Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 7-13 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | TIAGO 3-5
“Lekisa Olondunge vi Tunda Kilu”
(Tiago 3:17) Pole, olondunge vi tunda kilu tete via pua evĩho, noke viombembua, via sunguluka, vionjuka, viohenda, vi eca apako awa, ka vi kuete ocame, ndaño elimbi.
kuata ukamba, kem. 221-222 ocin. 9-10
Anga hẽ “Olondunge Viokilu” wa vi Kapako Komuenyo Wove?
9 “Tete via pua evĩho.” Oku pua evĩho ci lomboloka oku yela kuenda oku kala ukuacili okuti ha ku ci lekisilako lika kilu, pole ci kuete oku lekisiwila vokati kutima. Embimbiliya litokekisa olondunge lutima, pole olondunge viokilu ka viñila vutima umue wa vihĩsua lovisimĩlo vĩvi, lolonjongole ka via sungulukile. (Olosapo 2:10; Mateo 15:19, 20) Pole, nda utima wetu wa pua evĩho, okuti tu likolisilako ndaño ka tua lipuile, tu ka ‘tunda kũvi; kuenje tu ka lingainga esunga.’ (Osamo 37:27; Olosapo 3:7) Ka ca sungulukile hẽ ocituwa eci colondunge ca lomboluiwa tete? Ocili okuti, nda etu ka tua liyelisile kovituwa kuenda kespiritu, ndamupi tu pondola oku lekisa ovituwa vikuavo violondunge viokilu?
10 “Viombembua.” Olondunge viokilu vi tuvetiya oku kuata ombembua, okuti olio epako liespiritu lia Suku. (Va Galatia 5:22) Etu tu likolisilako oku yuvula ovituwa vi nyõla “oku kala lombembua” okuti oyo yi tokeka omanu va Yehova. (Va Efeso 4:3) Handi vali tu likolisilako oku tumbulula ombembua eci oyo yi kala kohele. Momo lie yi kuetele esilivilo? Embimbiliya li popia hati: ‘[Amamiko]. . . Oku kala lombembua, kuenje Suku yocisola lombembua o kala lene.’ (2 Va Korindo 13:11) Omo liaco, osimbu tuamamako oku kala lombembua, Suku yombembua o ka kala letu. Ocituwa tua siata oku tata laco vakuetu, ci kuete esilivilo lialua koku kuata ukamba la Yehova. Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tumanu vakuambembua? Kũlĩhĩsa cimue ocindekaise.
(Tiago 3:17) Pole, olondunge vi tunda kilu tete via pua evĩho, noke viombembua, via sunguluka, vionjuka, viohenda, vi eca apako awa, ka vi kuete ocame, ndaño elimbi.
kuata ukamba, kem. 223-224 ocin. 12
“Anga hẽ Olondunge Viokilu” wa vi Kapako Komuenyo Wove?
12 “Via Sunguluka.” Nye ci lomboloka okusunguluka? Ndomo ca popiwa Vovisonehua viatete vio Helasi, ondaka “oku sunguluka,” yi sangiwa kelivulu lia Tiago 3:17, ya tĩla calua oku yi pongolola. Omanu vana vakuaku pongoluisa valimi akuavo va pongolola ondaka eyi okuti “okuomboka,” “ukusunguluka” kuenda “oku leluka.” Kelimi lio Helasi ondaka eyi yi lomboloka “oku ecelela.” Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti onepa yolondunge evi viokilu tua yi kapako komuenyo wetu?
kuata ukamba, kem. 224-225 ocin. 14-15
“Anga hẽ Olondunge Viokilu” wa vi Kapako Komuenyo Wove?
14 ‘Oku Pokola.’ Ondaka ‘oku pokola’ ka yi sangiwa Vovisonehua la vimue vio Helasi. Ndomo ca lomboluiwa lu sonehi umue, ondaka eyi “olonjanja vialua yi tiamĩsiwila kepindiso liusuãlãli.” Ondaka yaco yeca elomboloko liokuti “ca leluka oku tavisiwa” kuenda “oku pokola.” Omunu wosi o songuiwa lolondunge viokilu wa likapela oku pokola kueci Embimbiliya li popia. Eye ka kũlĩhĩwile ndomunu una o nõla onjila yimue kuenje noke o sepula olonumbi vina vi pisa ovisimĩlo viaye. Pole, eye o yayulako oku linga apongoloko eci vo lekisa olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya vina vi pisa ovisimĩlo viaye vĩvi loku u lekisa onjila yĩvi eye a nõla. Anga hẽ ove wa kũlĩhĩwa ndomunu umue o tava oku linga apongoloko?
“Vie Yuka Ohenda Lapako Awa”
15 “Vie Yuka Ohenda Lapako Awa.” Ohenda onepa yimue ya velapo yolondunge viokilu momo olondunge viaco via popiwa hati, ‘vie yuka ohenda.’ Limbuka okuti “ohenda” kuenda “apako awa” a tukuiwila kumosi. Eci ca sunguluka momo olonjanja vialua Embimbiliya litukula ohenda okuti oku kuata esakalalo lialua la vakuene, okuti ohenda yimue yi vetiya oku lekisa ovilinga viwa. Elivulu limue litukula ohenda “ndevalo liesumuo omo liekalo lĩvi liomunu umue kuenda oku linga cimue catiamẽla kocitangi caco.” Omo liaco, olondunge via Suku ka via tĩlile, kuenda hacina cimueko ka ci lekisiwa lutima wosi, ale ocina cimue ño covisimĩlo. Pole, olondunge viaco vionjuka, viwa kuenda via sunguluka. Ndamupi etu tu pondola oku lekisa okuti tueyuka ohenda?
