“Vulombangi Viange”
“Yehova hati, ‘Vulombangi viange.’”—ISA. 43:10.
1, 2. (a) Oku kala ombangi ci lomboloka nye? Ovina vipi ovingungu viasapulo ka via siatele oku sapuila komanu? (b) Momo lie Yehova ka sukilila oku kolela kovingungu viasapulo?
NYE ci lomboloka oku kala ombangi? Ondisionaliu yimue yi lekisa okuti, ci lomboloka “omunu wa mola ulandu umue, kuenje, o lombolola ovina viaco.” Kofeka yo Afrika do Sul volupale luo Pietermaritzburg kuli ukanda umue wasapulo u tukuiwa hati, A Testemunha (Ombangi) okuti, tunde eci wa fetika oku sandekiwa, pa pita ale eci cisoka 160 kanyamo. Ocili okuti, ca sunguluka ukanda wasapulo oku tukuiwa londuko yaco momo, ocimãho cukanda waco oku lombolola ovolandu a siata oku pita voluali. Omunu wa fetika oku sandeka ukanda wasapulo losapi hati, A Testemunha, (Ombangi), wa likuminya okuti, ukanda waco, “u ka lombolola lika ocili.”
2 Ovingungu viasapulo violuali ka via siatele oku lombolola ocili covolandu a velapo atiamẽla komanu. Eli olio esunga lieci uprofeto Esekiele vonduko ya Suku a popela hati: ‘Olofeka vi limbuka okuti ame ndi Yehova.’ (Esek. 39:7) Pole, Ombiali Yavelapo voluali luosi, ka yi sukila ekuatiso liovingungu viasapulo. Oyo yi kuete olohuluwa ecelãla Violombangi viaye vi kasi oku kundila omanu vo kolofeka viosi catiamẽla kokuaye, loku lekisa ndomo a tata omanu kosimbu, kuenda ndomo a siata oku va tata koloneke vilo. Olombangi viaco via siatavo oku sapula ovina viatiamẽla kasumũlũho Yehova a likuminya oku nenela omanu kovaso yoloneke. Omo okuti tua pitisa kovaso upange woku kunda, tua linga vakuacili omo lionduko Suku a tu ĩha, yi sangiwa kelivulu lia Isaya 43:10 ku popia ndoco: “Yehova hati, ‘Vulombangi viange,’ vukuenje wange. ‘Nda ku nõla.’”
3, 4. (a) Otembo yipi Vakuakulilongisa Embimbiliya va fetika oku tukuiwa londuko yokaliye? Nye va yeva kovitima viavo omo lioku tukuiwa londuko yaco? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.) (b) Apulilo api tu konomuisa cilo?
3 Tu kuete esumũlũho lioku tukuiwa londuko ya Yehova “Soma yonahũlũlua” wa popia hati: “Onduko yaco oyo yi linga onduko yange otembo ka yi pui, haiyo ovitumbulukila viosi vi njivalukila.” (1 Tim. 1:17; Etu. 3:15; sokisa Lukundi 2:16.) Vakuakulilongisa Embimbiliya va fetika oku tukuiwa londuko yokuti, Olombangi Via Yehova oku upisa kunyamo wo 1931. Tunde kotembo yaco, omanu valua va soneha ovikanda violopandu omo liepongoloko lia lingiwa. Ekongelo limue lio kofeka yo Kanada, lia soneha ndoco: “Esapulo liokuti ‘Tulombangi Via Yehova’ lia tu sanjuisa calua, kuenda li tu vetiya oku linga ovina vi likuata londuko yaco.”
4 O pondola oku eca ndati olopandu omo liesumũlũho lioku tukuiwa londuko ya Suku? O pondola hẽ oku tukula ocinimbu Cembimbiliya kuopiwa onduko yetu yokuti, Tulombangi Via Yehova?
