenda combembua. Pole, ovilumba viaco, va sukilile oku vieca lelianjo okuti va sanga ohenda ku Yehova loku lekisa olopandu kokuaye.—Ovisila 7:11-13.
9 Ovilumba vina ka vi kisikiwa, via enda oku sanjuisa Yehova. Ovilumba vioku yoka levi violomema, va enda oku vi tukula hati, vieca ‘elemba liwa ku Yehova.’ (Ovisila 1:9; 2:2) Ocilumba cocitundasonde combembua okuti, covinyama, osonde yaco lulela, va enda oku vieca ku Yehova. Ositu yaco va yeca kovitunda kuenda komunu wa eca ocilumba caco. Oku lia ositu yaco, ca kala ocindekaise coku kuata ukamba wombembua la Yehova. Ocihandeleko caco ci popia hati: “Nda wu lumba ocitundasonde combembua ku Yehova ci lumbi ndomo cu taviwila.” (Ovisila 19:5) Ocili okuti, va Isareli va litumbikile ku Yehova omo lioku citiwila vepata liaye. Pole, vana va yonguile oku vumba Yehova lutima wosi, va enda loku eca ovilumba kokuaye. Kuenje va tambula asumũlũho alua.—Malakiya 3:10.
10. Yehova wa lekisa ndati esumuo koloneke via Isaya la Malakiya?
10 Olonjanja vimue, va Isareli va enda oku tomba olonumbi via Yehova. Omo liaco, Yehova vonduko yuprofeto Isaya wa popia hati: “Kua nenelẽle olomeme viove viovilumba vioku yoka; kuenje kua [ndi] sumbilile lovilumba viove. Sia ku vumbisile lovilumba.” (Isaya 43:23) Ovilumba vina ka va endele oku eca lutima wosi, ka via kuatele esilivilo ku Yehova. Eci papita ovita vitatu vianyamo noke lioku fa kua Isaya, koloneke viuprofeto Mika, va Isareli va fetika oku eca ovilumba viovinyama via lemãla. Malakiya wa va sapuila hati: “Sio sanjukilili, kuenje si tambula povaka ene ocilumba. Oco ca popia Yehova Ukualohoka. . . . Wa neni eci ca iviwa leci ca lemãla leci ci vela. Ovio muẽle vu nena ndocilumba cene. Ndi ci tava hẽ? Oco ca popia Yehova Ukualohoka.”—Malakiya 1:10, 13; Amosi 5:22.
Yehova wa Yanduluka va Isareli
11. Va Isareli va kuatele epuluvi lipi?
11 Eci va Isareli va linga epata lia litumbika ku Yehova, eye wa va likuminyile hati: “Nda wu yeva ocili kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle vu nõliwa pokati kolofeka viosi, vu linga omanu vange muẽle. Momo oluali luosi luange. Ofeka yene yi kola, kuenje yi linga ndocitunda cange.” (Etundilo 19:5, 6) Ocipango ca Yehova ca kala okuti, Mesiya o citiwila vepata lia va Isareli kuenje, va kuata epuluvi liatete lioku tiamẽla Kusoma waye. (Efetikilo 22:17, 18; 49:10; 2 Samuele 7:12, 16; Luka 1:31-33; Va Roma 9:4, 5) Pole, valua pokati ka va Isareli, ka va tẽlisile ovikele viavo vielitumbiko ku Yehova. (Mateo 22:14) Ovo va likala Mesiya, kuenje vo ponda.—Ovilinga 7:51-53.
12. Olondaka vipi Yesu a tukula vi lekisa okuti Yehova wa yanduluka va Isareli vana va litumbikile kokuaye?
12 Osimbu Yesu ka file, wa sapuila ovitunda via va Yudea hati: “Ka wa la tangi vovisonehua okuti, Ewe lia inasi atungi olio lia linga utue wevindi. Eci ca tunda ku Ñala, haico ocikomo vovaso etu. Oco mopia lene siti: Usoma wa Suku upiwa kokuene, kuenje weciwa kofeka yima apako awo.” (Mateo 21:42, 43) Yesu poku lekisa ku va Isareli okuti Yehova wa va yanduluka, wa va sapuila hati: ‘A Yerusalãi, a Yerusalãi, okuakuipa ovaprofeto, okuaku sosola ava va tumiwa kokuove. Olonjanja via lua nda livela oku vutama omãla vove ndeci osanji yi vutama omãla vaye vemi liavava aye, kuenje ka wa taveli. Tali, onjo yene yo siali upolokoso.’—Mateo 23:37, 38.
Epata Liokaliye Lia Litumbika ku Yehova
13. Ocitumasuku cipi Yehova a tukuile koloneke via Yeremiya?
13 Koloneke viuprofeto Yeremiya, Yehova wa sapuilile omanu vaye ondaka yimue yokaliye. Eye wa popia hati: “Tala, oloneke viya okuti ndi lisila ocisila cokaliye lonjo ya Isareli kuenda onjo ya Yuda. Ocisila caco ka ci lisoki locisila nda lisilile lolosekulu viavo keteke nda va kuata peka loku vopa vofeka ye Egito. Ocisila caco va ci sinila kuenje nda litepa lavo. . . . Puãi ocisila ndi lisila lonjo ya Isareli koloneke viya ceci: Ñapa ovihandeleko viange volonũlo viavo. Ndi vi sonẽha vovitima viavo. Ame ndinga Suku yavo, ovo va linga omanu vange.”—Yeremiya 31:31-33.