(Tiago 3:17) Pole, olondunge vi tunda kilu tete via pua evĩho, noke viombembua, via sunguluka, vionjuka, viohenda, vi eca apako awa, ka vi kuete ocame, ndaño elimbi.
kuata ukamba, kem. 226-227 ocin. 18-19
Anga hẽ “Olondunge Viokilu” wa vi Kapako Komuenyo Wove?
18 “Via pua Olonepele.” Olondunge via Suku vi kuatisa oku yuvula olonepele viakova kuenda violofeka. Nda etu tu songuiwa lolondunge viokilu, tu likolisilako oku mãlako ovisimĩlo vimue vioku lekisa ocame. (Tiago 2:9) Etu ka tuka velisapo vakuetu omo lielilongiso liavo liamako, ekalo liavo liukuasi, ale omo liovikele va kuete vekongelo; handi vali ka tu vanji lesepu vamanjetu vetavo, ndaño muẽle va letiwe ndava ka va kuete cimue. Nda Yehova o lekisa ocisola caye ko kuavo, etu tu kuete oku lekisavo ocisola cetu kokuavo.
19 “Via pua Elimbi.” Kelimi lio Helasi, ondaka ‘Elimbi,’ yi lomboloka ‘omunu una o setukula una ukuaku linga olomapalo.’ Kosimbu, va Helasi kuenda omanu vo ko Roma asovoli vakualomapalo va enda oku wala ovina vimue vioku sitika kocipala poku linga olomapalo. Omo liaco, kelimi lio Helasi ondaka ‘elimbi,’ yi lomboloka omanu vana va likembisa ale vakuesanda. Oku kũlĩha okuti olondunge via Suku ka vi kuete ‘elimbi,’ ka ci tu vetiya lika kocituwa ndomo etu tu tata vamanjetu, pole, ci tu vetiyavo ndomo etu tu liyeva catiamẽla kokuavo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Tiago 4:5) Ale vu sima okuti ovisonehua vi popia esanda eci vi popia viti: “Omo liocipululu, tu kuete ocituwa coku livela ovina via litepa”?
utala wondavululi, 15/11/2008 kem. 20 ocin. 6
Atosi Avelapo Vukanda wa Tiago, Kuenda Via Petulu
4:5—Ocinimbu cipi covisonehua Tiago a tukula? Tiago ka tukuile ocinimbu cimue ca ñoliwa. Pole, olondaka viaye wa vitiamisila kelivulu Liefetikilo 6:5; 8:21; Olosapo 21:10; kuenda Va Galatia 5:17.
(Tiago 4:11, 12) A vamanji ko ka li popi lãvi omunu lukuavo. Wosi o popia lãvi manji umue, ale o pisa manjaye, o popia lãvi ocihandeleko kuenda o pisa ocihandeleko. Nda o pisa ocihandeleko, ku lingi ukuakutẽlisa ocihandeleko, puãi o linga onganji. 12 Kuli umosi lika Usovoli wovihandeleko haeye Onganji, una o tẽla oku popela loku nyõla. Puãi ove elie o pisa ukuene?
utala wondavululi 15/11/1997 kem. 20-21 ocin. 8
Ekolelo li tu Kuatisa Oku Kuata Epandi Kuenda Oku Likutilila
8 Ekandu oku popia lãvi manji umue. (Tiago 4:11, 12) Pole, vamue va popia lãvi va manji vana tu fendelela kumosi, omo liovituwa viavo ale va yongola oku li velisapo okuti vakuavo ci sule. (Osamo 50:20; Olosapo 3:29) Kelimi liohelasi ondaka oku “popia lãvi” yi lomboloka oku sepuiwa kuenda oku lundiliwa. Eci ci lomboloka oku pisa manji umue. Nye ci lomboloka oku ‘popia lãvi kuenda oku pisa ocihandeleko ca Suku’? Vakuavisonehua la va Fariseo ‘lutate walua va enda oku yuvula oku kapako ocihandeleko ca Suku’ kuenda va enda oku kuama ovisimĩlo viavo muele poku sombisa. (Marko 7:1-13) Cimuamue haico okuti, nda tua pisa manji umue okuti Yehova ko pisa, ka tu kasi hẽ oku popia lãvi ocihandeleko ca Suku loku lekisa okuti ka ci kuete esilivilo? Kuenda poku popia lãvi manji umue ci lekisa okuti ka tu kasi oku pokola ocihandeleko cocisola.—Va Roma 13:8-10.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Tiago 3:1-18) A vamanji, pokati kene ka pa ka kale valua va linga alongisi, omo tua kũlĩha okuti tu ka tambula esombiso lia piãla. 2 Momo vosi yetu tuakuakulueya olonjanja vialua. Nda umue ka lueya kondaka, omunu waco wa li pua, haeye o tẽla oku kapa olelia ketimba liaye liosi. 3 Nda tu kapa olelia komẽla wolokavalu oco vi tu pokole, tu songuilavo atimba ao osi. 4 Kũlĩhĩsivo olonaviyu: Ndaño ovio vinene, havio vi songuiwa lofela yalua, pole, vi endisiwa locipando citito kuosi ukuacipando a panga oku enda. 5 Haico elimi okuti, ocimatamata cimue citito ketimba, puãi ci lipandela ovina vinene. Sokololi ndomo ondalu yitito yi pondola oku timiha usenge unene! 