OLOMBANGI VIA SUKU KOSIMBU
5, 6. (a) Olonjali ko Isareli via lombolola ndati ovina viatiamẽla ku Yehova? (b) Olonjali ko Isareli via tumiwile oku linga nye? Momo lie koloneke vilo olonjali vi sukilila oku kuama ongangu yavo?
5 Koloneke via Isaya, omunu lomunu pokati ka va Isareli wa kala “Ombangi” ya Yehova, kuenda vosi va pangele onepa kofeka yaco, va kala ‘akuenje’ va Suku. (Isa. 43:10) Olonjali viosi vio ko Isareli, via enda oku longisa omãla vavo catiamẽla kovina Yehova Suku a lingila vakukululu yavo kosimbu. Eci Yehova a handeleka omanu oku linga ocipito co Paskoa unyamo lunyamo, wa va sapuila hati: “Eci omãla vene vo puli vati, ‘Ociholo eci [ci lomboloka nye]?’ Ene vu kumbulula, hoti: ‘Eci oco ocilumba co [Paskoa] ya Yehova momo wa pitahãla olonjo via va Isareli ve Egito eci a nyõla va Egito, puãi wa popela olonjo vietu. Kuenje omanu va petama, va fendela.’” (Etu. 12:26, 27) Olonjali via lomboluilavo komãla vavo okuti, eci Mose a endele kombiali yo ko Egito oku pinga oco va Isareli va fendele Yehova vekalasoko, Fareo wa tambulula hati: “Yehova hẽ elie okuti njeva kondaka yaye hã si eci va Isareli?” (Etu. 5:2) Ulandu waco u lekisa okuti, eci afengi ekũi a nyõla ofeka yosi, kuenda eci va Isareli va puluka peka liolohoka via va Egito Vokalunga ka Kusuka, omanu vosi veya oku limbuka etambululo liepulilo Fareo a lingile. Yehova o kuete Unene ka u sokisiwa. Va Isareli va limbukavo okuti, Yehova eye Suku yocili, kuenda o tẽlisa Olohuminyo viaye.
6 Va Isareli vana va sanjukilile esumũlũho lioku tukuiwa londuko ya Yehova, va sapuila komãla vavo ovina vi komõhisa Yehova a linga, kuenda komanu vana va tunda kolofeka vikuavo okuti, va kala apika kolonjo viavo. Ocili okuti, va Isareli va handelekiwile oku pindisa omãla vavo, oco va pokole kolonumbi vi kola via Yehova. Kuenje, Yehova wa popia hati: “Ene u koli momo ame ndi Yehova Suku yene ñola.” (Ovis. 19:2; Esin. 6:6, 7) Koloneke vilo, olonjali vi sukilavo oku kuama ongangu yavo, poku pindisa omãla vavo volonjila vi kola, loku va kuatisa oku eca esivayo konduko ya Suku!—Tanga Olosapo 1:8; Va Efeso 6:4.
Oku longisa omãla vetu catiamẽla ku Yehova, ceca esivayo konduko yaye (Tala ovinimbu 5, 6)
Oku longisa omãla vetu catiamẽla ku Yehova, ceca esivayo konduko yaye (Tala ovinimbu 5, 6)
7. (a) Eci va Isareli va enda oku lekisa ekolelo ku Yehova, ca kuatisa ndati omanu vo kolofeka vikuavo va lisunguile lavo? (b) Omanu vosi va tukuiwa londuko ya Suku va kuete ocikele cipi?
7 Eci va Isareli va enda oku lekisa ekolelo, va eca uvangi uwa watiamẽla konduko ya Suku. Yehova wa va sapuila hati: “[Apata] osi o kilu lieve va limbuka okuti wa lukiwa londuko ya Yehova, kuenje va ku kuatela usumba.” (Esin. 28:10) Pole, ulandu wa va Isareli u lekisa okuti, valua pokati kavo ka va lekisile epokolo. Momo, veya oku fendela oviteka via pangiwa lomanu. Ndaño va enda oku fendela olosuku via va Kanana, pole, va kala olongangala, va enda oku lumba omãla vavo, kuenda va talisa ohali olohukũi. Ulandu waco u tu longisa okuti, tu sukila oku likolisilako oku kuama ongangu ya Yehova, kuenda oku kala omanu va kola, momo tu tukuiwa londuko yaye yi Kola!
