Anga hẽ, Embimbiliya li tu Sapuila Ulandu Wosi Watiamẽla ku Yesu?
Anga hẽ, Yesu wa fila muẽle kocitumãlo ci tukuiwa hati, Gongota ndeci Embimbiliya li popia, ale, wa puluka kolofa? Anga hẽ, wa kuelele Maria Magadala loku cita laye omãla? Ale wa kala omunu umue wa liamuha la vakuavo okuti ka yongola asanju osi omuenyo? Ovina a longisa via litepa hẽ leci tua siata oku tanga Vembimbiliya?
OVISIMĨLO evi via livokiya calua koloneke vilo, momo volofilme kuenda volonovela va siata oku lekisa ovina vi likuata lovisimĩlo viaco. Handi vali, kulivo alivulu alua ka a taviwile oku kongeliwa Vembimbiliya li kola a sandekiwa kocita cavali leci catatu, a lombolola ovolandu atiamẽla ku Yesu loku pengisa Avanjeliu ocili. Anga hẽ, citava oku kolela kovolandu aco? Embimbiliya li tu sapuila hẽ ulandu wosi watiamẽla ku Yesu?
Oco ku tambuluiwe apulilo ava, tu sukila oku kũlĩhĩsa atosi amue atatu. Catete tu sukila oku kũlĩha ulandu wa velapo watiamẽla kalume va soneha Avanjeliu, kuenda otembo a sonehiwa. Cavali, tu sukila oku kũlĩha U wa sokiya alivulu ana a taviwa oku kongeliwa Vovisonehua. Catatu, tu sukilavo oku kũlĩha ulandu walivulu ana ka a taviwile oku kongeliwa Vovisonehua kuenda ndomo a litepa lalivulu ovisonehua vi kola.a
Otembo Yipi Ovisonehua Vio Helasi Via Sonehiwa, Kuenda Velie va vi Soneha?
Ovolandu amue a lekisa okuti, Evanjeliu lia Mateo lia sonehiwa kunyamo wa 41 K.K., noke yoku pita anyamo ecelãla tunde poku fa kua Yesu. Olonoño vialua ndaño via lombolola okuti, Evanjeliu liaco lia sonehiwa noke yotembo eyi, pole, kuli uvangi u lekisa okuti alivulu osi Otestamento Yokaliye, a sonehiwa vokuenda kuocita catete K.K.
Kotembo kua sonehiwa Avanjeliu aco, omanu vana va kala la Yesu, haivo va mola eci a fa, leci a pinduka, handi va kala lomuenyo. Ovo va situlula ovohembi osi atiamẽla kulandu wa Yesu. Ulongisi umue o tukuiwa hati, F. F. Bruce, wa popia hati: “Etosi lia velapo kondaka ovapostolo va kunda lieli okuti, va lombolola ovina olonjeveleli viavo via kũlĩhĩle. Ovo ka va popele lika komanu okuti, ‘Tulombangi viovina viaco,’ pole, va va sapuila vati, ‘ndeci ene muele wa ci kũlĩhi.’ (Ovilinga 2:22).”
Velie va soneha Otestamento Yokaliye? Ya sonehiwa lomanu vamue okuti pokati kavo pa kongelele 12 kovapostolo va Yesu. Omanu vaco kuenda asonehi vakuavo Vembimbiliya ndeci, Tiago, Yuda, kuenda Marko, va kala keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., eci kua sokiyiwa ekongelo Liakristão. Asonehi vosi, oku kongelamo Paulu, va kuatele elitokeko losungu yakulu vekongelo Liakristão vatete, okuti, ovapostolo kuenda akulu vakuavo ko Yerusalãi.—Ovilinga 15:2, 6, 12-14, 22; Va Galatia 2:7-10.
Yesu wa nõlele oloñame viaye oco via amiseko upange una a fetikile woku kunda kuenda oku longisa omanu. (Mateo 28:19, 20) Eye wa popia hati: “U o vu yeva o njeva ame.” (Luka 10:16) Eye wa va likuminyilevo okuti, espiritu sandu lia Suku li ka va ĩha unene woku tẽlisa upange waco. Omo liaco, eci ovisonehua via enda oku tunda kovapostolo ale koloñuatisi viavo vana va kuatisiwa lespiritu sandu lia Suku, Akristão vatete va pokola kolonumbi viaco.
Asonehi vamue Vembimbiliya, va lekisa okuti asonehi vakuavo va vetiyiwavo lunene wa Suku. Ndeci, upostolo Petulu wa tukula ovikanda via Paulu kuenda wa lombolola okuti, ‘ovisonehua vikuavo.’ (2 Petulu 3:15, 16) Paulu wa lekisa okuti, ovapostolo kuenda Akristão vana va kala ovaprofeto, va vetiyiwa lespiritu lia Suku.—Va Efeso 3:5.
Ovolandu a sangiwa Vavanjeliu, a eca uvangi wokuti, ocili hao a koleliwa. Ovolandu aco, ka a lomboloka asapulo año. Pole, a sonehiwa lutate lomanu vana va mola ovina viaco haivo va vetiyiwa lespiritu sandu lia Suku.