6 Elimi ondaluvo. Olio ocimatamata cetimba ci koka evĩho, momo li vĩhisa etimba liosi, hailio li pondola oku nyõla omuenyo womunu kuenda li timihiwa Vongehena. 7 Apata osi ovinyama via tema, lolonjila, lapuka, loviendalomuenyo vio vokalunga, via pokuisua ale lomanu. 8 Pole, ka kuli omunu o tẽla oku pokuisa elimi. Olio lia huka kuenda lia sina, hailio lieyuka owule. 9 Lelimi tu sivaya Yehova Isia kuenda tu siñala lalio omanu va lulikiwa “lesetahãlo lia Suku.” 10 Vomẽla umuamue mu tunda esivayo kuenda esiñalo. A vamanji, ka ca sungulukile okuti ovina vi lingiwa ndoco. 11 Vono yimuamue mu tunda hẽ ovava a pepa, la-a a lula? 12 A vamanji, anga hẽ uti ukuyu wima asetona, ale uyuva wima akuyu? Ndaño ovava omongua ka a lingi ovava a pepa. 13 Pokati kene hẽ, helie ukualondunge haeye wa lunguka? A lekise ovilinga viaye omo liovituwa viwa, puãi a ci linge lumbombe u tunda kolondunge. 14 Puãi nda vu kuete ukuse lalivelo vovitima viene, ko ka lipandi lolondunge viene, momo nda wa ci lingi, vu kemba. 15 Evi halondungeko vi tunda kilu; puãi vi tunda voluali lua vana va songuiwa letimba kuenda olondele. 16 Momo apa pali ukuse lalivelo, pa kalavo onjuela kuenda ovina viosi via vĩha. 17 Pole, olondunge vi tunda kilu tete via pua evĩho, noke viombembua, via sunguluka, vionjuka, viohenda, vi eca apako awa, ka vi kuete ocame, ndaño elimbi. 18 Epako liesunga puãi li kũliwa apa pali ombembua la vakuakulinga ombembua.
OSEMANA 14-20 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 PETULU 1–2
“Vu Sesamẽla Oku Kola”
(1 Petulu 1:14, 15) Ndomãla va pokola, liwekipo oku kuama oloñeyi vĩvi wa kuateli osimbu wa kali vonumbi, 15 puãi ndeci Una wo kovongi a Kola, lenevo koli kovituwa viene viosi,
utala wondavululi 02.2017 kem. 9 ocin. 5
Ocisembi ‘Ombanjaile Yimue ya Lipua’ ya Tunda ku Isia
5 Tu lekisa ndati okuti tu kuetele ocisola onduko ya Yehova? Tu pondola oku ci lekisila kovituwa vietu. Yehova o yongola okuti tu kala omanu vamue va kola. (Tanga 1 Petulu 1:15, 16.) Eci ci lomboloka okuti eye lika tu fendela kuenda oku pokola kokuaye lutima wetu wosi. Eci tu lambalaliwa tu likolisilako oku ambata omuenyo wetu ndomo u litava lovina Yehova a tu longisa. Omo lioku ambata omuenyo wetu ndomo u litava lovihandeleko via Yehova, tu eca esivayo konduko yaye. (Mat. 5:14-16) Tua limbuka okuti, ovihandeleko via Yehova viwa kuenda Satana ohembi. Ocili okuti, etu ka tua li puile kuenda tua siata oku lueya. Pole, eci tu lueya, tu likekembela kuenda tu likolisilako oku yuvula oku linga ovina vi tomba onduko ya Suku.—Osa. 79:9.
(1 Petulu 1:16) momo ca sonehiwa citi: “Vu sesamẽla oku kola, momo ame ndi kola.”
Kali vocisola, kem. 64 ocin. 6
Ndomo tu Nõla Olomapalo Via Sunguluka
6 Paulu wa lungula Akristão vo ko Roma hati: “Ovimatamata viene ko ka vi eci kekandu.” Paulu wa va sapuila hati: “Ekandu ka li ka viale vatimba ene a fa fa ndokuti vu pokuisua lalio koloñeyi viao.” (Va Roma 6: 12-14; 8: 13) Tete, eye wa tukula, “ovilinga vietimba.” Catiamẽla komanu vakuakandu wa soneha hati: “Imela viavo vie yuka esiñalo.” “Olomãi viavo vi yayuila koku pesela osonde.” “Ka va kuete usumba la Suku.” (Va Roma 3:13-18) Ukristão o pondola oku li vĩhisa, poku linga ekandu “lovimatamata” vietimba liaye. Nda Ukristão o tala ovina ka via sungulukile, ndeci oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla ale ungangala, eye o kasi oku ‘eca ovaso aye kekandu,’ kuenda o vĩhisa etimba liaye liosi. Kuenje efendelo liaye ka li taviwa vali la Suku. (Esinumuĩlo 15:21; 1 Petulu 1:14-16; 2 Petulu 3:11) Oku li tumbika kolomapalo ka via sungulukile ci nena ovitangi vialua!