“ÑASI LOKU LINGA CIMUE COKALIYE”
8. Ocikele cipi Isaya a tambuile ku Yehova, kuenda wa ci tendele ndati?
8 Yehova wa likuminyile oku linga ocina cimue ci komõhisa poku yovola va Isareli kumandekua. (Isa. 43:19) Oku upisa kocipama catete toke cepandu celivulu lia Isaya, vialua pokati kovinimbu viaco, vi lekisa alungulo eyambulo a laikele oku iya ko Yerusalãi kuenda kalupale akuavo a lisunguile lo Yerusalãi. Omo okuti Yehova wa kũlĩha ovina viosi vi kasi kovitima viomanu, wa sapuila Isaya oco amameko oku eca esapulo lielungulo, ndaño omanu vamue ka va tavele kesapulo liaco. Omo okuti Isaya wa sumuile calua, wa yonguile oku kũlĩha otembo yiñami va Isareli va laikele oku amamako loku lekisa esino okuti, ka va likekembela. Yehova wa eca etambululo lipi? Eye wa tambulula hati: “Toke ovaimbo a siala upolokoso, lomanu lakamue. Toke volonjo ka mu kala omanu, lofeka yi linga ekalasoko.”—Tanga Isaya 6:8-11.
9. (a) Otembo yipi ocitumasuku ca Isaya catiamẽla ko Yerusalãi ca tẽlisiwa? (b) Ocitangi cipi ci kasi oku pita koloneke vilo ci lekisa okuti tu sukila oku lavulula?
9 Isaya wa tambuile ocikele coku kala uprofeto kesulilo liunyamo wa sulako wuviali wa Soma Usiya, ale wa ci tambula kunyamo wo 778, O.Y. Eye wa amamako locikele caye coku kala uprofeto toke kunyamo wo 732 O.Y., eci Soma Esekiya a kala oku viala, kuenda wa linga upange waco vokuenda kueci ci soka 46 kanyamo. Kotembo yaco, peya oku pita 125 kanyamo, toke eci o Yerusalãi ya nyõliwa kunyamo wo 607, O.Y. Vokuenda kuanyamo alua, afendeli va Yehova va enda oku lunguiwa kovina via laikele oku pita lofeka yavo kovaso yoloneke. Koloneke vilo, Yehova o kuetevo afendeli vaye va kasi oku eca esapulo liovina vi ka pita kovaso yoloneke. Pa pita ale 135 kanyamo, tunde eci Utala Wondavululi wa fetika oku lekisa okuti, uviali wa Satana, ndopo u pitila kesulilo, kuenda u ka piñanyiwa Luviali wa Yesu Kristu vokuenda Kuohulukãi Yanyamo.—Esit. 20:1-3, 6.
10, 11. Ocitumasuku cipi ca Isaya ca tẽlisiwa va Isareli va mola ko Bavulono?
10 Valua pokati ka va Yudea va lekisile epokolo okuti va liecele ku va Bavulono, va puluka eci o Yerusalãi ya nyõliwa, kuenje, va tualiwa kupika ko Bavulono. (Yer. 27:11, 12) Eci pa pita 70 kanyamo, afendeli va Yehova va mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku cokuti: “Ca popia Yehova, Onjovoli yene, haeye . . . o kola wa Isareli, ceci, hati: ‘Mekonda liene numa ko Bavulono, neya ovikundiko viosi viumandekua wene.’”—Isa. 43:14.