Helie wa Nola Alivulu a Taviwa Oku Kongeliwa Kembimbiliya?
Asonehi vamue va lombolola hati, alivulu Otestamento Yokaliye, a noliwa letavo limue lia tumbikiwile kuviali wa Soma Constantino noke yovita vialua vianyamo. Pole, kuli ovolandu a lekisa okuti ondaka eyi, haciliko.
Kũlĩhĩsa eci Oskar Skarsaune, Ulongisi umue Ukuasapulo Etavo a lombolola. Eye wa popia hati: “Alivulu Otestamento Yokaliye kuenda ana ka a sangiwamo, ka a nõliwile lasongui vetavo pamue lomunu ... A nõliwa lutate kuenda lukũlĩhĩso: Alivulu o kocita catete, ana a limbukiwa okuti a sonehiwa lovapostolo kuenda Akristão vakuavo, a tendiwile okuti a koleliwa. Ovisonehua vikuavo, lovikanda ale alivulu a sonehiwa noke yotembo eyi, ka a kongeliwilemo ... Upange owu wa lingiwa kotembo Constantino ka fetikile oku viala kuenda otembo yaco ka kua tumbikiwile handi etavo liaye. Pole, Akristão vana va lambalaliwile omo liekolelo liavo, ovo va nõla alivulu aco.”
Ulongisi umue wocisoko celilongiso lio Testamento Yokaliye o tukuiwa hati, Ken Berding, wa lombolola ndomo alivulu ana a taviwa vovisonehua a tukuluka. Eye wa popia hati: “Etavo halioko lia nola alivulu aco. Pole, ca sunguluka oku popia okuti, etavo lia limbuka loku kolela alivulu ana Akristão va tendele okuti, Ondaka ya Suku.”
Anga hẽ Akristão vo kocita catete vana va tendiwile okuti omanu vaño, ovo va nola alivulu aco? Embimbiliya li tu sapuila okuti, kuli ocina cimue ca velapo haico ci kuete unene ca kuatisa konepa eyi.
Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, ongavelo yinene ya eciwile lespiritu sandu eci ekongelo Liakristão lia tumbikiwa kocita catete, “oku limbuka loku tepisa” owanji wocili lowu wesanda. (1 Va Korindo 12:4, 10) Akristão vamue va tambula uloño woku limbuka etepiso li sangiwa pokati kondaka ya Suku lowanji wesanda. Koloneke vilo, Akristão va sukila oku kolela okuti owanji u sangiwa Vovisonehua vi Kola, wa tunda ku Suku.
Ocili okuti alivulu ana a taviwa oku kongeliwa Vembimbiliya, a noliwa lekuatiso liespiritu sandu. Tunde kesulilo liocita cavali, asonehi vamue va lombolola okuti alivulu a sangiwa Vembimbiliya, a koleliwa. Asonehi vaco, havoko va nola alivulu aco. Pole, va eca ño uvangi walivulu a noliwa la Suku vonduko yolonumiwa viaye via songuiwa lespiritu sandu.
Ovisonehua viosimbu, vi ecavo uvangi watiamẽla kalivulu a taviwa oku kongeliwa vovisonehua vio koloneke vilo. Kuli eci ci soka 5.000 koviña viosimbu Viovisonehua vio Helasi, oku kongelamo vina via sonehiwa kocita cavali leci catatu. Oviña viaco kocita catete, ovio lika via tendiwile okuti via koleliwa, kuenje via sonehiwa lutate kuenda via sandekiwa. Pole, vina ka via koleliwile, ka via sonehiwile loku sandekiwa.
Ulandu u sangiwa voviña viaco owo weca uvangi wa velapo. Alivulu a taviwa oku kongeliwa vovisonehua vi kola, a kuete elitokeko ‘lolondaka viocili’ vi sangiwa Vembimbiliya. (2 Timoteo 1:13) Ovio vi vetiya omanu oku sola Yehova, oku u fendela, loku u vumba, kuenda vi lungula oku yuvula ovihilahila, lolondele, loku fendela ovina via lulikiwa. Ovisonehua viaco, viocili, haivio vi lombolola owanji wocili wovaprofeto. Ovio vi vetiya omanu oku sola vakuavo. Owu owo uvangi u lekisa okuti Alivulu Otestamento Yokaliye, ocili kuenda a koleliwa. Anga hẽ, eci oco ci popiwavo kalivulu ana ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola?
Alivulu Ana ka a Taviwile Oku Kongeliwa Vovisonehua vi Kola a Litepa Ndati la Ana a Taviwa?
Alivulu ana ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola, a litepa la ana a taviwa. Alivulu aco a sonehiwa okupisa vokati kocita cavali, noke yanyamo alua tunde eci kua sonehiwa alivulu ana a taviwa oku kongeliwa vovisonehua vi kola. Alivulu aco a lombolola ulandu wesanda watiamẽla ku Yesu kuenda Kakristão vocili okuti ka u likuata lovina vi sangiwa Vovisonehua vi kola.
