WA CI KŨLĨHA?
Ocandala ci pi va talavayaile laco kosimbu?
Ocandala ca tunda kuti umue u tukuiwa hati Agarwood
Ocandala ca tunda kuti umue u tukuiwa hati Agarwood
Embimbiliya li popia okuti kosimbu, ocandala va enda oku panga laco ulela welemba liwa woku kapa vuwalo kuenda vula. (Osamo 45:8; Olosapo 7:17; Ocisungo ca Salomone 4:14) Ocandala ca tukuiwa Vembimbiliya ca tundaile kondembe yuti umue u tukuiwa hati, Agarwood (espécie de Aquilária) Eci uti waco u yenguluiwa u tunda ulela welemba liwa kuenda ondembe. Uti waco wa enda oku suliwa oco u kale osema, noke u landisiwa ndocandala.
Embimbiliya li sokisa olosinge via va Isareli “ndoviti [viocandala] via peka Yehova.” (Atendelo 24:5, 6) Uti waco u lepa eci ci soka 30 kolometulu kuenda u tanda calua. Ndaño okuti koloneke vilo uti waco ka u sangiwa vali kofeka yo Isareli, Ondisionaliu yimue Yembimbiliya yi lekisa okuti, “lomue o pondola oku popia hati, uti waco kuenda oviti vikuavo ka via kũlĩhĩwile, momo via enda oku kũlĩwa Volondamba vio Yordão.”
Ovilumba vipi via enda oku taviwa vonembele ko Yerusalãi?
Ocinyunga eci cotuma ca sangiwa vonembele ko Yerusalãi okuti, tunde eci ca pangiwa papita ale 2.000 kanyamo
Ocinyunga eci cotuma ca sangiwa vonembele ko Yerusalãi okuti, tunde eci ca pangiwa papita ale 2.000 kanyamo
Ocihandeleko ca Suku ca popele okuti, ovilumba viosi vi eciwa vonembele te vina via velapo. Suku ka tavaile ovilumba vina vialemãla. (Etundilo 23:19; Ovisila 22:21-24) Usonehi umue u Yudea wo kocita catete O.Y. o tukuiwa hati Philo wa popia ndoco, ovitunda via enda oku kũlĩhĩsa lutate ovinyama vi eciwa “oku upisa kutue toke kovolu” oco va limbuke nda “ocinyama caco ci vela ale sio.”
Onoño yimue o tukuiwa, E. P. Sanders wa popia hati, citava okuti oloñuatisi vionembele via enda oku kũlĩhĩsa “nda ovinyama viosi kuenda olonjila vioku lumba via kala oku landisiwa vonembele via kũlĩhĩsiwa lovitunda. Omo liaco, ukuakulandisa wa sukilile oku eca opapelo yeca uvangi wokuti ocinyama ca landiwa ka ci kuete atime.”
Kunyamo wo 2011, olonoño vakuakulembulula ovina viosimbu, via sanga ocipepi lonembele ocinyunga ca pangiwa lotuma ci kasi ndocigangu ci moleha okuti ca pangiwa kocita catete O.Y.K kuenda 70 K.K. Vocikangangu caco mua sonehiwa olondaka vivali kelimi lio Aramaiku okuti, vakuoloño woku lembulula ovina viosimbu, va vi pongolola ndoco: “Ca lipua kovaso a suku.” Oloñuatisi vionembele via tavele okuti va pondola oku kapa ondimbukiso kovilumba ale kovinyama vi lumbiwa.