Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi a Velapo Velivulu Lia Mateo
MATEO una wa endaenda la Yesu haeye wa kala ukuakutambula elisimu, eye omunu watete wa soneha ulandu watiamẽla komuenyo wa Yesu Kristu kuenda upange waye woku kunda. Elivulu lia Mateo tete lia sonehiwile velimi lio Heveru, noke lia pongoluiwa velimi lio Helasi. Olio lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wa 41 K.K., kuenda li kasi ndeyau li tokekisa Ovisisonehua vio Heveru Lovisonehua vio Helasi.
Elivulu eli Lievanjeliu okuti tete lia sonehiwilile va Yudea, li tukula Yesu okuti, eye Mesiya wa likuminyiwile, haeye Omõla a Suku. Oku kapako ulandu welivulu liaco, ci pamisa ekolelo lietu ku Suku yocili, Komõlaye, kuenda kolohuminyo Viaye.—Va Hev. 4:12.
“USOMA WOKILU U KASI OCIPEPI”
Mateo wa lombolola eci catiamẽla kosapi Yusoma kuenda alongiso a Yesu, ndaño okuti, ka ci lomboluile loku kuama otembo kua pita ovolandu aco. Ohundo Yesu a lingila Komunda, Mateo wa yi lombolola kefetikilo lielivulu liaye, ndaño okuti Yesu wa yi linga vokati kotembo yupange waye woku kunda.
Yesu vokuenda kupange waye woku kunda ko Galilea, wa linga ovikomo vialua, loku eca kovapostolo vaye va soka 12 olonumbi viatiamẽla kupange woku kunda. Wa situlula uhembi wa va Fariseo kuenda wa linga olosapo vialua viatiamẽla Kusoma. Eci a tunda ko Galilea, wa enda “vofeka ya Yudea kesinya lia Yordão.” Eci va kala oku enda, wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Tu kasi loku enda ko Yerusalãi kuenje Mõlomanu vo pisa loku u tukuila okufa, kuenje o pinduka keteke liatatu.’—Mat. 20:18, 19.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
3:16—Eci Yesu a papatisiwa, ‘ilu lia situlukile’ ndati? Eci ci lomboloka okuti, Yesu eci a papatisiwa wa fetika oku ivaluka omuenyo waye wo kilu.
5:21, 22—Anga hẽ, ekandu lioku lekisa onyeño lia velapo okuti, lioku seleka onyeño li sule? Yesu wa lekisa okuti, omunu wosi o selekela onyeño manjaye, o linga ekandu linene. Pole, nda omunu o lekisa onyeño yaye poku popia olondaka viesepu kukuavo, o linga ekandu li tuala kekanga linene.
5:48—Anga hẽ, citava okuti, tu lekisa ‘esunga lia suapo ndeci Isietu o kasi kilu’? Citava oku lekisa esunga liaco vonepa yimue ya sokamo. Yesu eci a popia olondaka evi, wa kala oku lomboluila olonjeveleli viaye catiamẽla kocisola, kuenda wa va sapuila okuti, va sukilile oku setukula Suku loku lekisa ocisola ca suapo. (Mat. 5:43-47) Ndamupi va cilinga? Va sukilile oku cilinga poku lekisa ocisola caco kovanyali vavo.
7:16—‘Apako’ api a kuatisa oku limbuka etavo liocili? Vapako aco ka mua kongelele lika ovituwa vietu. Pole, mua kongelavo alongiso tu kasi oku kuama.
10:34-38—Anga hẽ, esapulo Liovisonehua olio li tepa apata? Sio, halioko. Oku litepa kuepata kua siata oku tunda komanu vana ka va lilongisa Embimbiliya. Ovo omo lioku nõlapo oku suvuka Etavo liocili, va votola ovitangi vi nena oku litepa lepata.—Luka 12:51-53.