Evanjeliu liusonehi umue o tukuiwa hati, Thomas, li lombolola ulandu umue wesanda watiamẽla ku Yesu, poku popia hati, Yesu wa pongolola Maria oco a linge ulume okuti iñila Vusoma wo kilu. Poku lombolola ulandu wa Yesu eci a kala omõla, wo tukula hati, wa kala ongangala momo wa koka olofa viomãla vakuavo. Avanjeliu ana ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola, poku lombolola ovilinga viupostolo Paulu la Petulu, a lekisa okuti va kala alume vamue va pisa ocituwa coku lipekela lakãi, kuenda va enda oku vetiya akãi oku litepa lalume vavo. Evanjeliu lia Yuda, lia lombolola okuti Yesu wa yola epembe olondonge viaye eci via likutilila ku Suku catiamẽla kokulia. Ovisimĩlo evi, ka vi likuata lulandu u sangiwa valivulu a taviwa oku kongeliwa vovisonehua vi kola.—Marko 14:22; 1 Va Korindo 7:3-5; Va Galatia 3:28; Va Heveru 7:26.
Ukũlĩhĩso wesanda u sangiwa valivulu ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola, u situlula ciwa ovisimĩlo viomanu vana ka va tava ku Suku, haivo va popia hati, Ululiki, Yehova Suku, ka kuete ocisola. Ovo va popiavo hati, epinduko li lomboloka upopi umue wocindekaise, kuenda ovina viosi vi letiwe palo posi, via vĩha. Handi vali, va popiavo hati, Satana eye ono yolohuela haeye wa nena uyali voluali.
Alivulu alua ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola, a lekisiwa okuti a sonehiwa lomanu vamue va tukuiwa Vembimbiliya. Pole, uvangi waco wuhembi. Anga hẽ, alivulu aco ka a kongeliwile Vovisonehua vi kola omo liolonepele? Onoño yimue yi tukuiwa hati, M. R. James ukuakukonomuisa alivulu ana ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua, wa popia hati: “Ka kuli atatahãi veci alivulu aco ka a taviwile oku kongeliwa Votestamento Yokaliye: ovo ka va lombolola ocili.”
Asonehi Vembimbiliya va Lungula Okuti ku Iya Omanu va Tomba Suku
Vovisonehua vi kola, tu sangamo alungulo alua atiamẽla komanu vana va tomba Suku veya oku vĩhisa ekongelo Liakristão lalongiso esanda. Evĩho liaco, lia fetika kocita catete, pole, ovapostolo va tamãlala lalongiso aco. (Ovilinga 20:30; 2 Va Tesalonike 2:3, 6, 7; 1 Timoteo 4:1-3; 2 Petulu 2:1; 1 Yoano 2:18, 19; 4:1-3) Alungulo aco a situlula ciwa ono yovisonehua vi pengisa alongiso a Yesu, vina vieya oku sandekiwa noke yolofa viovapostolo.
Alivulu aco a moleha ndu okuti osimbu, hao a sumbiwa lolonoño kuenda vakuasapulo. Pole, kũlĩhĩsa ndoco: Nda olonoño viongoluile alivulu osi esanda ana a sandeka olombonde, kuenda alivulu osi alongiso etavo loku a seleka, nye nda ca pita lalivulu aco? Citava hẽ, oku kolela alivulu aco omo okuti a solekiwa osimbu? Noke yoku pita 1.700 kanyamo, anga hẽ, uhembi kuenda evĩho li sangiwa valivulu aco, nda via pongoloka?
Sio, ka vi pongoloka! Eci oco ci kasi oku pita luhembi wokuti Yesu wa kuelele Maria Magadala kuenda ovohembi akuavo a sangiwa valivulu ana ka a taviwile oku kongeliwa vovisonehua vi kola. Momo lie tu sukilila oku kolela kalivulu aco, nda tu kuete ale elivulu lia koleliwa? Ovina viosi viatiamẽla ku Yesu vina Suku a yongola okuti tu vi kũlĩha, vi sangiwa Vembimbiliya lina tu sukila oku kolela.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Kuli eci ci soka 66 kalivulu a kũlĩhĩwa okuti o-o a panga onepa Kembimbiliya a eca uvangi wa koleliwa wokuti a tunda ku Suku.
[Etondongolo Lelitalatu kemẽla 26]
OMUENYO WA YESU
ONEPA YIMUE YOVISONEHUA VIEMBIMBILIYA KELIMI LIO HELASI
OVISONEHUA VINA KA VIA TAVIWILE OKU KONGELIWA VEMBIMBILIYA
2 O.Y.K. 33 K.K. 41 98 130 300
[Ono Yelitalatu]
Kenneth Garrett/National Geographic Image Collection
[Elitalatu kemẽla 28]
Upostolo Paulu wa linga ovikomo vialua toke muẽle oku pindula ava va fa, kuenje wa eca uvangi woku kuatisiwa lespiritu lia Suku kuenda Ovisonehua viaye