Ove Hẽ O Kasi Oku Teyuila Uviali Wa Yehova?
“Sapuili olofeka hoti, ‘Yehova [wa] viala.’”—OSAMO 96:10.
1, 2. (a) Ulandu upi wa pita kosãi ya Mbalavipembe yunyamo wa 29? (b) Ulandu waco wa kuata elomboloko lie ku Yesu?
KOSÃI ya Mbalavipembe yunyamo wa 29, kua pita ulandu umue u komohisa. Evanjeliu lia Mateo li popia hati: “[Eci] Yesu a papatisiwa haico a tunda vovava kuenje ilu lio situlukila, yu [Yoano Upapatisi] wa mola espiritu lia Suku li loka ndopomba [noke, lia vata Yesu]. Kuenje ondaka ya tunda vilu, ya linga yiti, ‘U, Eye Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.’” Ulandu owu, wa sonehiwa Vavanjeliu akũala.—Mateo 3:16, 17; Marko 1:9-11; Luka 3:21, 22; Yoano 1:32-34.
2 Eci Yesu a wavekiwa lespiritu sandu, wa situlula okuti, Eye Ombuavekua, ci lomboloka Mesiya ale Kristu. (Yoano 1:33) Omo liaco, “ombuto” yina ya likuminyiwile, ya molẽha! Kovaso ya Yoano Upapatisi kua kala una oka lumaniwa kocisendemahi, haeye oka sasõla utue wa Satana una wa suvuka Yehova kuenda uviali Waye. (Efetikilo 3:15) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, wa sukilile oku likolisilako oco a tẽlise ocipango ca Yehova catiamẽla kuviali Waye kuenda Usoma Waye.
3. Yesu wa li pongiyile ndati kocikele a kuata coku teyuila uviali wa Yehova?
3 Oco Yesu a lipongiye kocikele cupange a tambuile, we yukile “espiritu sandu, [poku] tunda ko Yordão kuenje wa songuilua kekalasoko le espiritu.” (Luka 4:1; Marko 1:12) Yesu wa pita 40 koloneke loku sokolola ocitangi Satana a votola catiamẽla komoko ya Yehova yoku viala, kuenda oku sokolola onjila a sukilile oku kuama oco a teyuile uviali waco. Vocitangi caco, mua kongelele ovangelo vosi vokilu kuenda omanu palo osi. Omo liaco, tu sukila oku konomuisa ekolelo Yesu a lekisa, kuenda oku kũlĩhĩsa eci tu sukila oku linga loku lekisa okuti, tu kasi oku teyuila uviali wa Yehova.—Yovi 1:6-12; 2:2-6.
Satana wa Kapa Vatatahãi Uviali wa Yehova
4. Nye Satana a linga okuti ca kapa vatatahãi uviali wa Yehova?
4 Satana wa mola ovolandu osi a tukuiwa ndeti. Omo liaco, wa fetika oku lambalala “ombuto” ya velapo ‘yukãi’ wa Suku. (Efetikilo 3:15) Eye wa seteka Yesu olonjanja vitatu, loku u sapuila hati, o sukila oku tẽlisa olonjongole viaye okuti, ka pokola kueci Isiaye o tuma oku linga. Voseteko yatatu, wa kapa vatatahãi uviali wa Yehova. Satana poku lekisa ku Yesu “ovosoma osi okilu lieve lulamba wao,” wa popia hati: “Huiha ovina evi viosi nda o wila posi hu fendela.” Yesu omo lioku kũlĩha okuti ovoviali osi oluali a kasi peka Lieliapu, wa tamãlala locitangi cuviali wa kapiwa vatatahãi poku popia hati: “A Satana, tundapo, momo ca sonehiwa citi, ‘Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.’”—Mateo 4:8-10.