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(1 Petulu 1:10-12) Kondaka yepopelo eli, ovaprofeto vana va imba owanji, va sandiliya loku konomuisa eci catiamẽla kohenda ya piãla wa laikeli oku tambula. 11 Va konomuisa eci ca laikele oku pita kuenda otembo yipi espiritu sandu lia kala vokati kavo lia va yilikila ovina viatiamẽla ku Kristu, momo olio lia imbile uvangi wohali ya Kristu kuenda ulamba eya oku kuata noke. 12 Ca situluiwa kokuavo okuti ovo muẽle havoko ovina viaco via sapuiwilua, puãi via sapuiwa kokuene mekonda lia vana vo kundili olondaka viwa lespiritu sandu lia tunda kilu. Ovangelo va yonguile calua oku mola ovina viaco.
utala wondavululi 15/11/2008 kem. 21 ocin. 10
Atosi Avelapo Vukanda wa Tiago, Kuenda Via Petulu
1:10-12. Ovangelo va yonguile oku kuata elomboloko liasuapo liovina via longa via Suku, via sonehiwa lovaprofeto kosimbu, catiamẽla kekongelo Liakristão olombuavekua. Pole, va kuata lika elomboloko liaco eci Yehova a fetika oku tiamisila utima waye kakongelo. (Va Efe. 3:10) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yovangelo poku likolisilako oku sandiliya “ovina via longa via Suku.”—1 Va Kor. 2:10.
(1 Petulu 2:25) Wa kali ndolomeme vi tungayala, puãi cilo wa tiukili kungombo wovimuenyo viene, haeye ukuakuvilava.
perspicaz-volume 3 kem. 658 ocin. 4
Ungombo
Ungombo wa Velapo. Ukanda 1 Petulu 2:25, u tukula elivulu lia Isaya 53:6 kuna ku vangula catiamẽla ‘kolomeme via nyelela,’ kuenda Petulu wa popia hati: “Puãi cilo wa tiukili kungombo wovimuenyo viene, haeye ukuakuvilava.” Ondaka “ungombo wa velapo” yi tiamisiwila ku Yehova Suku, momo vana Petulu a sonehela va tiamẽlele ku Kristu Yesu. Lekuatiso liaye va tumbuluile vali ukamba wavo la Yehova Suku okuti eye Ungombo wa Velapo va fendeli vaye. (Osa. 23:1; 80:1; Yer. 23:3; Esek. 34:12) Yehova o tu kuiwavo ungombo ale omunu una o kũlĩhĩsa ovitima. (Osa. 17:3) Ondaka oku kũlĩhĩsa (ko helasi: e·pi·sko·pé) yi tiamisiwila kesombiso a ka linga ndeci ca pita kocita catete K.K, ko Yerusalãi okuti ka ya kapeleko otembo ya laikele oku ‘sombisiwa [ko helasi: e·pi·sko·pé].’ (Luka 19:44) Ale nda ca nena ekavuluko kuenda asumuluho komanu vana va sivaya Suku keteke lioku iya kuaye oku “kũlĩhĩsa [ko helasi: e·pi·sko·pé].”—1 Pet. 2:12.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(1 Petulu 1:1-16) Ame ndi Petulu ndupostolo wa Yesu Kristu, ndi sonehela ovingendeleyi via lisanduila ko Pondu, ko Galatia, ko Kapadokia, ko Asia kuenda ko Bitunia, la vana va nõliwa, 2 ndeci ca tukuiwa la Suku Isia, loku kolisiwa lespiritu, locimãho coku kala vakuepokolo kuenda oku nyiliwa losonde ya Yesu Kristu: Ohenda ya piãla kuenda ombembua yi kale lene. 3 Suku, Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu a sivayiwe, omo liohenda yaye yalua tua citiwa evali oco tu kuate elavoko li kasi lomuenyo omo liepinduko lia Yesu Kristu kuava va fa, 4 okuti ocipiñalo caco ka ci futi, ca pua evĩho kuenda ka ci kunguka. Ocipiñalo caco co pongiyiwili kilu, 5 omo vu kasi lekolelo, Suku o vu teyuili lunene waye oco vu popeliwe. Kuenje epopelo liaco li laika oku situluiwa koloneke via sulako. 6 Mekonda liaco vu sanjuka calua, ndaño vu talisiwa ohali yiñi yiñi vokatembo kamue, nda ci sukiliwa, 7 okuti ekolelo liene lina lia nyikiwa, hailio lia velapo ulu u nyõleha ndaño wa nyikiwa londalu, lieca esivayo lulamba kuenda ekemainyo ketukuluko lia Yesu Kristu. 