Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 6-12 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 17-18
“Kala Ukualopandu”
(Luka 17:11-14) Osimbu a kala oku enda ko Yerusalãi, wa pita ko Samaria lo ko Galilea. 12 Kuenje osimbu a kala oku iñila vimbo limue, alume ekũi vakuavilundu vo sanga, pole, va talama ocipãla. 13 Va kaluka vati: “A Yesu, Ulongisi, tu kuatele ohenda!” 14 Eci a va mola, wa va sapuila hati: “Kuendi, ka li lekisi kovitunda.” Osimbu va kala loku enda, va yelisiwa.
embimbiliya lielilongiso atosi Lu 17:12, 14
alume ekũi vakuavilundu: Kosimbu, citava okuti vakuavilundu va enda oku kala pamosi, oco va likuatise pokati. (2 Olos. 7:3-5) Ocihandeleko ca Suku ca kisikile okuti vakuavilundu va likalela. Omunu ukuavilundu nda o panda ocipepi lavakuavo, wa sukilile oku vilikiya hati, “Nda vĩhĩsua, nda vĩhĩsua!” (Ovis. 13:45, 46) Ndomo ca lekisiwile vocihandeleko, vakuavilundu va sukilile oku kala ocipãla la Yesu.—Tala etosi lielilongiso Mat. 8:2 kuenda elomboluilo, “Ukuavilundu; Ovilundu.”
ka li lekisi kovitunda: Omo okuti Yesu Kristu, osimbu a kala palo posi wa kala vemehi liocihandeleko, wa limbuka okuti esokiyo liokuti ocikoti ca Arone oco lika ci kuete omoko yoku kala ovitunda handi ca kuatele esilivilo, kuenje wa tuma vakuavilundu a sakula oco va ende kovitunda. (Mat. 8:4; Mar. 1:44) Ndomo ci lekisiwa Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, ocitunda cimue ca sukilila oku kũlĩhisa nda ukuavilundu wa kaya. Ukuavilundu wa sakuiwa wa sukilile oku enda konembele loku ambata ndocilumba olonjila vivali vi li lomuenyo viombuto yi yela, luti wo-cedro kuenda eci cohula lisapa viahisope.—Ovis. 14:2-32.
(Luka 17:15, 16) Umue pokati kavo, eci a limbuka okuti wa sakuiwa, wa tiukila wa kaluka loku sivaya Suku. 16 Wa petamisa ocipala caye kovolu a Yesu loku u pandula. Pole, eye wa kala u Samaria.
(Luka 17:17, 18) Yesu wo pula hati: “Hekũiko va yelisiwa? Vakuene ecea, va kasi pi? 18 Lomue vali wa tiuka oku sivaya Suku, te lika ulume u okuti, ukuafeka yikuavo?”
utala wondavululi 1/8 2008 kem. 14-15 ocin. 8-9
Momo Lie tu Sukilila Oku Eca Olopandu?
Yesu wa tenda ndati alume vakuavo ka va lekisile olopandu? Ulandu wamisako hati: “Oco Yesu wa popia hati, Hekuiko hẽ va yelisua? Ecea liaco li kasi pi? Ka kuli vali umue ukuavo o tiuka oku tumbangiya Suku, te lika ukuafeka yiñi?”—Luka 17:17, 18.
Ocili okuti, alume ecea vakuavilundu, ka va kuatele olutukãi. Momo ovo va lekisa okuti va kolela Yesu kuenda va pokola konumbi yaye yoku enda ko Yerusalãi oku ka lilekisa kovitunda. Pole, ovo ka va lekisile esanju liavo ku Yesu momo ka va endele kokuaye oku u pandula. Elinga liavo, lia sumuisa Kristu. Oco hẽ, nye ci popia kokuetu? Eci omunu umue a tu tata ciwa, tua siata hẽ oku u sapuila okuti, nda pandula kuenda oku lekisa esanju poku u sonehẽla ukanda wolopandu?
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 17:7-10) “Helie pokati kene o kuete upika o kasi oku lima, ale oku lava ocunda okuti eci a tunda kepia u sapuila hati, ‘Enju kulo, tumãla komesa, lia’? 8 Siti u sapuila hati, ‘Pongiya cimue oco ndi lie ondalelo yange kuenda wala evendalia loku ndi vumba toke eci ndi mala oku lia loku nyua, noke citava hẽ okuti o lia kuenda o nyua’? 9 Eye ka lekisa hẽ olopandu kupika omo a linga ovina vo handeleka? 10 Lenevo eci vu mala oku linga ovina viosi vo handeleki, popi hoti: ‘Tuapika vaño. Eci tua linga, oco ca tu sesamẽla oku linga.’ ”
embimbiliya lielilongiso etosi Luka 17:10
Tuapika vaño: Lit., “ka ci kuete esilivilo.” Yesu volusapo luaye ka lekisile okuti apika, okuti olondonge viaye via sukilile oku litenda ndokuti ka va kuete esilivilo. Ndomo ci lekisiwa vulandu waco, ondaka “tuapika vaño” yeca ocisimĩlo cokuti apika va sukilile oku lisuluvika, okuti ka va sukila epandiyo limue li likasi. Olonoño vimue vi tenda ondaka yaco ndokululuviya, ci lomboloka okuti “tuapika vamue ka tu sesamẽla oku tatiwa lonjila yimue yi likasi.”