11:2-6—Nda Yoano omo lioku yeva ondaka ya Suku wa limbuka okuti Yesu eye Mesiya, momo lie a pulila nda Yesu eye “una o kasi loku iya”? Yoano poku linga epulilo liaco wa yonguile oku ci liyevela eye muẽle ku Yesu. Eye wa yonguilevo oku kũlĩha nda kuli ukuavo ‘wa litepa’ okuti, iyilila vunene Wusoma loku tẽlisa elavoko liosi lia va Yudea. Pole, etambululo lia Yesu, lia lekisa okuti konyima yaye ka kua kale vali ukuavo. iya
19:28—“Ekũi liapata kapata avali a Isareli” vana vaka tetuluiwa, va lomboloka nye? Ovo ka va lomboloka 12 kapata a va Isareli yespiritu. (Va Gal. 6:16; Esit. 7:4-8) Ovapostolo vana Yesu a sapuila olondaka evi, va kala oku lavoka oku tiamẽla ku va Isareli yespiritu, okuti ka va litetuluila ovo muẽle. Yesu ‘wa linga lavo ocisila cusoma,’ kuenje va kala oku lavoka oku ‘linga vakuosoma wa Suku, haivo ovitunda viaye.’ (Luka 22:28-30; Esit. 5:10) Va Isareli yespiritu vaka “tetuluila oluali.” (1 Va Kor. 6:2) “Ekũi liapata kapata avali a Isareli,” vana vaka tetuluiwa lava va tumãla kovialo viokilu, va lomboloka omanu vaka tunga voluali. Ovo ka va tiamẽlele kocisoko covitunda vana va lekisiwa kosimbu vapata 12 Keteke Lioku Tuvika Akandu.—Ovis., kocip. 16.
Ceci tu Lilongisilako:
4:1-10. Ulandu owu, u tu longisa okuti, Satana omunu muẽle, pole, ka lomboloka ocituwa cimue cĩvi. Eye o tu yonja ‘loñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo.’ Pole, oku kapako olonumbi Viovisonehua ci tu kuatisa oku pokola ku Suku.—1 Yoa. 2:16.
5:1–7:29. Kapako onjongole yove yoku kuata ukamba uwa la Suku. Kala ukuambembua. Yuvula ovisimĩlo vĩvi. Tẽlisa ondaka yove. Eci o likutilila pitisa kovaso oku pinga ovina viespiritu okuti, ovina o sukila ketimba vi sule. Kala ohuasi kovaso a Suku. Sandiliya tete Usoma wa Suku kuenda esunga liaye. Kuka kuate ocituwa coku pisa. Linga ocipango ca Suku. Ocili okuti, Vohundo ya lingiwa Komunda mua kongelele alongiso alua!
9:37, 38. Epingilo tua linga ku Cime oco a “tume olondingupange koku ungula kuaye,” tu sukila oku li tẽlisa poku litumbika kupange woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge.—Mat. 28:19, 20.
10:32, 33. Ka tuka kuati usumba woku eca uvangi watiamẽla kekolelo lietu.
13:51, 52. Oku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla kocili Cusoma, cinena ocikele coku longisa vakuetu kuenda oku va kuatisa oco va kuatevo ukũlĩhĩso waco.
14:12, 13, 23. Olonjanja vimue oku kala pokolika ci kuete esilivilo koku sokolola ovina tua lilongisa.—Mar. 6:46; Luka 6:12.
17:20. Tu sukila oku kuata ekolelo oco tu yule ayonjo osi a tu tateka oku kula kespiritu kuenda oku yulavo ovitangi vikuavo. Ka tuka kuati owesi woku pamisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda kolohuminyo viaye.—Mar. 11:23; Luka 17:6.
18:1-4; 20:20-28. Olondonge via Yesu via enda oku sakalala loku li velisapo omo liekambo lioku lipua, kuenda ovituwa vietavo liavo liatete. Tu sukila oku lekisa umbombe osimbu tu likolisilako oku yula ovituwa viekandu kuenda oku kuata ovisimĩlo viwa viatiamẽla kovikele vietu.