8 Ene vu sole Kristu, ndaño ka wa lo moli. Ndaño ene ka vu leti cilo, lopo wa koleli kokuaye kuenda wa sanjuki lonjolela yalua ka yi popiwa, 9 osimbu vu kakatela kocimãho cekolelo liene, okuti epopelo liene. 10 Kondaka yepopelo eli, ovaprofeto vana va imba owanji, va sandiliya loku konomuisa eci catiamẽla kohenda ya piãla wa laikeli oku tambula. 11 Va konomuisa eci ca laikele oku pita kuenda otembo yipi espiritu sandu lia kala vokati kavo lia va yilikila ovina viatiamẽla ku Kristu, momo olio lia imbile uvangi wohali ya Kristu kuenda ulamba eya oku kuata noke. 12 Ca situluiwa kokuavo okuti ovo muẽle havoko ovina viaco via sapuiwilua, puãi via sapuiwa kokuene mekonda lia vana vo kundili olondaka viwa lespiritu sandu lia tunda kilu. Ovangelo va yonguile calua oku mola ovina viaco. 13 Pamisi ovitima viene; amamiko luloño wene woku sokolola; tiamisili elavoko liene kohenda ya piãla vu laika oku tambula ketukuluko lia Yesu Kristu. 14 Ndomãla va pokola, liwekipo oku kuama oloñeyi vĩvi wa kuateli osimbu wa kali vonumbi, 15 puãi ndeci Una wo kovongi a Kola, lenevo koli kovituwa viene viosi, 16 momo ca sonehiwa citi: “Vu sesamẽla oku kola, momo ame ndi kola.”
OSEMANA 21-27 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 PETULU 3–5
“Esulilo Liovina Viosi Li Kasi Ocipepi”
(1 Petulu 4:7) Ocili okuti, esulilo liovina viosi li kasi ocipepi. Omo liaco, kuati olondunge kuenda lavululi lolohutililo.
utala wondavululi, 15/11/2013 kem. 3 ocin. 1
“Lavululi Kuenda Amamiko oku Likutilila”
ULUME umue o talavaya kuteke wa popia hati: “Ka ca lelukile oku amamako oku lavulula okuti omunu ka pekela, ca piãla enene kociteketeke.” Omanu vosi va talavaya kuteke, va tava kolondaka via tukuiwa ndeti. Koloneke vilo, Akristão vocili va siatavo oku liyaka lovitangi violuali lulo lu kasi vowelema okuti, lua vialiwa la Satana. (Va Rom. 13:12) Tu sukila oku lavulula oco ka tu ka honguise ekolelo lietu, momo tu kasi koloneke via sulako! Eli olio esunga lieci tu sukilila oku kuata ‘olondunge’ loku kapako elungulo Liembimbiliya li lekisa okuti, tu sukila ‘oku lavulula, kuenda oku amamako oku likutilila.’—1 Pet. 4:7.
(1 Petulu 4:8) Pole, kovina evi viosi, lisoli pokati, momo ocisola ci tuvika akandu alua.
utala wondavululi, 15/4/1999 kem. 22 ocin. 3
Ndomo Tu Limbuka Kuenda Oku Yula Ehonguo Limue Konepa Yespiritu
Tu kapiko elungulo upostolo Petulu a eca eci a popia hati: “Ocili okuti, esulilo liovina viosi li kasi ocipepi. Omo liaco, kuati olondunge kuenda lavululi lolohutililo. Pole, kovina evi viosi, lisoli pokati, momo ocisola ci tuvika akandu alua.” (1 Petulu 4:7, 8) Ca leluka oku ecelela okuti tu yuliwa lekambo lietu lioku lipua kuenda ovio vi kala kokuetu ndewe liocilondokua. Satana wa kũlĩha ciwa ahonguo etu. Vimue pokati kolonjanjo viaye oku liwekapo kalikolisilo etu oku vi yula. Omo liaco, tu sukila oku limbuka lonjanga akandu aco poku lisola pokati okuti ka tu “eci evelo Keliapu.”—Va Efeso 4:25-27.
(1 Petulu 4:9) Lipoki pokati, halokuliyeyako.
utala wondavululi, 03.2018 kem. 15 ocin. 2-3
Oku Poka Ocituwa Cimue ci Kuete Esilivilo!
2 Ocina cimue Petulu a vetiya vamanji oku linga, oku ‘lipoka pokati.’ (1 Pet. 4:9) Kelimi lio Helasi ondaka oku ‘poka’ yi lomboloka oku lekisa “ohenda kovingendeleyi.” Pole, Petulu wa vetiya vamanji oku lipoka “pokati,” ndaño va likũlĩhĩle ale omunu lukuavo loku lingila kumuamue ovina. Oku lipoka pokati ca va kuatisa ndati?
