Omuenyo Kuenda Otembo Yakristão vo Kocita Catete
‘Vakuopange Wovonjo’
“Eci va amako kungende wavo Yesu wa iñila vimbo limue, kuenje ukãi umue, onduko yaye Marta, wo laleka vonjo yaye. Marta wa kala lumue manjaye, onduko yaye Maria, eye wa tumala polomãi via Ñala oku yeva olondaka viaye. Puãi Marta wa sakalala lokupoka kua lua, yu weya hati, A Ñala, ka cu ku lingi cimue pua omo manjange a sia lika liange oku poka? U pañinya, a ñuatiseko. Puãi Ñala wo kumbulula hati, A Marta, a Marta, o kasi lohele ya lua, kuenje wa tokotelua lovina via lua. Cimuamue lika ci sukiliwa. Maria wa nolapo eci ca velapo kuenje ka cu nyehiwa.”—LUKA 10:38-42.
MARTA wa kala ukãi umue ondingupange. Eye wa kapeleko calua vakuavo. Ndomo ca lomboluiwa voviholo via va Yudea, ukãi uwa, wa enda oku limbukiwila kombili yaye yoku linga ovopange o vonjo kuenda kuloño waye woku tẽlisa ovina vi sukiliwa vepata.
Kocita catete, akãi Akristão va vetiyiwile oku “linga upange wolonjo.” (Tito 2:5) Pole, va kuatelevo upange ukuavo kuenda ocikele coku longisa omanu catiamẽla kekolelo liavo Liukristão. (Mateo 28:19, 20; Ovilinga 2:18) Oco hẽ, ukãi u Yudea kocita catete wa kuatele ‘ovopange’ api? Nye tu lilongisa kolondaka Yesu a popia catiamẽla ku Maria?
‘Oku Sakalala Lupange’ Ukãi u Yudea, wa enda oku fetika upange waye selo komẽle osimbu ekumbi ka lia tundile. (Olosapo 31:15) Noke yoku eca ongau kepata liaye, o sindikila omãla kosikola yo ko sunangonga. Omãla vafeko va siala konjo oku longisiwa ovoloño a sukiliwa koku kala olondingupange viwa.
Onjali yukãi kumosi lomãla vaye vafeko, va enda oku fetika eteke loku linga ovopange amue o vonjo ndeci: oku kapa ulela volondiyelo (1), oku komba (2), kuenda oku kanda asenjele kolohombo (3). Noke va pongiya ombolo yokulia keteke liaco. Omãla vafeko va sisa otiliku yolombolo (4), noke va sula osema pombambo (5). Inaco, o tikula osema yolombolo lovava kuenda etumbisa. O tama osema yaco (6), kuenje osimbu yi tumbisiwa, o linga ovopange akuavo. Vokuenda kuotembo yaco, omãla vafeko va fetika oku saka asenjele ohombo oco a linge ongundi (7).
Noke veteke liaco komẽle, ukãi kuenda omãla vafeko, va enda kocitanda. Eci a pitila kocitanda, o liyaka lonjuela yovinyama, kuenda yomanu va hoya olondando kuenje o landa okulia kueteke (8). O landavo ombelela yamẽla kuenda ombisi ya kukuta. Nda eye Ukristão, osimbu a kasi pocitanda, o sapela lomanu catiamẽla kekolelo liaye.—Ovilinga 17:17.
Onjali yina ya lunguka, osimbu yi kasi oku enda kocitanda kumosi lomãla vaye, yi va longisa oku kũlĩha olonumbi Viovisonehua kuenda oku vi pokola. (Esinumuĩlo 6:6, 7) Oyo yi sapela lomãla vaye vafeko catiamẽla kolonumbi vi vakuatisa oku pesela ciwa olombongo pocitanda.—Olosapo 31:14, 18.
Vokuenda kueteke akãi va kuatelevo ocikele coku tapa ovava pocisimo (9). Osimbu va yukisa asanga, va sapela lakãi vakuavo va sanga pocisimo caco. Poku tiukila konjo ina lomãla vaye va fetika oku pongiya okulia. Tete, va kapa etama liosema vo foloma kuenje yi kapiwa vofolono (10) yi kasi kosamua. Osimbu va yeva elemba loku sapela, va kũlĩhĩsa ndomo ekende li kasi oku pia.
Noke va enda kolui oku ka sukula uwalo (11). Ovo va sukowaile lonjapãu yamẽla oviti vimue. Noke lioku sukula uwalo va u kama loku u tutumula kuenje va u nyalẽha oco u kukute.
Eci va tunda koku sukula, ina lomãla vaye vafeko, va londa kosapalalo yonjo yavo (12) oku tonga uwalo wa toka osimbu ka wa endele kohondo. Noke omãla vafeko va tambula ovilongua vimue viatiamẽla koku tuta (13). Eci va mala upange waco, va pongiya okulia kuondalelo (14). Omo okuti va kuatele ocituwa coku yekisa akombe, va enda oku lipongiya oco va lie kumosi lakombe okulia kuavo ndeci: ombolo, ombelela yamẽla, ongundi, ombisi ya kukuta, kuenda ovava a talala.
Kuteke osimbu omãla ka va endele pula, va sieketiwa ulela polongolo. Noke locinyi condiyelo, olonjali vi tangela omãla esapulo limue Liovisonehua kuenda oku likutilila kumosi lavo. Omo okuti ovopange osi ovonjo a tẽlisiwa, ulume o kuata esunga lioku sapuila ukãi waye olondaka evi via kemãla hati: “O sanga ukãi wa sunguluka helie? Ocili wa velapo, olomota via tĩla vi sule.”—Olosapo 31:10.
Oku Nõla “Eci ca Velapo” Ocili okuti, akãi vo kocita catete va kuatele ‘ovikele vialua’ viupange. (Luka 10:40) Cimuamue haico ci kasi koloneke vilo okuti, akãi, ca piãla enene olonjali, va kuete upange walua. Omo liuloño wa livokiya, cilo ovopange amue o vonjo, a tepuluka. Pole, olonjali vialua viakãi ka vi kisikiwa lika oku linga ovopange o vonjo, momo vamue, va talavayavo kovopange akuavo oku sanda eteku.
Ndaño okuti koloneke vilo akãi valua Akristão va kuete ovopange alua, pole, va kuãi ongangu ya Maria wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo. Ovo va velisapo ovina viespiritu. (Mateo 5:3) Va tata ciwa epata liavo, ndeci Ovisonehua vi va vetiya oku ci linga. (Olosapo 31:11-31) Pole, va pokolavo konumbi Yesu a sapuila Marta. Omo okuti Marta wa kapeleko ovina viespiritu, wa pokola konumbi yaco. Akãi Akristão ka va ecelela okuti upange wovonjo u va tateka oku tẽlisa ovikele viavo kovaso a Suku (15) ale oku sapela la vakuavo catiamẽla kekolelo liavo. (Mateo 24:14; Va Heveru 10:24, 25) Ovo va nõlapo “eci ca velapo.” (Luka 10:42) Omo liaco, va kuete esilivilo lia velapo kovaso a Suku, la Kristu, kuenda vepata liavo.—Olosapo 18:22.