(Luka 18:8) Ndu sapuili siti, eye o linga lonjanga esunga kokuavo. Eci Mõlomunu eya, o sanga hẽ ekolelo eli kilu lieve?”
embimbiliya lielilongiso etosi Luka 18:8
ekolelo eli: Ale, “ekolelo ndeli.” Lit., “ekolelo.” Kelimi lio Helasi ondaka “ekolelo,” yi lekisa okuti Yesu ka kaile oku vangula catiamẽla kekolelo omanu vosi va kuete, pole, wa kala oku vangula catiamẽla kekolelo limue lia litepa ndeli liukãi ocimbumba wa lomboluiwa volusapo luaye. (Luka 18:1-8) Mua kongela oku kolela kunene wolohutililo kuenda oku kolelavo okuti Suku o ka lekisa esunga komanu eye a nõla. Yesu ka tambuluile epulilo liaco oco a ecelele okuti olondonge viaye vi sokolola ovina viatiamẽla kekolelo liavo. Olusapo luatiamẽla kohutililo kuenda kekolelo, lua kuatele esilivilo momo Yesu wa lombolola ovintangi olondonge viaye via laikele oku liyaka lavio.—Luke 17:22-37.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 18:24-43) Yesu oku u vanja, wa popia hati: “Ci tĩla vakualombongo oku iñila Vusoma wa Suku! 25 Momo ci leluka ongamelo oku iñila venyulu lionguya, ohuasi oku iñila Vusoma wa Suku, ca tĩla.” 26 Omanu va ci yeva va pula vati: “Helie o pondola oku popeliwa?” 27 Eye wa tambulula hati: “Ovina ka vi tẽliwa lomanu, ku Suku vi tẽliwa.” 28 Pole, Petulu hati: “Tua sia ovina vietu kuenje tua ku kuama.” 29 Eye wa va sapuila hati: “Ocili, ndu sapuili siti, ka kuli laumue o sia onjo, ale ukãi, vamanjaye, olonjali, pamue omãla omo Liusoma wa Suku, 30 okuti ka tambula calua koloneke vilo kuenda voluali luokaliye, omuenyo ko pui.” 31 Yesu wambata olondonge Ekũi la Vivali pokolika, loku vi sapuila hati: “Tu kasi oku enda ko Yerusalãi kuenje ovina viosi via sonehiwa lovaprofeto viatiamẽla ku Mõlomunu vi tẽlisiwa. 32 Ndeci, va ko weca ku vakualofeka oco a sepuiwe loku talisiwa ohali kuenda va ko siyila. 33 Noke yoku u tipula, va ko ponda, pole, keteke liatatu o ka pinduiwa.” 34 Puãi ovo ka va kuatele elomboloko liovina evi, momo olondaka viaco via kala elumbu kokuavo kuenje ovina via popiwa ka via va lombolokele.
35 Eci Yesu a kala ocipepi lo Yeriko, ulume umue omeke wa tumãla konele yonjila oku pinga osimola. 36 Omo a yeva onjuela yowiñi wa kala oku enda, wa pula eci ca kala oku pita. 37 Vo sapuila hati: “Yesu u Nasara o kasi oku pita!” 38 Kuenje eye wa kaluka hati: “A Yesu, Amõla a Daviti, ñuatele ohenda!” 39 Vana va kala kovaso va fetika oku u lemẽla loku u sapuila oco õhe, pole, eye wa kaluka vali lolukandi hati: “Amõla a Daviti, ñuatele ohenda!” 40 Noke Yesu wa talama, yu wa handeleka oco vo nenele ulume waco. Eci a pitĩla ocipepi, Yesu wo pula hati: 41 “Nye o yongola okuti oco ndu ku lingila?” Eye hati: “A Ñala, patulula ovaso ange.” 42 Yesu wo sapuila hati: “Ovaso ove a patuluke; ekolelo liove lia ku kayisa.” 43 Vonjanja yaco haico ovaso aye a patuluka kuenda wo kuama, loku sivaya Suku. Kuenje omanu oku ci mola, vosi va sivaya Suku.