3 Ca va kuatisa oku pamisa ukamba wavo. Nye ci popiwa catiamẽla kokuove? Ove hẽ ivaluka esanju wa kuata eci umue a ku lalekele konjo yaye? Ocili okuti eci o laleka umue konjo yove, ukamba wene u livokiya. Onjila yimue yiwa yoku kũlĩha vamanjetu, oku va yekisa. Akristão va kala koloneke via Petulu va sukilile oku likuata omunga omo liovitangi via kala oku livokiya. ‘Koloneke vilo via sulako,’ tu sukilavo oku linga ovina vimuamue.—2 Tim. 3:1
Ovokuasi a Sangiwa Vondaka ya Suku
(1 Petulu 3:19, 20) Kuenje vekalo liaco, eye wa enda, kuenda wa kundila aspiritu a kala vokayike, 20 ana a kala vakuesino eci Suku a lekisa epandi koloneke via Noha, osimbu ocimbaluku ca kala oku tungiwa, okuti omanu vamue vatito okuti, oviendalomuenyo ecelãla, ovo lika va popeliwa kovava.
utala wondavululi 15/6/2013 kem. 23 kelimi Lioputu
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Embimbiliya li popia okuti Yesu wa “kundila aspiritu a kala vokayike.” (1 Pet. 3:19) Olondaka evi vi lomboloka nye?
▪ Ndomo upostolo Petulu a popia, aspiritu aco “ana a kala vakuesino eci Suku a lekisa epandi koloneke via Noha.” (1 Pet. 3:20) Ocili okuti Petulu wa kala oku vangula catiamẽla koviluvo viespiritu vana va nolapo oku likongela kesino lia Satana. Yuda o tukula ovangelo vana “okuti ka va lavele ocikele cavo, pole, va siapo ovitumãlo viavo” eci a popia okuti Suku “wa va pongiyila oku kutiwa lalienge ka a pui vowelema wa piãla oco va sombisiwe keteke linene.”—Yuda 6.
Oviluvo viespiritu via lekisa ndati esino koloneke via Noha? Osimbu etande ka lieyile, oviluvo viaco via lipongolola ketimba liositu okuti ocina cimue ka ca pangele onepa kocipango ca Suku. (Efet. 6:2, 4) Handi vali, ovangelo vaco okuti va lipekela lakãi, va linga ocina cimue ka ca sungulukile. Suku ka lulikile ovangelo oco va lipekele lakãi. (Efet. 5:2) Ovangelo vaco vavi havo vakuesino va ka kunduiwa votembo ya sokiyiwa la Suku. Ndomo Yuda a ci popia, osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile, ovo va kasi vekalo limue “wowelema” okuti vokayike konepa yespiritu.
Otembo yipi kuenda ndamupi Yesu a kundila “aspiritu a kala vokayike”? Petulu wa soneha okuti ovina viaco via pita noke lia Yesu oku “pinduiwa vespiritu.” (1 Pet. 3:18, 19) Limbukavo okuti Petulu wa popia okuti Yesu wa “kundila.” Petulu poku tukula ondaka yaco, ci lomboloka okuti upange waco woku kunda wa lingiwa osimbu eci Petulu ka sonehele handi ukanda waye watete. Ci lekisa okuti eci Yesu a pinduiwa, eye wa sapuila aspiritu avĩ catiamẽla kekangiso va laikele oku tambula. Esapulo liaco, ka lia ecele kokuavo elavoko limue. Lia kala esapulo liesombiso. (Yona 1:1, 2) Yesu noke lioku lekisa ekolelo liaye toke kolofa kuenda oku pinduiwa loku lekisa Keliapu okuti ka kuatele unene laumue kokuaye, wa kuatele esunga lioku eca esapulo liaco liesombiso.—Yoano 14:30; 16:8-11.
Kovaso yoloneke, Yesu o ka kuta Satana kumue lovangelo vaco loku va imba vekungu. (Luka 8:30, 31; Esit. 20:1-3) Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile, ovangelo vaco vakuesino va ka kala vekalo limue liowelema konepa yespiritu kuenje va lavoka oku nyõliwa.—Esit. 20:7-10.
(1 Petulu 4:6) Eli olio esunga lieci olondaka viwa via kundiwilavo kuava va fa, okuti ndaño va sombisiwa ketimba ndeci omanu va ci tenda, pole, omuenyo wavo wa songuiwa lespiritu lia Suku.