5. Ocikele cipi Yesu a sukilile oku tẽlisa?
5 Yesu wa lekisa okuti, wa sukilile oku pitisa kovaso oku pokola kuviali wa Yehova. Eye wa kũlĩhĩle okuti o sukila oku pokola toke koku fa peka lia Satana ndomo ca popiwile vocitumasuku okuti ‘ombuto’ yukãi yika lumaniwa kocisendemãhi oco ku eciwe uvangi wokuti, Suku o kuete omoko yoku viala. (Mateo 16:21; 17:12) Eye wa sukililevo oku eca uvangi wokuti, Usoma wa Suku, owo uka yambula Satana kuenda uka nena ombembua lelitokeko pokati komanu vosi. (Mateo 6:9, 10) Nye Yesu a linga oco a tẽlise ocikele caye?
“Usoma wa Suku u Kasi Ocipepi”
6. Yesu wa lekisa ndati okuti, Usoma wa Suku owo uka “nyõla ovilinga Vieliapu”?
6 Yesu poku fetika upange waye woku kunda, “[wa endele] ko Galilea, yu wa kunda ondaka yiwa ya Suku, hati Kaliye otembo ya tẽlisua, usoma wa Suku u kasi ocipepi.” (Marko 1:14, 15) Noke wa popia hati: “Ñuete ocikundi coku kundila ondaka yiwa yusoma wa Suku vovaimbo akuavo, momo eci oco nda tumilua.” (Luka 4:18-21, 43) Yesu wa endelevo kovaimbo anene lava vatito oku “sapula ondaka yiwa yusoma wa Suku.” (Luka 8:1) Yesu wa lingavo ovopange alua a komohĩsa ndeci: Oku tekula omanu, oku tulumula ofela, oku sakula olombei, kuenda oku pindula ava va fa. Ovikomo Yesu a linga, via eca uvangi wokuti, Suku o pondola oku malako ovitangi viosi lohali yeyilila kesino lia Adama kuenda oku “nyõla ovilinga Vieliapu.”—1 Yoano 3:8.
7. Nye Yesu a tumile olondonge viaye oku linga, kuenda nye ceyililako?
7 Oco olondaka viwa Viusoma vi kundiwile kolonepa viosi, Yesu wa kongela olondonge viaye, kuenje wa vi pindisa oco vi linge upange waco. Tete, wa nõla 12 kovapostolo, kuenje “wa va tuma oku kunda usoma wa Suku.” (Luka 9:1, 2) Noke, wa tuma vali 70 kolondonge oco vi kunde hati: “Usoma wa Suku weya ocipepi lene.” (Luka 10:1, 8, 9) Eci olondonge via tiuka, loku sapuila Yesu catiamẽla kupange woku kunda Usoma ndomo wa enda ciwa,wa va tambulula hati: “Nda mola Satana wa loka kilu ndociliakulo.”—Luka 10:17, 18.
8. Omuenyo wa Yesu eci a kala palo posi wa eca uvangi wa nye?
8 Yesu wa lieca lutima wosi kupange woku kunda kuenda wa sanda apuluvi osi oku eca uvangi watiamẽla Kusoma. Eye wa talavaya utanya luteke kuenda ka pitisile kovaso olonjongole viaye. Eye, wa popia hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju, Mõlomanu puãi ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Luka 9:58; Marko 6:31; Yoano 4:31-34) Yesu osimbu handi ka file, wa sapuila Pondio Pilato hati: “[Eci oco] ndeyilila voluali, okuti, njimba Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Yesu vokuenda kuomuenyo waye palo posi wa lekisa okuti, keyilile lika oku kala ulongisi wa velapo ale oku linga ovikomo kuenda oku lieca oco a kale Onjovoli. Pole, weyilila oku teyuila uviali wa Yehova, loku eca uvangi wuloño wa Suku woku tẽlisa ocipango caco Vusoma waye.—Yoano 14:6.
“Ca Maliwa!”