OSEMANA 13-19 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 19-20
“Lilongisila Kolusapo Luolomina Ekũi”
(Luka 19:12, 13) Yesu wa popia hati: “Ombuale yimue ya linga ungende kofeka kupãla oku tambula uviali okuti noke o tiuka. 13 Wa vilikiya ekũi liakuenje vaye, yu wa va ĩha ekũi kolomina loku va sapuila hati: ‘Lingi lavio olomĩlu toke eci niuka.’
Yesu Onjila kem. 232 ocin. 2-4
“Olusapo Luolomina Ekũi”
Eye o popia hati: “Ombuale yimue ya linga ungende kofeka kupãla oku tambula uviali okuti noke o tiuka.” (Luka 19:12) Ugende ndowu, wambata otembo yalua. Yesu eye “ombuale” ya linga ungende “kofeka kupãla” okuti, kilu, kuna Isiaye a ko wĩha uviali.
Volusapo, osimbu “ombuale” ka ya endele, o kovonga ekũi liakuenje, noke eca omina yimosi yopalata komunu lomunu, loku va sapuila hati: “Lingi lavio olomĩlu toke eci niuka.” (Luka 19:13) Omina yimosi ya tẽlele ovingangu vialua viopalata. Oco ukuakulima a kuate etendelo liovingangu viaco, wa sukilile oku talavaya olosãi vitatu.
Citava okuti olondonge vi sima okuti vi sokisiwa lakuenje ekũi va tukuiwa volusapo, momo Yesu wa vi sokisile ale la vakuakungula. (Mateo 9:35-38) Ocili okuti, eye ka va pingile oco va pange onepa koku ungula olomema. Pole, eye wa tukula oku ungula kuolondonge via laikele oku panga onepa Kusoma wa Suku. Olondonge vi talavaya luloño kuenda ovipako viavo, oco vi sange omanu valua va piñala Usoma.
(Luka 19:16-19) Watete weya yu wa popia hati, ‘A Ñala, omina yove ya nganyala ekũi liolomina vikuavo.’ 17 Eye wo sapuila hati, ‘Wa linga muẽle, vukuenje uwa! Momo wa lekisa okuti ukuacili kovina vitito, o viala ekũi kalupale.’ 18 Wavali weya hati, ‘A Ñala, okondu yove ya nganyala olokondu vitãlo vikuavo.’ 19 Eye wo sapuilavo hati, ‘Lovevo, o viala alupale atãlo.’
Olusapo Luolomina Ekũi
Nda olondonge via kuatele elomboloko liokuti va sokisiwa lakuenje va talavaya lovoloño kuenda ovipako viavo, va sukilile oku kolela okuti Yesu o ka sanjuka loku va sumũlũisa omo liombili va lekisa. Ocili okuti, ekalo liomuenyo liolondonge lia litepa kuenda ka va kuete apuluvi amuamue kuenda ovoloño amuamue. Pole, Yesu una o ka ‘linga osoma,’ o ka limbuka loku sumũlũisa alikolisilo avo oku linga olondonge.—Mateo 28:19,20.
(Luka 19:20-24) Ukuavo weya loku popia hati, ‘A Ñala, omina yove yeyi, nda yi selekele ponanga. 21 Nda ku kuatela usumba, momo umunu umue wa kãla, haive upopa apa kua selekele kuenda ungola eci kua limile.’ 22 Eye wo sapuila hati, ‘Ndu ku pisa leci wa popia, ove ukuenje ũvi. Wa kũlĩha ndati okuti ndulume umue wa kãla, haeme ndupopa apa sia selekele kuenda ndungola eci sia limile? 23 Momo lie olombongo viange kua vi tualelele kombango? Kuenje poku tiuka nda nda vi tambula losindike yaco.’ 24 “Eye wa sapuila vana va kalapo hati, ‘U tambuli omina yaye, yeci ku o kuete olomina ekũi.’
Olusapo Luolomina Ekũi
Omo okuti ukuenje wa linga usiãi woku vokiya kovipako viusoma wa cime caye, o pumba omina yaye. Ovapostolo va lavoka uviali wa Yesu Vusoma wa Suku. Olondaka a popia viatiamẽla kukuenje wa sulako, pamue olondonge vi limbuka okuti, nda ka via lekisile ombili, ka va ka kuata ocitumãlo Vusoma.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 19:43) Momo ku ku iyilila oloneke okuti ovanyali vove va ku kapela oviti via songoloka kuenje va ku ñuala ocingonja loku ku sitika kolonele viosi.