utala wondavululi, 15/11/2008 kem. 21 ocin. 8
Atosi Avelapo Vukanda wa Tiago, Kuenda Via Petulu
4:6—Velie vana “va fa”, okuti “olondaka viwa via kundiwilavo” kokuavo? Vana okuti, ‘va fa lakandu kuenda lolohole viavo’, ale vana okuti eci va fa ka va yevele olondaka viwa. (Va Efe. 2:1) Noke, lioku lekisa ekolelo kolondaka viwa, va fetika oku kuata “ukamba” la Yehova.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(1 Petulu 3:8-22) Oku sulako, vosi kuati utima umuamue, kali vakuahenda, likuateli ocisola, ocikembe kuenda umbombe. 9 Ko ka fetuluinyi ũvi lũvi, ale esepu lesepu. Puãi lingi ovina viwa, momo oco wa kovongiwili okuti vu piñala esumũlũho. 10 Momo “wosi o sole omuenyo kuenje o yongola oku mola oloneke viwa, a lave elimi liaye kevĩho kuenda omẽla waye koku popia elimbi. 11 A liweke koku linga eci cĩvi, a linge eci ciwa; a sande ombembua loku likolisilako oku yi kuata. 12 Momo ovaso a Yehova a kasi la vakuesunga kuenda ovatũi aye a yevelela apingilo avo, puãi ocipala ca Yehova ci suvuka vana va linga ovina vĩvi.” 13 Nda wakuambili yoku linga eci ciwa, elie u lingi cĩvi? 14 Nda vu talisiwa ohali omo lioku linga esunga, wa sumũlũhi. Pole, ko ka kuateli usumba leci ovo va kuetele usumba, ndaño oku yokoka. 15 Limbuki vovitima viene okuti Kristu eye Ñala okuti o kola, loku lipongiyila olonjanja viosi oku tambulula omunu wosi u pulisi eci catiamẽla kelavoko liene, pole, ci lingi loku omboka kuenda lesumbilo. 16 Amamiko oku kuata utima wa yela, okuti kovina viosi vu popiwa lãvi, vana vo popi lãvi va kutisiwa osõi, omo liovilinga viene viwa ndoloñame via Kristu. 17 Omo liaco, hĩse oku talisiwa ohali omo lioku linga eci ciwa nda oco ocipango ca Suku, okuti oku talisiwa ohali omo lioku linga eci cĩvi hacoko. 18 Momo Kristu wa fa lika onjanja yimosi omo liakandu, okuti ukuesunga wa fila vana havakuesungako, oco a vu songuili ku Suku. Eye wa fila vetimba kuenje wa pinduiwa vespiritu. 19 Kuenje vekalo liaco, eye wa enda, kuenda wa kundila aspiritu a kala vokayike, 20 ana a kala vakuesino eci Suku a lekisa epandi koloneke via Noha, osimbu ocimbaluku ca kala oku tungiwa, okuti omanu vamue vatito okuti, oviendalomuenyo ecelãla, ovo lika va popeliwa kovava. 21 Ulandu owu ondimbukiso yepapatiso yu popeli cilo, (halokupako eliño vetimba, te lepingilo ku Suku lutima wa yela), omo liepinduko lia Yesu Kristu. 22 Eye o kasi kondio ya Suku, momo wa enda kilu kuenje ovangelo, lolombiali kuenda ovonene via pokola kokuaye.
OSEMANA 28 YA MBALAVIPEMBE–3 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 PETULU 1-3
‘Amamako Oku Lavoka Oku Iya Kueteke Lia Yehova’
(2 Petulu 3:9, 10) Yehova ka livala lohuminyo yaye ndeci omanu vamue va sima, pole, eye o pandikisa lene, momo ka yongola okuti umue o nyõliwa, puãi o yongola okuti vosi va likekembela. 10 Eteke lia Yehova liya ndocimunu, okuti ilu li nyõliwa lokuõla kualua kuenje ovina vi kasi kilu, levi vi kasi vongongo vi yenguluka kuenda ongongo lovina vi kasimo vi pia.
utala wondavululi 1/1/2007 kem. 20 ocin. 11
Yehova o ka “Tẽlisa Esunga Liaye”
11 Tu kuata ndati elomboloko liohuminyo ya Yesu wa popia hati, Yehova oka tetuluila esunga ‘lonjanga’? Embimbiliya li lekisa okuti, ndaño Yehova o lekisa epandi komanu, pole, wa sokiya otembo yoku tẽlisa ocipango caye. (Luka 18:7, 8; 2 Petulu 3:9, 10) Koloneke via Noha eci Etande lieya, olondingaĩvi viosi via kunduiwa. Cimuamue haico ca pita koloneke via Lote, eci ondalu ya tunda kilu ya kundula olondingaĩvi viosi. Yesu wa popia hati: “Haico ci kala keteke Mõlomanu a tukuluka.” (Luka 17:27-30) Kuenje, olondingaĩvi viosi vi ka ‘nyõliwa ocipikipiki.’ (1 Va Tesalonike 5:2, 3) Etu tua kolela okuti, Yehova ka ka ecelela oku amamako kuoluali lua Satana okuti, ka tẽlisa esunga liaye.
(2 Petulu 3:11, 12) Omo okuti ovina viosi vi yenguluka ndomo, kũlĩhĩsi ovituwa vu sukila oku lekisa okuti vu kola kekalo liene lo kovilinga vioku sumbila Suku, 12 osimbu vu lavoka loku yayuisa oku iya kueteke lia Yehova, okuti ilu li ka nyõliwa londalu kuenda ovina vi kasi kilu levi vi kasi vongongo vi yenguluiwa lowuya walua!
