Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga
Ovisonehua via tukula “elivulu lia Yasiare” kuenda “elivulu Liovita via Yehova.” (Yeh. 10:13; Ate. 21:14) Pole, alivulu aco ka a sangiwa vulala walivulu Embimbiliya. Anga hẽ, alivulu aco a nyelẽla?
Ka kuli esunga lioku sima hati, alivulu aco avali va sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu pole, noke va nyelẽla. Asonehi Vembimbiliya va tukula alivulu alua akuavo. Amue pokati kalivulu aco citava okuti atiamẽlele Kembimbiliya pole, a sonehiwile vupopi umue okuti koloneke vilo ka tu tẽla oku kuata elomboloko liaco. Ndeci, elivulu lia 1 Asapulo 29:29 li tukula ‘elivulu lia Samuele ukuavitumasuku, lelivulu liuprofeto Natana, kuenda elivulu lia Gadi ukuavitumasuku.’ Alivulu aco atatu, citava okuti atiamẽlele kalivulu tua kũlĩha cilo okuti elivulu lia 1 Samuele kuenda 2 Samuele, ale elivulu Liolonganji.
Handi vali, olonduko vimue vialivulu aco, citava okuti via lisetahãla lolonduko vialivulu Embimbiliya, pole, alivulu aco ka a sangiwa vali Vembimbiliya lia cilo. Tu pondola oku ci sokisa lalivulu amue akuãla o kosimbu ndeci: ‘elivulu liasapulo olosoma via Yuda’; ‘elivulu liolosoma via Yuda la Isareli’; ‘elivulu liolosoma via Isareli’; kuenda ‘elivulu liolosoma via Isareli la Yuda.’ Ndaño okuti olonduko vialivulu aco via lisetahãla lolonduko vialivulu Embimbiliya ana tua kũlĩha okuti elivulu lia 1 Olosoma kuenda 2 Olosoma, pole, alivulu aco akuãla ka a sonehiwile lekuatiso liespiritu sandu. Handi vali, ka a sangiwa vulala walivulu Embimbiliya. (1 Olos. 14:29; 2 Asa. 16:11; 20:34; 27:7) Alivulu aco a lombolola ovolandu a pita kosimbu, kuenda a kala kotembo eci uprofeto Yeremiya kuenda Esera va soneha ovolandu a sangiwa Vembimbiliya.
Asonehi vamue Vembimbiliya va enda oku konomuisa valivulu aco ovolandu amue a pita kosimbu okuti ka a sonehiwile lekuatiso liespiritu sandu. Elivulu lia Ester 10:2 lia tukula ‘elivulu liasapulo Olosoma via Media la Persia.’ Handi vali, Luka poku pongiya Evanjeliu liaye wa “kũlĩhĩsa ovina viosi lutate tunde kefetikilo liavio.” Eye citava okuti osimbu a kala oku ongolola olonduko viepata viocikoti ca Yesu vina vi sangiwa Vevanjeliu liaye tua siata oku tanga koloneke vilo, wa konomuisa valivulu amue ovolandu a kala kotembo yaco. (Luka 1:3; 3:23-38) Ndaño okuti alivulu aco Luka a konomuisa ka a sonehiwile lekuatiso liespiritu sandu, pole, Evanjeliu liaye lia sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu. Olio li kuete esilivilo kokuetu.
Catiamẽla kalivulu avali a tukuiwa kepulilo okuti “elivulu lia Yasiare” kuenda “elivulu Liovita via Yehova,” citava okuti atiamẽlele kalivulu aco ovolandu o kosimbu, ana ka a sonehiwile lekuatiso liespiritu sandu. Omo liaco, Yehova ka ecelele okuti a selekiwa toke cilo. Olonoño vimue vakuakukonomuisa Embimbiliya, va siata oku popia hati, alivulu aco avali mua sonehiwile lika olondaka viesivayo ale ovisungo viatiamẽla kovoyaki va Isareli va lingaile lovanyali vavo. (2 Sam. 1:17-27) Elivulu limue lia lombolola okuti, ulandu walivulu aco “wa kala ovisungo violonjimbi vimue via kemãlele calua ko Isareli vana va selekele ulandu womuenyo wa va Isareli.” Ndaño muẽle omanu vana Suku a enda oku nõla olonjanja vimue oco va kaile ovaprofeto ale vakuavitumasuku, va soneha ovina vimue ka via tumiwile la Yehova ale va nõlapo oku vi kongela Vovisonehua vina okuti koloneke vilo, “vi silivila oku longisa, loku lungula, [kuenda oku] pindisa.”—2 Tim. 3:16; 2 Asa. 9:29; 12:15; 13:22.
Alivulu amue ndaño okuti a tukuiwa Vembimbiliya kuenda a kuamiwa poku soneha Embimbiliya, pole, ka ci lekisa okuti a sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu. Ocili okuti, Yehova Suku wa lava ovisonehua viosi mu sangiwa “ondaka ya Suku yetu” yina “yi tumãla ño-o hũ.” (Isa. 40:8) Omo liaco, ovina Yehova a nola oco vi kongeliwe valivulu Embimbiliya a soka 66 ana tu kuete koloneke vilo, ovio muẽle vi sukiliwa koku tu kuatisa oku ‘loñoloha, kuenda oku angiliyiwila ovopange osi awa.’—2 Tim. 3:16, 17.