“MÕLOMANU O PAKUIWA”
Eci Yesu a iñila vo Yerusalãi kunyamo wa 33 K.K., keteke 9 ya Nisana, wa “endela kocimbulu.” (Mat. 21:5) Keteke likuavo, wa iñila vonembele kuenje wa yelisamo. Keteke 11 kosãi ya Nisana wa longisa vonembele, wa situlula uhembi wa vakuavisonehua kuenda va Fariseo, noke wa eca kolondonge viaye ‘ondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda ondimbukiso yesulilo lioluali.’ (Mat. 24:3) Keteke likuavo wa va sapuila hati: “Vu ci okuti kovaso yoloneke vivali kuli o [Paskoa] kuenje Mõlomanu o pakuiwa ha valeliwa [kuti].”—Mat. 26:1, 2.
Ca kala keteke 14 kosãi ya Nisana. Yesu noke yoku tumbika ocipito Conjivaluko yolofa viaye via kala ocipepi, wa pakuiwa, wambatiwa, wa setekiwa, kuenje wa valeliwa kuti. Keteke liatatu, wa pinduiwa kolofa. Osimbu ka endele kilu, wa eca ocikundi kolondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge.”—Mat. 28:19.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
22:3, 4, 9—Otembo yipi kua eciwa alaleko atatu oku enda kocipito cuvala? Elaleko liatete lioku likongela locisoko ca ndombua, lia eciwa kunyamo wa 29 K.K., eci Yesu lolondonge viaye va fetika oku kunda. Elaleko liaco, lia amamako oku lingiwa toke kunyamo wa 33. Liavali, lia eciwa kunyamo wa 33 ko Pendekoste, eci olondonge via wavekiwa lespiritu sandu toke kunyamo wa 36. Alaleko aco a eciwile lika ku va Yudea va tava kondaka yocili, kuenda ku va Samaria. Elaleko liatatu, lia eciwile komanu va kala oku pita onjila kosamua yolupale, okuti komanu Vakualofeka vana ka va seviwile evamba. Olio lia fetika oku eciwa kunyamo wa 36 K.K. eci kesongo kolohoka via va Roma a tava kuenje li kasi oku amamako toke koloneke vilo.
23:15—Momo lie omongoloke ya va Fariseo ‘ya lingila omõla ongehena okuti ya velapo luvali’ va Fariseo yaco? Omanu vamue osimbu handi ka va lingile olomongoloke via va Fariseo, va enda oku linga akandu alua. Pole, omo lioku pongolokela ketavo lia va Fariseo veya oku piãla koku linga akandu okuti, alongisi vavo vana va pisiwa ci sule. Omo liaco, va linga ‘omãla Vongehena’ okuti, va Fariseo vana va kala vo Yudea ci sule.
27:3-5—Anga hẽ, Yuda wa lekisile esumuo lioku likekembela kuocili? Ka kuli uvangi u lekisa okuti, esumuo lia Yuda lia kala uvangi woku likekembela kuocili. Eye ka sandele ongecelo ya Suku, pole, wa likekembela akandu aye kovitunda vinene kuenda kakulu. Yuda omo lioku linga “ekandu li koka okufa,” wa livela lesumuo lialua kuenje wa fa. (1 Yoa. 5:16) Esumuo liaco, lia kokiwa lekambo liaye lielavoko.
Ceci tu Lilongisilako:
21:28-31. Yehova eci a tenda okuti oco ca velapo kokuetu, oku linga ocipango caye. Tu sukila oku lekisa ombili kupange woku kunda Usoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge.—Mat. 24:14; 28:19, 20.
22:37-39. Ovihandeleko evi vivali havio vinene, vi situlula ciwa eci Suku a yongola komanu vana va yongola oku u fendela!
[Elitalatu kemẽla 31]
Ove hẽ, wa siata oku lekisa ombili kupange woku ungula?
[Ofoto ya Eciwa]
© 2003 BiblePlaces.com
[Elitalatu kemẽla 31]
Mateo wa lombolola ciwa osapi Yusoma