9. Satana wa tẽlisa ndati ocimaho caye coku lumana kocisendemãhi ‘combuto’ yukãi wa Suku?
9 Satana Eliapu, ka sanjukilile ovina Yesu a linga viatiamẽla Kusoma wa Suku. Omo liaco, lekuatiso liovisoko viopulitika kuenda viatavo esanda viatiamẽla ‘kombuto’ yaye, wa seteka oku ponda “ombuto” yukãi wa Suku. Tunde eci Yesu a citiwa, toke kesulilo liomuenyo waye palo posi, wa lambalaliwa la Satana kumue locisoko caye. Noke, kunyamo wa 33 kotembo yonjovo, Mõlomanu otembo yaye yoku eciwa peka Liunyali oco a lumaniwe kocisendemãhi, ya pitililepo. (Mateo 20:18, 19; Luka 18:31-33) Ovolandu Evanjeliu, a lekisa ndomo omanu va songuiwa la Yuda Isikaliote ndeci, ovitunda vinene, vakuavisonehua, va Fariseo kuenda va Roma, va vetiyiwa la Satana oco va pise Yesu loku u ponda kuenda oku u valela kuti.—Ovilinga 2:22, 23.
10. Ocikele cipi Yesu a tẽlisa poku fila kuti?
10 Nye ciya vutima wove eci o sokolola Yesu ndomo a valeliwa kuti lohali yalua toke kolofa? Citava okuti, ivaluka ocilumba cocisembi Yesu a eca oco a yovole omanu kekandu. (Mateo 20:28; Yoano 15:13) O komoha calua omo liocisola Yehova a lekisa poku eca ocilumba caco. (Yoano 3:16) Pamue o sima ndeci kalei kolohoka via va Roma a popia hati: “Ocili u Omõla a Suku.” (Mateo 27:54) Ovovangi a tukuiwa ndeti, ocili muẽle, kuenda o pondola oku ivaluka olondaka via sulako via Yesu eci a popia hati: “Ca maliwa”! (Yoano 19:30) Nye ca maliwa? Anga hẽ ovina Yesu a linga vokuenda kuomuenyo waye kuenda oku fa kuaye, ka via lekisile uvangi watete woku tetulula ocitangi catiamẽla kuviali wa Yehova? Ovitumasuku ka via lomboluile hẽ okuti, eye omo lioku kala “ombuto” yukãi o sesamẽla oku talisiwa ohali peka lia Satana oco a yelise onduko ya Yehova kesepu? (Isaya 53:3-7) Ndaño Yesu wa tambuile ocikele cinene, pole wa ci tẽlisa muẽle!
11. Nye Yesu aka linga oco a tẽlise ocitumasuku ca tukuiwa vocumbo Cedene?
11 Yesu omo liekolelo a lekisa kuenda epandi, ka pinduiwile letimba liositu, pole “wa linga espiritu li muisa omuenyo.” (1 Va Korindo 15:45; 1 Petulu 3:18) Yehova wa likuminyile Komõlaye hati: “Tumãla kondio yange toke hu lingila ovanyali vove ociliatelo cove.” (Osamo 110:1) ‘Vovanyali’ vaco, mua kongela Satana kuenda vosi va panga onepa ‘kombuto’ yaye. Omo okuti Yesu Kristu eye Osoma Yuviali wa Yehova, oka kala usongui woku kundula ovanyali vana va tundisiwa kilu kuenda ava va kasi palo posi. (Esituluilo 12:7-9; 19:11-16; 20:1-3, 10) Noke, kuka tẽlisiwa ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, ndomo Yesu a ci popia vohutililo a longisa kolondonge viaye hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.”—Mateo 6:10; Va Filipoi 2:8-11.
Ongangu tu Sukila Oku Kuama
12, 13. (a) Nye ci kasi oku iyilila koku kundiwa kuolondaka viwa Viusoma koloneke vilo? (b) Nye tu sukila oku lipula nda tu yongola oku kuama ongangu ya Kristu?
12 Koloneke vilo, olondaka viwa Viusoma vi kasi oku kundiwila kolofeka vialua ndomo Yesu a ci popele. (Mateo 24:14) Kuenje, omanu valua va siata oku tumbika omuenyo wavo ku Suku. Ovo va lavoka lesanju lia piãla, asumũlũho aka neniwa Lusoma. Va lavokavo oku kuata omuenyo ko pui, ombembua, loku kolapo voluali luokaliye palo posi. Omo liaco, va sanjukila oku sapuilako vakuavo elavoko liavo. (Osamo 37:11; 2 Petulu 3:13) Ove hẽ o kasivo oku kunda esapulo Liusoma? Nda o kasi oku ci linga, o sesamẽla epandiyo. Pole, kuli ovina vikuavo omunu lomunu a sukila oku konomuisa.