11 Ocitumasuku caco ci lekisa okuti, eteke limue kuteke, kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 539 O.Y., kua pita ocilunga cimue ca komõhisa oluali luosi. Keteke liaco, soma yo ko Bavulono wa kala oku linga ocipito kumue lomanu vaye, kuenje, va nyuila ovinyu volokopo viopiwa vonembele yo Yerusalãi, oco va sivaye olosuku viavo via pangiwa lomanu. Vepuluvi liaco, olohoka via va Media la va Persia, via iñila volupale luo Bavulono. Kunyamo wo 538, ale wo 537 O.Y., Kuro wa yula o Bavulono, kuenje, wa tuma va Yudea oku tiukila ko Yerusalãi, oco va tumbulule onembele. Ovitumasuku viosi uprofeto Isaya a popele, oku kongelamo ohuminyo ya Yehova yokuti, wa laikele oku teyuila afendeli vaye va likekembela, kuenje va tiukila ko Yerusalãi, via tẽlisiwa. Yehova wa va tukula vati, “omanu nda va lisovuila oco va [ndi] sivaye.” (Isa. 43:21; 44:26-28) Omo okuti omanu va kala kumandekua va tiukila ko Yerusalãi, kuenje va tumbulula onembele, va eca uvangi wokuti, Yehova eye lika Suku yocili, kuenda olonjanja viosi o tẽlisa ondaka yaye.
12, 13. (a) Velie va kongeliwile ku va Isareli, poku tumbulula efendelo lia Yehova? (b) Nye “olomeme vikuavo” vi sukila oku linga, osimbu vi amamako oku kuatisa ‘va Isareli ya Suku,’ kuenda nye vi lavoka kovaso yoloneke?
12 Omanu valua ka va kalele va Isareli, veya oku tiamẽla kepata liokaliye lia va Isareli, kuenje, omanu vakuavo Vakualofeka veya oku linga va Yudea olomongoloke. (Esera 2:58, 64, 65; Est. 8:17) Koloneke vilo, “owiñi wakahandangala” ‘wolomeme vikuavo via Yesu,’ wa siata oku kuatisa Akristão olombuavekua va panga onepa ko ‘Isareli ya Suku.’ (Esit. 7:9, 10; Yoa. 10:16; Va Gal. 6:16) Omo liaco, owiñi wakahandangala, u kuetevo esumũlũho lioku tukuiwa londuko va tambula ku Suku yokuti, Olombangi Via Yehova.
13 Vokuenda Kuohulukãi Yuviali wa Kristu, owiñi wakahandangala u ka kuata esanju lialua poku sapuila komanu va ka pinduiwa elomboloko lioku kala Ombangi ya Yehova vokuenda kuoloneke via sulako violuali lulo. Tu ka ci linga lika nda tua kala vakuacili konduko tu tukuiwa layo cilo, kuenda tu amamako oku kala omanu va kola. Ndaño ka ca lelukile oku ci linga, pole, oloneke viosi tu sukila oku pinga ongecelo yakandu etu, eci tu limbuka okuti, ka tu kasi oku tẽlisa ocikele cetu coku kala omanu va kola. Handi vali, ndaño tua siata oku lueya, tu kuete esumũlũho lioku tukuiwa londuko yi kola ya Suku.—Tanga 1 Yoano 1:8, 9.
CECI CI LOMBOLOKA ONDUKO YA SUKU
14. Onduko Yehova yi lomboloka nye?
14 Oco tu sanjukile esumũlũho tu kuete lioku tukuiwa londuko ya Suku, tu sukila oku kũlĩha elomboloko lionduko yaco. Ndomo onduko ya Suku “Yehova” ya pongoluiwa, yi tunda kondaka yo Heveru, yi lomboloka oku linga cimue, kuenda citava oku yi pongoluila kondaka “oku kala.” Omo liaco, onduko Yehova, yi lomboloka okuti: “Eye o Koka Okuti Cimue ci Lingiwa.” Elomboluilo lia lekisiwa ndeti, li likuata locikele ca Yehova coku kala Ululiki wovina viosi vi kasi voluali, oku kongelamo omanu, kuenda ndomo a siata oku tẽlisa ocipango caye. Osimbu ovitumasuku vi kasi oku tẽlisiwa, eye amamako oku linga ocipango caye, ndaño okuti ovanyãli vamue ndeci Satana, o seteka oku tateka oku tẽlisiwa kuocipango ca Suku.