embimbiliya lielilongiso etosi Luka 19:43
oviti via songoloka: Ale “via lepikiwa.” Ondaka yo Helasi yokuti khaʹrax, ya tukuiwa lika Vovisonehua vio Helasi. Ondaka yaco ya siata oku lomboluiwa okuti, “ombueti ale uti u kapiwa ndolumbo pocitumãlo cimue”, pamue “ndocilombo casuãlali oku kongelamo oviti via songoloka; via lepikiwa.” Olondaka via Yesu via tẽlisiwa kunyamo 70 K.K., eci va Roma, va songuiwa la Tito, va yeka olumbo woviti via songoloka, ale via lepikiwa, kolonele vio Yerusalãi. Ocimãho ca Tito volonjanja vitatu ca kala coku koka okuti va Yudea ka va tila, pole va kisikiwa oku lieca oco va fe lonjala volupale lua ñualiwa ocingonja. Oco va sange oviti vioku tunga olumbo lua pama kolonele vio Yerusalãi, asuãlali a va Roma va teta oviti vusenge umue.
(Luka 20:38) Eye ha Sukuko yava va fa, te yava va kasi lomuenyo, momo kokuaye vosi va kasi lomuenyo.”
embimbiliya lielilongiso etosi Luka 20:38
kokuaye vosi va kasi lomuenyo: Ale “vocisimĩlo caye.” Embimbiliya li lekisa okuti vana va kasi lomuenyo pole ka va pokola kovihandeleko via Suku, kovaso aye va kasi ndu okuti va fa. (Va Efe. 2:1; 1 Tim. 5:6) Cimuamue haico okuti afendeli va Suku va taviwa laye, okuti va fa, kovaso aye va kasi ndu okuti ka va file kuenda ocipango caye coku va pindula ci ka tẽlisiwa.—Va Rom. 4:16, 17.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 19:11-27) Osimbu va kala oku yevelela ovina evi, eye wa tukula olusapo lukuavo, momo wa kala ocipepi lo Yerusalãi kuenda ovo va simile okuti Usoma wa Suku wiya ocipikipiki. 12 Kuenje Yesu wa popia hati: “Ombuale yimue ya linga ungende kofeka kupãla oku tambula uviali okuti noke o tiuka. 13 Wa vilikiya ekũi liakuenje vaye, yu wa va ĩha ekũi kolomina loku va sapuila hati: ‘Lingi lavio olomĩlu toke eci niuka.’ 14 Olonungi viofeka yaco vio suvukile kuenje via tuma olomunga oku u sapuila okuti, ‘Ka tu yongola okuti ulume u o linga osoma yetu.’ 15 “Eci a tiuka koku tambula uviali, wa vilikiya akuenje vana a ĩhile olombongo oco a kũlĩhĩse eci ovo va ngayala kolomĩlu viavo. 16 Watete weya yu wa popia hati, ‘A Ñala, omina yove ya nganyala ekũi liolomina vikuavo.’ 17 Eye wo sapuila hati, ‘Wa linga muẽle, vukuenje uwa! Momo wa lekisa okuti ukuacili kovina vitito, o viala ekũi kalupale.’ 18 Wavali weya hati, ‘A Ñala, okondu yove ya nganyala olokondu vitãlo vikuavo.’ 19 Eye wo sapuilavo hati, ‘Lovevo, o viala alupale atãlo.’ 20 Ukuavo weya loku popia hati, ‘A Ñala, omina yove yeyi, nda yi selekele ponanga. 21 Nda ku kuatela usumba, momo umunu umue wa kãla, haive upopa apa kua selekele kuenda ungola eci kua limile.’ 22 Eye wo sapuila hati, ‘Ndu ku pisa leci wa popia, ove ukuenje ũvi. Wa kũlĩha ndati okuti ndulume umue wa kãla, haeme ndupopa apa sia selekele kuenda ndungola eci sia limile? 23 Momo lie olombongo viange kua vi tualelele kombango? Kuenje poku tiuka nda nda vi tambula losindike yaco.’ 24 “Eye wa sapuila vana va kalapo hati, ‘U tambuli omina yaye, yeci ku o kuete olomina ekũi.’ 25 Pole, ovo vo sapuila vati, ‘A Ñala eye o kuete ale ekũi kolomina!’— 26 ‘Ndu sapuili siti, wosi o kuete, o tambula vali, pole una o kuete citito, citito caco a kuete cu upiwa. 27 Omo liaco, neni kulo ovanyali vange vana ka va yongola okuti ndinga osoma yavo kuenda va pondeli kovaso ange.’ ”
OSEMANA 20-26 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 21-22
“Eyovo Liene li Kasi Ocipepi”
(Luka 21:25) “Kekumbi, kosãi, lokolombungululu ku kalavo olondimbukiso kuenda kilu lieve ku kala upongo wolofeka, ka va kũlĩha eci va linga omo liokuõla kuokalunga kuenda akimba ayo.