14. Otembo yipi Yehova a tumbika epata liokaliye, kuenda ndamupi? Velie vatiamẽla kepata liaco?
14 Ocisila cokaliye Yehova a tukuile, ca tumbikiwa lika poku fa kua Yesu kunyamo wa 33 kuenda eci a eca ku Isiaye esilivilo liosonde yaye. (Luka 22:20; Va Heveru 9:15, 24-26) Kunyamo wa 33 keteke Liopendekoste eci olondonge via wavekiwa lespiritu sandu, kua tumbikiwa epata liokaliye lia va “Isareli ya Suku.” Kuenje, ocisila cokaliye ca fetika oku kuata esilivilo. (Va Galatia 6:16; Va Roma 2:28, 29; 9:6; 11:25, 26) Upostolo Petulu poku sonehela Akristão olombuavekua, wa popia hati: “Ene puãi vumbuto ya nõliwa, haene vuvitunda viusoma, vufeka yi kola, vucikumba ca Suku, okuti vu lekisa ovilinga vi komohĩsa via yuna wo kovongi ho tundi vowelema, ha wiyi kocinyi caye ci komohĩsa. Kotembo yale, ka wa kali omanu, kaliye puãi vumanu va Suku.” (1 Petulu 2:9, 10) Ukamba Yehova a kuatele la va Isareli kotembo ya Mose, wa sulila. Kuenje, kunyamo wa 33, wa linga ukamba la va Isareli yespiritu, okuti, ekongelo Liakristão olombuavekua vana vaima apako Vusoma wa Mesiya.—Mateo 21:43.
Elitumbiko Liomunu Lomunu
15. Keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33, epapatiso lipi Petulu a vetiya kolonjeveleli viaye?
15 Noke lio Pendekoste yunyamo wa 33, va Yudea la Vakualofeka, va sukilile oku litumbika ku Suku poku ‘papatisiwa vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu.’a (Mateo 28:19) Keteke liopendekoste, Petulu wa sapuila va Yudea la vakualofeka hati: “Ene vosi omunu lomunu, likekembeli akandu ene, papatisiwili ongecelo yakandu vonduko ya Yesu Kristu, oco vu mõla ocali cespiritu sandu.” (Ovilinga 2:38) Va Yudea la vakualofeka eci va papatisiwa, va lekisile elitumbiko liavo ku Yehova. Kuenda va lekisavo ekolelo ku Yesu okuti, vonduko yaye omo Yehova a ecela akandu avo. Ovo va sukilile oku kũlĩha okuti, Yesu eye Ocitunda Cavelapo ca Yehova. Kuenda eye Utue wekongelo Liakristão.—Va Kolosai 1:13, 14, 18.
16. Koloneke via Paulu, va Yudea la Vakualofeka veya oku tiamẽla ndati ku va Isareli yespiritu?
16 Noke lianyamo amue, Paulu wa popia hati: “Tete nda kundila va Damasko, noke va Yerusalãi, noke vofeka yosi ya Yudea, kovaso yaco vakualofeka. Vosi yavo nda va kundila, siti, Likekembeli akandu ene. [Tiuki] ku Suku. Kali lovilinga vi lekisa ocili oku likekembela kuene.” (Ovilinga 26:20) Paulu noke yoku tavisa va Yudea la Vakualofeka okuti, Yesu eye Mesiya, wa va kuatisa oku litumbika ku Yehova kuenda oku papatisiwa. (Ovilinga 16:14, 15, 31-33; 17:3, 4; 18:8) Omanu vaco omo lioku tiuka ku Suku, vatiamẽla ku va Isareli yespiritu.
17. Uvangi upi u lekisa okuti etendelo lia va Isareli yespiritu palo posi ndopo lipuapo?
17 Koloneke vilo, etendelo lia va Isareli yespiritu palo posi ndopo lipuapo. Eci vosi yavo va enda kilu, ovangelo vakuãla, vaka tambula omoko yuku kutulula ofela yika nena “ohali yapiãla.” Kuenje, ku keya esulilo lioluali lulo. Cilo, “owiñi wakahandangala” wolomeme vikuavo u kuete elavoko lioku kala palo posi, u kasi oku livokiya lonjanga. Ovo va kasi oku lekisa ekolelo “vosonde ya Kameme.” Kuenda va kasi oku lekisa elitumbiko liavo ku Yehova poku papatisiwa. (Esituluilo 7:1-4, 9-15; 22:17; Yoano 10:16; Mateo 28:19, 20) Pokati kavo, pali amalẽhe valua okuti, olonjali viavo Akristão. Nda ove umalẽhe, oka kuata onjongole yoku tanga ocipama cikuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga Utala Wondavululi 15 ya Kupemba wo 2003, kemẽla 30 toke 31. Kelimi Lioputu.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie omãla a va Isareli ka va sukilile oku litumbika ku Yehova?
• Va Isareli va sukilile oku lekisa ndati elitumbiko liavo ku Yehova?
• Momo lie Yehova a yandulukila va Isareli? Va piñaliwa ndati lavakuavo?
• Okupisa kopendekoste yunyamo wa 33, va Yudea la Vakualofeka, va linga ndati epata lia va Isareli yespiritu?
[Elitalatu kemẽla 23]
Omãla a va Isareli, va citiwila vepata lia nõliwa la Suku
[Elitalatu kemẽla 25]
Omunu lomunu ko Isareli, wa sukilile oku nõla oku vumba Yehova
[Elitalatu kemẽla 25]
Ovilumba via va Isareli, via kala ocindekaise coku lekisa ocisola cavo ku Yehova
[Elitalatu kemẽla 27]
Noke lio Pendekoste yunyamo wa 33, olondonge via Yesu via nõlapo oku litumbika ku Yehova kuenda oku papatisiwa