15. Yehova wa situlula ndati ocina cimue catiamẽla kekalo liaye ndomo ca lekisiwa kelomboloko lionduko yaye? (Tala pokakasia losapi hati: “Onduko Yimue yi Kuete Elomboloko Lia Velapo.”)
15 Eci Mose a tambula ocikele coku songuila afendeli va Yehova oco va tunde Kegito, Yehova wa situlula ocina cimue catiamẽla kekalo liaye, poku tukula ondaka yi situlula onduko yaye okuti, wa yi tiamisila komunu watete. Embimbiliya li popia ndoco: “Suku wa kumbulula Mose hati, Ame Muẽle Ame; kuenda vali hati, Popia la va Isareli huti, Una wa liluka hati, Ame Muẽle Ame eye wa numa kokuene.” (Etu. 3:14) Omo liaco, Yehova o ka linga ovina viosi vi sukiliwa oco a tẽlise ocipango caye. Omo okuti, va Isareli va kala apika, Yehova wa linga esokiyo lioku kala Onjovoli yavo, Upopeli wavo, Usongui wavo, kuenje, wa Eca kokuavo ovina viosi va sukilile ketimba, kuenda kespiritu.
TU LEKISI OLOPANDU
16, 17. (a) Tu pondola oku eca ndati olopandu kocikele tu kuete coku tukuiwa londuko ya Suku? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?
16 Yehova o kasi oku amamako oku kala ukuacili kelomboloko lionduko yaye, poku tu ĩha ovina viosi tu sukila ketimba, kuenda kespiritu. Pole, elomboloko lionduko ya Suku, ka li sulila lika kovina a nõla oku kala. Vovina viaco mua kongela eci a yongola okuti ci lingiwa lekuatiso liupange u kasi oku lingiwa Lolombangi viaye oco a tẽlise ocipango caye. Oku sokolola ovina viaco, ci tu vetiya oku ambata omuenyo u litava londuko yaye. Manji umue o tukuiwa hati Kåre, o kuete 84 kanyamo, o kasi kofeka yo Noroega, wa siata oku lekisa ombili kupange woku kunda vokuenda kueci ci pitahãla 70 kanyamo. Eye wa popia hati: “Ndi sima okuti, oku vumba Yehova Soma yonahũlũlua, kuenda oku panga onepa komanu va tukuiwa londuko yaye yi kola, ci nena asumũlũho alua. Oku lomboluila komanu ocili ci sangiwa Vembimbiliya, loku limbuka esanju liavo omo lielomboloko va kuete, ci nena asumũlũho. Ndi kuata esanju lialua eci ndi va longisa ndomo ocilumba cocisembi ca Kristu ci va kuatisa, kuenje, vonduko yocisembi caco, va pondola oku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi, muna mu ka kala ombembua kuenda esunga.”
17 Ocili okuti, vovikanjo vimue ka ca lelukile oku sanga omanu va yongola oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Suku. Ndeci manji Kåre a lombolola ulandu waye, anga hẽ, wa siata oku kuata esanju eci o sanga omunu umue oku yevelela okuti, o pondola oku u longisa ovina viatiamẽla konduko ya Yehova? Tu pondola oku kala ndati Olombangi Via Yehova, kuenda oku kala Olombangi via Yesu? Apulilo a lingiwa ndeti, a ka tambuluiwa vocipama ci kuãimo.