Usoma wa Suku u Kasi Oku Viala! kem. 226 ocin. 9
Usoma wa Suku u Kundula Ovanyãli Vaye
9 Olondimbukiso vio kilu. Yesu wa popia hati: “Ekumbi li vumbula, kuenje osãi ka yeci owi wayo. Olombungululu vi loluka kilu.” Asongui vatavo ka va ka limbuka vali ocinyi kuenda omanu ka va ka sandiliya vali loku pinga ekuatiso kokuavo. Anga hẽ, Yesu wa kala oku vangulavo ovina viatiamẽla kovonene o kilu? Citava okuti oco. (Isa. 13:9-11; Yoe. 2:1, 30, 31) Omanu va ka kala ndati poku mõla olondimbukiso viaco? Ovo va ka liyeya “upongo” omo okuti ‘ka va kũlĩhĩle eci va ka linga.’ (Luka 21:25; Sof. 1:17) Ovanyali Vusoma wa Suku, va kala olosoma va linga apika, kuenje va ka “ambuka longuele yovina vi laika oku iya” kuenda va ka seteka oku tilila valeva. Pole, ka va ka sanga ocitumãlo ca koka coku salama oco va puluke konyeño ya Soma yetu.—Luka 21:26; 23:30; Esit. 6:15-17.
(Luka 21:26) Osimbu omanu va ambuka lusumba loku lavoka ovina vi laika oku pita kilu lieve, momo ovonene o kilu a sengiwa.
(Luka 21:27, 28) Kuenje va ka mola Mõlomunu iyilila valende lunene kuenda ulamba walua. 28 Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, talami ngo kuenda kuati utõi, momo eyovo liene li kasi ocipepi.”
utala wondavululi 01.2016. kem. 7 ocin. 17
Amamiko Oku “Lisola Pokati Nda Vamanji!”
17 ‘Kuati utõi walua.’ (Tanga Va Heveru 13:6.) Oku kolela Yehova ci tu ĩha utõi woku pandikisa kovitangi. Utõi waco u tu kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Eci tu lekisa ocituwa caco, tu ka lekisa ocisola ku va manji, poku va vetiya kuenda oku va lembeleka. (1 Va Tesalonike 5:14, 15) Vokuenda kuohali ya piãla, tu ka kuata utõi poku limbuka okuti eyovo lietu li kasi ocipepi.—Luka 21:25-28.
utala wondavululi 15/7 2015 kem. 13 ocin. 13
“Eyovo Liene li Kasi Ocipepi”!
13 Nye olohombo vi ka linga eci vi ka limbuka okuti vi ka kunduiwa? ‘Vi ka lila’ calua. (Mateo 24:30) Olombuavekua kumue la vana va siata oku vi kuatisa nye va ka linga? Va ka linga ovina Yesu a popia hati: “Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, petuli ovaso ene, petulivo ovitue viene, momo eyovo liene li kasi ocipepi.”(Luka 21:28) Tu kuata ocituwa ca sunguluka, poku kolela keyovo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 21:33) Ilu losi vi takata, puãi olondaka viange lalimue eteke vi takata.
embimbiliya lielilongiso atosi Luka 21:33
Ilu losi vi takata: Ovisonehua vikuavo vi lekisa okuti ilu kuenda osi vi kala otembo ka yi pui. (Efet. 9:16; Osa. 104:5; Uku. 1:4) Olondaka via Yesu via tukuiwa ndeti vi pondola oku lomboloka ndolondaka vioku luvikiya, ci lekisa okuti ndaño ilu losi via takata, olondaka via Yesu vi tẽlisiwa. (Sokisa lelivulu lia Mat. 5:18.) Omo liaco, ilu losi via tukuiwa, vi tiamisiwila kilu kuenda osi yocindekaise vi tukuiwavo okuti “ilu liokaliye longongo yokaliye kelivulu” Liesituluilo 21:1.
olondaka viange lalimue eteke vi takata: Olondaka vivali kelimi liohelasi viokuti lalimue eteke vi situlula ocisimĩlo cokuti olondaka via Yesu vi kala otembo ka yi pui.
(Luka 22:28-30) “Ene vu kasi kumue lame kolohali viange; 29 kuenje ndi linga ocisila lene, ndeci Isiange a linga lame ocisila cusoma, 30 okuti vu lia loku nyua komesa yange Vusoma kuenda vu tumãla kovialo loku sombisa apata 12 a Isareli.
utala wondavululi 15/10 2014 kem. 16-17 ocin. 15-16
Vu ka Linga “Ovitunda Viusoma”
15 Noke lioku fetikiwa kuocipito Condalelo ya Ñala, Yesu wa linga ocisila lolondonge viaye vakuekolelo ci tukuiwa hati, ocisila Cusoma. (Tanga Luka 22:28-30.) Ocisila caco ca litepa lovisila vikuavo, momo Yehova ka kongeliwile vocisila caco. Yesu eye wa linga ocisila caco kumue Lakristão olombuavekua. Eci Yesu a popia hati: “Ndeci Tate a nukuila usoma,” citava okuti wa tiamisila ondaka yaco kocisila Yehova a linga laye coku kala “ocitunda otembo ka yi pui ndeci Melikicedeke.”—Va Heveru 5:5, 6.