utala wondavululi 1/1/2007 kem. 12 ocin. 18
“Eteke Linene Lia Yehova li Kasi Ocipepi”
18 Upostolo Petulu, o kuete esunga lioku tu lungula oco tu amameko loku lavoka ‘eteke linene lia Yehova.’ Tu ci linga ndati? Tu ci linga poku pitisa kovaso “ovina vi kola kuenda oku sumbila Suku.” (2 Petulu 3:11, 12) Oku litumbika kupange wa Yehova, ku kuatisa oku lavoka lekolelo okuiya kueteke Liaye. Ondaka, ‘oku lavoka,’ kelimi lio Helasi, yi lomboloka oku kuata ‘ocituwa coku lavulula.’ Etu ka tu tẽla oku yayuisa otembo oco tu pitĩle lonjanga keteke Yehova aka nena esulilo lioluali lulo. Pole, nda tua kuata ombili kupange Waye, tu ka limbuka okuti otembo yi pita lonjanga.—1 Va Korindo 15:58.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(2 Petulu 1:19) Tu kuete ondaka yovaprofeto ya kolisua vali kokuetu kuenda vu linga ciwa poku yevelela lutate kokuayo ndondiyelo yi taimila vowelema (toke eci ku ca kuenje nanda o tuila) vovitima viene.
utala wondavululi 15/11/2008 kem. 22 ocin. 2
Atosi Avelapo Vukanda wa Tiago, Kuenda Via Petulu
1:19—Helie “nanda,” otembo yipi a fetika oku tua kuenda tua ci kũlĩha ndati? “Nanda” o lomboloka Yesu Kristu noke yoku tumbikiwa komangu Yusoma. (Esit. 22:16) Kunyamo wo 1914, Yesu wa linga Mesiya Soma yovina viosi okuti, Nanda yomẽle. Epongoloko Yesu a kuata lia lekisa ulamba kuenda unene a ka kuata Vusoma waye, ndomo ca lekisiwa vondaka ya Suku. Oku kapako ondaka yaco ci mihĩla ovitima vietu, kuenda ci tu kuatisa oku limbuka okuti Nanda wa vialekiwa komangu yusoma.
(2 Petulu 2:4) Suku wa kangisa ovangelo va linga ekandu kuenje wa va kapa vekalo li tukuiwa hati, Tartaru, noke wa va imba vocitunu cowelema walua oco va talamele enyõleho.
utala wondavululi 15/11/2008 kem. 22 ocin. 3
Atosi Avelapo Vukanda wa Tiago, Kuenda Via Petulu
2:4—‘Owelema’ u lomboloka nye, kuenda otembo yipi ovangelo va sina va imbiwamo? Owelema u lomboloka okayike mu kasi ovangelo vana va sina. Ovo va ka amamako vowelema waco toke eci Suku aka tẽlisa ocipango caye. Vana va kasi Vowelema, ka va kuete elavoko. Suku wa va kapa Vowelema waco, koloneke via Noha, kuenda va kalamo toke eci va ka kunduiwa.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(2 Petulu 1:1-15) Ame ndi Simono Petulu, ndukuenje haime ndupostolo wa Yesu Kristu, ndi sonehela vana va kuete ekolelo ndeli lietu omo liesunga lia Suku yetu kuenda Liupopeli Yesu Kristu: 2 Ohenda ya piãla kuenda ombembua yu vokiyiwi omo liukũlĩhĩso wa suapo wa Suku kuenda wa Yesu Ñala yetu, 3 momo unene wa Suku wa tu ĩha ovina viosi viatimẽla komuenyo, loku sumbila Suku lukũlĩhĩso wa suapo wa Una wa tu kovonga omo liulamba waye kuenda ovituwa viwa. 4 Omo liovina evi wa tu ĩha olohuminyo via velapo haivio vinene, okuti vu kuata ovituwa ndevi via Suku, loku puluka kevĩho lioluali li tunda kolonjongole vĩvi. 5 Omo liaco, likolisiliko okuti kekolelo liene vu vokiyako esunga, kesunga liene, ukũlĩhĩso, 6 kukũlĩhĩso wene oku likandangiya, koku likandangiya kuene epandi, kepandi liene oku sumbila Suku, 7 koku sumbila kuene Suku, oku sola vamanji, koku sola kuene vamanji, ocisola. 8 Nda ovina evi vi kala vokuene kuenda vi supoka, ovio viu teyuili okuti ka vu hongua kuenda ka vu kala nduti ka wimi epako liatiamẽla kukũlĩhĩso wa suapo wa Ñala yetu Yesu Kristu. 9 Wosi wa kambela ovina evi, omeke, o likala oku mola ocinyi kuenda ka ivaluka vali oku liyelisa kakandu aye osimbu. 10 Kuenje a vamanji, likolisiliko oco vu koleli koku kovongiwa loku nõliwa kuene, momo nda wamamiko oku linga ovina evi, lalimue eteke vu kupuka. 11 Kuenje vu kuata epuluvi lioku ĩnila Vusoma ka u pui wa Ñala yetu haeye Upopeli Yesu Kristu. 12 Omo liaco, ndi yongola oku wivaluisi ovina evi olonjanja viosi, ndaño wa vi kũlĩhi ale kuenda via sevetiwa vocili ci kasi vokuene. 13 Pole, ame ndi sima okuti ca sunguluka okuti ndu wivaluisi vali ovina evi osimbu ñasi vetimba eli, 14 loku kũlĩha okuti etimba eli ndopo li njupiwa ndeci Ñala yetu Yesu Kristu a ndekisa. 15 Ndi likolisilako olonjanja viosi okuti noke yoku tunda kuange, ene muẽle vu tẽla oku ivaluka ovina evi.