13 Upostolo Petulu wa soneha hati: “Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye.” (1 Petulu 2:21) Kũlĩhĩsa okuti vovinimbu evi, Petulu ka tukuile lika ombili ya Yesu kupange woku kunda, ale uloño waye koku longisa, pole wa tukula ohali yaye. Petulu omo okuti, wa kala ombangi yaco, wa kũlĩhĩle ciwa ohali Yesu a tala omo lioku teyuila uviali wa Yehova kuenda oku lekisa okuti Satana ohembi. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu? Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, nda nõlapo oku tala ohali oco ndi teyuile uviali wa Yehova loku sivaya onduko yaye? Ovilinga viange kuenda ombili kupange woku kunda, vi lekisa hẽ okuti nda velisapo oku teyuila uviali wa Yehova?’—Va Kolosai 3:17.
14, 15. (a) Nye Yesu a linga eci va yonguile oku u yapuisa lovisimĩlo viuhembi loku wĩha olombanjaile, kuenda momo lie? (b) Ocitangi cipi tu sukila oku ivaluka olonjanja viosi? (Kongelamo ulandu pokakasia losapi hati: “Tiamẽla Konele ya Yehova.”)
14 Oloneke viosi, tua siata oku liyaka lovitangi vialua kuenda ovina tu yongola oku linga, ci kale vitito ale vinene. Nye ci tu kuatisa oku nõla onjila tu sukila oku kuama? Eci tu liyaka leyonjo lioku linga ocina cimue ci kapa kohele ekolelo lietu kespiritu, nye tu sukila oku linga? Eci Petulu a sapuila Yesu hati, li kuatela ohenda ove muẽle, wo tambulula ndati? Yesu wo tambulula hati: “A Satana, pita konyima yange. . . . Momo ovisimĩlo viove havia Sukuko, viomanu.” (Mateo 16:21-23) Nda va tu vetiya oku talavaya kupange umue okuti tu fetiwa olombongo vialua ale elilongiso limue li kapa kohele ekalo lietu kespiritu, tu kuama ndati ongangu ya Yesu? Eci Yesu a limbuka okuti vana va mola ovikomo a linga va yonguile “oku u kuata ha vo vialeka,” wa tila.—Yoano 6:15.
15 Momo lie Yesu a tilila vepuluvi liaco kuenda vapuluvi akuavo? Momo wa kũlĩhĩle okuti, kuli ocina ca velapo a sukilile oku linga okuti olonjongole viaye cisule. Eye wa yonguile oku linga ocipango ca Isiaye Yehova, kuenda oku teyuila uviali waye. (Mateo 26:50-54) Nda ka tua kuatele elomboloko liuviali wa Yehova wa kapiwa vatatahãi ndeci Yesu a linga, ka tu tẽla oku linga eci ca sunguluka. Momo lie? Momo tu yapuisiwa latutu a Satana una o vetiyila utima wetu koku sola eci cĩvi ndeci a linga poku yonja Heva.—2 Va Korindo 11:14; 1 Timoteo 2:14.
16. Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vakuetu?
16 Kupange woku kunda, tu sukila oku sapela lomanu catiamẽla kovitangi viavo, kuenda oku va lekisa atambululo Embimbiliya. Nda tua ci linga, tu vetiya onjongole yavo yoku lilongisa Embimbiliya. Ocimaho cetu, haku kuatisako lika omanu oku kũlĩha eci Embimbiliya li popia, ale asumũlũho aka nena Usoma wa Suku. Pole, tu sukila oku va kuatisa oku kuata elomboloko liocitangi catiamẽla kuviali wa Yehova. Anga hẽ omanu vaco va yongola oku linga Akristão vocili kuenda vaka tava oku ambata “uti” wavo loku tala ohali omo lioku pitisa kovaso Usoma? (Marko 8:34) Va yongola hẽ oku likongela ku vana va kasi oku teyuila uviali wa Yehova loku lekisa okuti Satana ohembi kuenda ukualundi? (Olosapo 27:11) Tu kuete esumũlũho lioku li kuatisa etu muẽle kuenda oku kuatisa vakuetu koku teyuila uviali wa Yehova.—1 Timoteo 4:16.