16 Ci soka 11 kovapostolo vakuekolelo va Yesu, va amamako lepandi eci a talisiwa ohali. Ocisila Cusoma ca eca uvangi wokuti, ovapostolo va laikele oku tumala kovialo, oco va linge olosoma kuenda ovitunda kumue la Yesu kilu. Pole, ovapostolo vaco havoko lika va laikele oku kuata esumũlũho liaco. Onjanja yimue, vocinjonde Yoano a kuata, wa mola Yesu, kuenje wo sapuila hati: “U o yula ndu wiha oku tumala lame kocalo cange, ndomo ame nda yula, kuenje nda tumala la Tate kocalo caye.” (Esituluilo 3:21) Omo liaco, ocisila Cusoma, ca lingiwa leci ci soka 144.000 Kakristão olombuavekua. (Esituluilo 5:9, 10; 7:4) Ocisila caco ceca uvangi wokuti, Akristão olombuavekua va ka viala la Yesu kilu. Ulandu waco u sokisiwa la ndombua wa nõliwa oco a kueliwe losoma yimue. Omo liolohuela va tokekisa, cecelela okuti, ndombua o vialela kumue la soma. Omo liaco, Embimbiliya li tukula Akristão olombuavekua hati, “ndombua” ya Kristu, okuti, ‘ufeko wosombo’ o lavoka oku tokekisa olohuela la Kristu.—Esituluilo 19:7, 8; 21:9; 2 Va Korindo 11:2.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luke 22:35-53) Eye wa va sapuila hati: “Eci nda ku tumili okuti ka vu ambata ocipete colombongo kuenda onjeke yoku ambata okulia lolohaku, siti lacimue co kambeleli?” Ovo vati: “Oco!” 36 Kuenje wa va sapuila hati: “Vana va kuete ocipete colombongo, va ci ambate, cimuamue haico lonjeke yoku ambata okulia kuenda wosi ka kuete osipata, a landise uwalo waye oco a lande yimue. 37 Momo ndu sapuili siti, eci ca sonehiwa te ca tẽlisiwa kokuange, ndeci, ‘Eye wa tendiwa la vakuakutomba ovihandeleko.’ Momo ovina via sonehiwa viatiamẽla kokuange, vi tẽlisiwa.” 38 Ovo vati: “A Ñala, olosipata vivali vievi.” Eye wa va sapuila hati: “Vi tẽla.” 39 Eci a tundako, wa enda Komunda yo Oliveira ndomo ca kala ocituwa caye kuenje olondonge vio kuama. 40 Noke yoku pitĩla pocitumãlo caco, wa va sapuila hati: “Likutilili, oco ka vu ka kupukili veyonjo.” 41 Kuenje wa va sia okacinãla kamue, yu wa kekama kolongolo oku likutilila, 42 hati: “A Tate, nda wa panga, njupe okopo eyi. Ocipango cove ci lingiwe, cange hacoko.” 43 Noke ungelo umue wa tunda kilu wa molẽha kokuaye, yu wo kolisa. 44 Pole, omo okuti wa kala lesakalalo wamamako oku likutilila lutima wosi; kuenda esalamiho liaye lia lolukila posi ndalolo osonde. 45 Eci a mala oku likutilila, wa enda kolondonge, yu wa va sanga okuti va pekela omo liekavo. 46 Kuenje wa va sapuila hati: “Momo lie wa pekeleli? Votoki kuenda likutilili oco ka vu ka kupukili veyonjo.” 47 Osimbu a kala oku vangula, owiñi weya kuenda una o tukuiwa Yuda, umue pokati kolondonge Ekũi la Vavali, wa kala oku va songuila kuenje wa amela ku Yesu oco o sipule. 48 Pole, Yesu wo pula hati: “A Yuda, o kasi oku pakula Mõlomunu lesipulo?” 49 Eci vana vo ñuala va mola eci ca kala oku pita, va pula vati: “A Ñala, tu veta losipata?” 50 Umue pokati kavo wa lemeha ukuenje wocitunda cinene kuenda wo sonja etũi liondio. 51 Yesu wa tambulula hati: “Ci tẽla.” Kuenje wa lamba ketũi liaco yu wa kaya. 52 Noke Yesu wa sapuila ovitunda via velapo kuenda asongui vonembele lakulu vana veya kokuaye hati: “Ene weyi lolosipata kuenda olombueti ndava va kuata ocingumba? 53 Eci nda kala lene vonembele eteke leteke, ka wa ñuateli. Yilo oyo otembo yene kuenda yunene wowelema.”
