ULANDU WA TUNDA VOCISELEKO CETU CALIVULU
O “Drama Eureka”ya Kuatisa Valua Oku Sanga Ocili Cembimbiliya
ONDAKA “Eureka,” yi lomboloka okuti, “Nda sanga cimue!” Vokuenda kuocita 19 kanyamo, eci omanu va kala oku sandiliya ulu volupale luo Kalifornia kofeka yo Estados Unidos, ondaka yaco ya yevala eci umue pokati ka vakuakukusanda ulu a sanga ulu waco. Manji Charles Taze Russell, kumue la Vakuakulilongisa Embimbiliya, va sanga ocili Cembimbiliya okuti, oco ci kuete esilivilo lia velapo. Omo liaco, va kuatele onjongole yoku sapuila ocili Cembimbiliya komanu vakuavo.
Kunyamo wo 1914, omanu valua va kala valupale anene, va lalekiwa oku tala o “Foto-Drama da Criação,” ya lekisiwa vokuenda kuolowola ecelãla okuti, ya lingiwa Locimunga ca Vakuakulilongisa Embimbiliya Voluali Luosi (I.B.S.A.). Cikale alitalatu aco, avala a litepa, ulandu waco, kuenda ovisikilo via posoka, via kunamẽlele vulandu Wembimbiliya u lombolola ovina viatiamẽla koku lulikiwa kuomanu, toke kesulilo Liohulukãi Yuviali wa Yesu Kristu.—Esit. 20:4.a
lupale atito, kuenda vovaimbo akuavo? Omanu vosi va kala lonjala yocili Cembimbiliya, va tala O “Drama Eureka” ya lekisiwa lo I.B.S.A. kunyamo wo 1914 kosãi Yenyenye. Ondalama yaco ya enda oku lekisiwa volonepa vitatu valimi a litepa ndeci: O “Eureka X,” mua enda oku sangiwa ovolandu osi kuenda ovisikilo. O “Eureka Y,” mua sangiwile ovina viosi via ngalavaliwa vi kuete avala avumbula. O “Drama Família Eureka,” ya pangiwa locimaho coku lekisiwa volonjo, loku lombolola ovolandu a nõliwa, kuenda ovisikilo. Va enda oku linga upange waco lolongalamafone ka via tĩlile oku vi landa, kuenda olomakina vikuavo.
Nye ci popiwa catiamẽla komanu vana va kala va
Nye ci popiwa catiamẽla komanu vana va kala va
Omo okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya ka va sukilile oku ambata omakina yinene yoku lekisa o filme, ca va kuatisa oku yi lekisila kolofeka vikuavo, kuenda kovikanjo viokaliye, oco va kundile omanu esapulo Liusoma. Ovileñi vio “Eureka X,” via enda oku yevalisiwa kutanya, ale kuteke. O “Eureka Y,” ka ya sukilile oku lekisiwa lekuatiso liolusu. Pole, va enda oku yi lekisa lekuatiso liovina vimue va timĩha okuti, vi eca ocinyi. Ulandu umue u sangiwa Vutala Wondavululi kelimi lio Finlandês wa lombolola ndoco: “Tu pondola oku lekisila alitalatu aco kovitumãlo via litepa.” Ovina viaco via tẽlisiwa!
Vakuakulilongisa Embimbiliya ka va endele oku lekisila olofilme viavo vovitumãlo vinene vioku fetela. Pole, va enda oku vi lekisila vovitumãlo vimue okuti, ka va sukila oku feta ndeci: Kolosikola, povitumãlo vioku kevelila omboyo, kuenda volonjo vimue mua siata oku kala omanu valua. Handi vali, va enda oku linga esokiyo lioku kapa onanga yimue vocimano cosila, oco va lekisilemo o filme yaco posamua. Manji umue o tukuiwa hati, Anthony Hambuch wa popia hati: “Vakuakulima, va enda oku sokiya ocitumãlo cimue vovapia avo okuti, opo omanu va kala oco va tale o filme yaco. Ocimunga ca vamanji vakuakulekisa ofilme “Eureka,” va enda oku ambatela olomakina viavo, kuenda ovina vikuavo “Vokalosa” ka kokiwa lolokavalu.
Eci o filme “Eureka” ya fetika oku lekisiwa, ka va luile va enda oku yi tala, pole, etendelo liavo lieya oku li vokiya. Kofeka yo Estados Unidos, ci soka 400 komanu va endele oku ka tala o filme yaco vosikola yimue ya kala volupale lu kuete 150 komanu. Kovitumãlo vikuavo, omanu va enda oku enda ci soka 8 kolokilometulu, oco va ka tale o filme “Eureka.” Omanu vamue va lisunguile la manji Charlotte Ahlberg wo kofeka yo Suesia, va enda oku liongoluila vonjo yaye yitito oco va yevelele ovisikilo viofilme ya ngalavaliwa, kuenje, “ya vetiya ovitima viavo.” Ci soka 1.500 komanu, va endele oku ka tala o filme yaco ya lekisiwila volupale lumue lutito lua kala ocipãla vofeka yo Australia. Ulandu wa sandekiwa Vutala Wondavululi wa lombolola okuti, kolosikola via pita pokati, “alongisi kuenda olondonge, va komõha calua poku mola oviluvialuvia kuenda oku yevelela ovisikilo via ngalavaliwa vongalamafone.” O “Drama Eureka,” ya kũlĩhĩwile calua kovitumãlo vina kua kala olonjo vioku lekisa olofilme.
OKU WAYA OMBUTO YOCILI
Vakuakulilongisa Embimbiliya, va enda oku tuma vamanji vamue oku enda kovikanjo vikuavo kua kala omanu va fetika oku lilongisa Embimbiliya, oco va linge olohundo, loku lekisa o “Drama Eureka.” Ka ca lelukile oku kũlĩha etendelo liomanu va tala o “Drama Eureka.” Momo, omanu va enda oku tala o “Drama” yaco olonjanja vialua. Pole, kunyamo wo 1915, pokati keci ci soka 86 komanu, 14 komanu, ovo lika va eca ulandu wa vana va tala o Drama yaco olonjanja vialua. Ndaño ulandu waco ka wa suilepo, pole, ulandu wa eciwa kesulilo liunyamo wa lekisa okuti, o “Drama” yaco, ya taliwa leci ci pitahãla ohuluwa yomanu. Omo liaco, ci soka 30.000 komanu va tala o Drama yaco, va pinga alivulu etu.
Ndaño omanu vamue va sima okuti o “Drama Eureka” ka ya va vetiyile calua, pole, kolofeka vimue ndeci: Ko Australia, ko Argentina, Kombuelo yo Afrika, Kovifuka vio ko Grã-Bretanya, ko India, kuenda ko Karibe, omanu valua va tala o Drama yaco. Valua pokati kavo va sanga ocili Cembimbiliya ci kuete esilivilo lia velapo okuti, ulu u sule. Kuenje, va popia vati: “Eureka!”
a Tala “Ulandu Wopiwa Vociseleko Cetu Calivulu losapi hati: Ya Tẽlisa 100 Canyamo Loku Pamisa Ekolelo,” wopiwa Vutala Wondavululi 15 ya Kayovo, wo 2014, kamẽla 30-32.
Omakina ya enda oku kuatisa koku lekisa o filme yi kuete avala a litepa