Ceci Suku Aka Kala ‘fũ Koviluvo Viosi’
17, 18. Ekalo lipi liwa tu lavoka, nda tua lekisa okuti tu kasi oku teyuila uviali wa Yehova?
17 Osimbu tu amamako oku lekisa ovituwa viwa kupange woku kunda loku teyuila uviali wa Yehova, tu pondola oku lavoka otembo eci Yesu Kristu aka “eca usoma ku Suku, haeye Isia.” Otembo yipi cika tẽlisiwa? Upostolo Paulu wa popia hati: “[Ceci a] imula ovoviali osi lovosoma osi kuenda unene wosi. Momo Kristu o viala toke a kapa ovanyali vaye vosi vemehi liolomãi viaye. . . . [Noke] Omõlaco layevo o pokola ku Suku, u wa pokuisile [Komõla] ovina viosi, okuti koviluvo viosi Suku eye Fu.”—1 Va Korindo 15:24, 25, 28.
18 Eci Suku aka kala ‘fũ koviluvo viosi,’ tuka kuata ekalo liwa! Usoma uka tẽlisa upange waye. Omanu vosi va likala uviali wa Yehova vaka nyõliwa. Ombembua lekalo liwa, vika tumbuluiwa voluali luosi. Ndomo ukualosamo a ci popia, ovina viosi via lulikiwa vika imba ocisungo hati: “Tukuili Yehova ulamba wa posokela onduko yaye. . . . Sapuili olofeka hoti, ‘Yehova [wa] viala.’”—Osamo 96:8, 10.
O Tẽla Oku Tambulula?
• Yesu wa kapeleko ndati ocitangi catiamẽla kuviali wa Suku?
• Nye Yesu a tẽlisa lupange waye woku kunda kuenda okufa kuaye?
• Tu kuama ndati ongangu ya Yesu yoku lekisa okuti, tu kasi oku teyuila uviali wa Yehova?
[Okakasia Elitalatu kemẽla 11]
TIAMẼLA KONELE YA YEHOVA
Ndeci ca pita la vamanji valua kofeka yo Korea kuenda kolofeka vikuavo, eci Akristão va liyaka lovitangi, va kuatisiwa calua poku limbuka esunga lieci va liyakela lovitangi viaco.
Manji umue ulume wa kala vokayike vokuenda kuviali wo União Sovietika, wa popia hati: “Oku kuata elomboloko liocitangi ca katuiwa vocumbo Cedene catiamẽla kuviali wa Suku, oco ca tu kuatisa oku pandikisa. . . . Tua kũlĩhĩle okuti, poku liyaka lovitangi viaco, tu kuata epuluvi lioku tiamẽla kuviali wa Yehova. . . . Ukũlĩhĩso waco, wa tu kuatisa calua kuenda wa tu ĩha uloño woku pandikisa.”
Manji ukuavo wa lombolola eci ca kuatisa eye la vamanji vakuavo oku pandikisa kocila coku kangisila omanu. Eye wa popia hati: “Yehova wa tu kuatisa. Ndaño lovitangi, tua nõlelepo oku pamisa ukamba wetu la Yehova. Tua li kuatela ocisola kuenda tua li vetiya pokati oco tu pandikise loku tiamẽla konele ya Yehova kuenda oku teyuila uviali waye.”
[Elitalatu kemẽla 8]
Yesu wa teyuila ndati uviali wa Yehova eci a setekiwa la Satana?
[Elitalatu kemẽla 10]
Nye ca tẽlisiwa lolofa via Yesu?