OSEMANA 27 YENYENYE–2 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 23-24
“Kuata Ocituwa Coku Ecela Vakuene”
(LukA 23:34) Pole, Yesu wa popia hati: “A Tate, va ecela, momo ka va kũlĩhĩle eci va kasi oku linga.” Kuenje va litepela uwalo waye loku u limbila ocela.
Kuata Ukamba la Suku kem. 297 ocin. 16
‘Kũlĩha Ocisola ca Kristu’
16 Ocili okuti Yesu wa lekisa ocisola ca Isiaye volonjila vikuavo via velapo, okuti eye “ukuakuecela.” (Osamo 86:5) Onjongole yaco yoku ecela ya muĩwa eci eye a valeliwa kotaka yekangiso. Eci a liyaka lokufa kumue ku kutisa osõi, loku valeliwa lolopeleko povaka kuenda kolomãhi, nye Yesu a vangula? Anga hẽ eye wa vilikiya Yehova oco a pise ovanyãli vaye? Sio, ka ci lingile. Pokati kolondaka viaye via sulako Yesu wa popia hati: “A tate, va ecela, momo eci va kasi loku linga ka va ci.”—Luka 23:34.
(Luka 23:43) Yesu wo sapuila hati: “Ocili, ndu ku sapuila etaili siti, o ka kala kumue lame Vocumbo Celau.”
o Despertai! 2/2008 kem. 11 ocin. 5-6
Anga hẽ Suku Ecela Akandu Anene?
Yehova ka va vanji lika kekandu, pole o vanjavo kocituwa comunu wa linga ekandu. (Isa. 1:16-19) Sokolola ovingumba vivali via valeliwile kuti ponele ya Yesu. Ocili okuti kavali kavo va linga akandu anene, momo umue pokati kavo wa popia hati: “Tua tambula eci tua sesamẽlele omo liovina tua linga; pole, ulume u, [Yesu] ka lingile cimue cĩvi.” Olondaka evi vi lekisa okuti ongangala yaco ya kuata ukũlĩhiso watiamẽla ku Yesu. Citava okuti ukũlĩhiso waco, wo kuatisa oku pongolola ocituwa caye. Eci ci limbukiwila kepingilo a linga ku Yesu liokuti: “Njivaluke eci iñila Vusoma wove.” Yesu wa tambulula ndati epingilo liaco? Eye wa tambulula hati: “Ocili, ndu ku sapuila etaili siti, o ka kala kumue lame Vocumbo Celau.”—Luka 23:41-43.
Sokolola ndoco: Olondaka via sulako via Yesu eci a kala palo posi, mua kongela ondaka yimue yohenda a sapuila ulume wa popele okuti o sesamẽla oku fa. Eci ci pamisa calua! Tu pondola oku kolela okuti Yesu Kristu kumue la Isiaye, Yehova, va ka lekisa ohenda komanu vosi va likekembela lutima wosi, ndaño lakandu anene va linga kosimbu.—Va Rom. 4:7.
(Luka 24:34) va popia vati: “Ocili okuti Ñala wa pinduka kuenda wa molẽhela ku Simono!”
Kuata Ukamba la Suku kem. 297-298 ocin. 17-18
‘Kũlĩha Ocisola ca Kristu’
17 Ongangu yimue yi vetiya yongecelo ya Yesu ci tava oku yi muĩla kocituwa ndomo eye a linãlisa lupostolo Petulu. Ka kuli atatahãi okuti Petulu wa solaile calua Yesu. Keteke 14 kosãi ya Nisana, kuteke woku sulako womuenyo wa Yesu palo posi, upostolo Petulu wa popia laye hati: “A Ñala, ngenda muẽle love ndaño vokayike, ndaño kokufa.” Pole noke volowola vimue vitito, Petulu wa likala olonjanja vitatu okuti ka kũlĩhĩle Yesu! Embimbiliya li tu sapuila eci ceyako noke eci Petulu a likala olonjanja vitatu okuti ko kũlĩhĩle, hati: “Kuenje Ñala wa pukuka oku vanja Petulu.” Omo liocilemo cesumuo liekandu, Petulu “wa tunda kuenje wa lila ca lua.” Noke eci Yesu a fa, ci tava okuti upostolo pamue wa lipula okuti: ‘Anga hẽ Ñala yange wa ngecela?’—Luka 22:33, 61, 62.
18 Petulu ka kevelile calua oco a kuate etambululo. Yesu wa pinduiwa lomẽle 16 kosãi ya Nisana, kuenje veteke liaco wa molẽha ku Petulu. (Luka 24:34; 1 Va Korindo 15:4-8) Momo lie Yesu a kapelele utima waye kupostolo una wo likalele? Pamue Yesu wa yonguile oku kolisa Petulu wa likekembela okuti handi o soliwe la Ñala yaye. Pole Yesu handi wa linga vali calua oco a kolise Petulu.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 23:31) Nda ovo va linga ovina evi osimbu uti u talala, nye ci ka pita eci u kukuta?”
embimbiliya lielilongiso etosi Luka 23:31
osimbu uti u talala, . . . eci u kukuta: Citava okuti Yesu wa kala oku vangula catiamẽla ku va Yudea. Va kala nduti umue wa vĩha okuti handi utalala, momo Yesu wa kala palo posi kuenda va Yudea vamue va tavele kokuaye. Pole, Yesu wa laikele oku pondiwa kuenda va Yudea vakuekolelo va laikele oku wavekiwa lespiritu sandu loku panga onepa ku va Isareli yespiritu. (Va Rom. 2:28, 29; Va Gal. 6:16) Kotembo yaco va Isareli va laikele oku fa konepa yespiritu loku sokisiwa luti umue wa kukuta.—Mat. 21:43.
(Luka 23:33) Eci va pitĩla kocitumãlo ci tukuiwa Ekõlokõlo, vo valela kuti kumue lolongangala vivali, okuti umue kondio yaye ukuavo kepĩli.
embimbiliya lielilongiso o midia
Ekepa Limue Liocisendemahi
Elitalatu eli li lekisa ekepa limue liocisendemahi lia kapiwa kutale umue u kuete 11,5 kolosentimetulu. Ekepa liaco, lia sangiwa kunyamo 1968 osimbu va kala oku fẽla konano yo Yerusalãi okuti lia lembikiwa kotembo ya va Roma. Olio lia eca uvangi ku vakuakufẽla ovina viosimbu okuti utale waco wa lisoka lowu va enda oku valela lawo omanu kuti. Utale waco wa lisoka lolopeleko vina va valela lavio Yesu kuti. Ekepa liaco lia sangiwa vocikasia cimue ca tungiwa lewe okuti omo va enda oku seleka akepa omunu wa fa osimbu. Eci ci lekisa okuti omunu wa pondiwila kuti, citava okuti o kendiwa.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 23:1-16) Owiñi wosi wa votoka kuenda vo tuala ku Pilato. 2 Kuenje va fetika oku u pindika loku popia vati: “Tua sanga ulume u, okuti o kasi oku tindula vakuafeka yetu loku va tateka oku feta elisimu ku Kaisare kuenda wa litukula hati, eye Kristu soma.” 3 Pilato wo pula hati: “Ove Soma ya va Yudea?” Eye wa tambulula hati: “Ove muẽle wa ci popia.” 4 Pilato wa sapuila ovitunda via velapo kuenda owiñi hati: “Ulume u sio sangele leko.” 5 Pole, va lipilika vati: “Eye o tutuminya omanu poku va longisa vo Yudea yosi, oku upisa ko Galilea toke kulo.” 6 Pilato poku ci yeva, wa pulisa nda ulume waco wa kala u Galilea. 7 Noke yoku limbuka okuti eye wa tiamẽla kuviali wa Herode, wo tuma ku Herode una okuti koloneke viaco wa kala ko Yerusalãi. 8 Eci Herode a mola Yesu, wa kuata esanju lialua. Momo wa yonguile oku u mola tunde osimbu, omo wa yevele ovina vialua viatiamẽla kokuaye kuenda wa lavoka oku tala ocilimbu cimue ci lingiwa laye. 9 Wa fetika oku u linga apulilo alua, pole eye ka ecele etambululo lalimue. 10 Ovitunda via velapo la vakuavisonehua, via votoka kuenda vo pindika lonyeño yalua. 11 Kuenje Herode kumue lasualali vaye va fetika oku u sepula, oku u yola epembe loku u walisa uwalo u nina, noke vo tiuwiya ku Pilato. 12 Keteke liaco Herode la Pilato va linga akamba, momo kosimbu pokati kavo pa kala ukuse. 13 Noke Pilato wa kovonga ovitunda via velapo lolombiali kuenda omanu, 14 loku va sapuila hati: “Wa neneli ulume u ndu okuti o vetiya omanu oku linga usuanji. Ndo kũlĩhĩsa kovaso yene vosi, pole sia muile esunga lieci vu pindikili. 15 Ndaño Herode, wo tiuwiya vali kokuetu, momo eye ka lingile cimue ci sesamẽla oku fa. 16 Omo liaco, ndu u kangisa kuenje ndu weca.”