Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
6-12 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 127-134
Ene Alonjali—Amamiko Oku Tata Ocipiñalo Cene ca Velapo
Sumbila Ocitumãlo Cove Vepata Lia Yehova
9 Yehova wa eca komanu uloño woku kuata omãla kuenda ocikele coku va longisa oku sola loku vumba Yehova. Nda okuti wunjali, anga hẽ wa sanjukila ombanjaile yaco? Ndaño okuti Yehova wa sumũlũisa ovangelo lonjila yimue ya velapo, pole, ovo ka va kuete esumũlũho lioku kuata omãla. Kuenje vana va tekula omãla va sukila oku sanjukila esumũlũho liaco. Olonjali, via tambula ocikele ca velapo coku tata omãla vavo ‘poku va pindisa ndomo ci likuata leci Yehova a popia.’ (Va Efe. 6:4; Esin. 6:5-7; Osa. 127:3) Oco olonjali vi kuatisiwe, ocisoko ca Suku ca siata oku pongiya ovimalẽho vialua via kunamẽla Vembimbiliya ndeci, alivulu, olovideo kuenda ovipama vikuavo vonumbi yetu yo Internet. Ocili okuti, Isietu wokilu kuenda Omõlaye va sole calua amalẽhe. (Luka 18:15-17) Eci olonjali vi kolela Yehova kuenda vi likolisilako oku tata omãla vavo, Yehova o ci sanjukila. Olonjali viaco vi kuatisavo omãla vavo oku lavoka oku tiamẽla vepata lia Yehova otembo ka yi pui!
Alonjali—Pindisi Omãla Vene Oco va Sole Yehova
20 Kũlĩha ciwa omãla vove. Osamo 127 yi sokisa omãla ndovisongo. (Tanga Osamo 127:4.) Ndeci ovisongo via litepa kutunga kuenda konjila ndomo via pangiwa, cimuamue haico okuti, omãla va litepavo kekalo. Omo liaco, olonjali vi sukila oku nõla onjila ndomo va pondola oku pindisa omõla lomõla. Ohueli yimue kofeka yo Isareli koloneke vilo, okuti via tẽla oku pindisa ciwa omãla vavo oku vumba Yehova, ya popia hati: “Tua enda oku songola elilongiso Liembimbiliya komõla lomõla.” Ocili okuti usongui wepata eye o nõla nda ku kuamiwa onjila yaco ale sio.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 543
Oviti Vembimbiliya
Usonehi umue wosamo, wa tukula ovina vimue viatiamẽla kuti woliveira poku likuminya vana wa sumbila Yehova hati: “Omãla vove va ka kala ndovisiakata viuti woliveira via ñuala omesa yove.” (Os 128:1-3) Ovianja vi tetiwa kuti unene woliveira olonjanja vialua via enda oku tuikiwa oco vi linge oviti viokaliye. Handi vali, oviti via kuka violiveira kolombombo viaco kua enda oku tundila ovinjovelela kuenje ci kuatisa uti waco oku litumbulula owo muẽle. Ndeci ci pita lovinjovelela viaco, omãla va ñuala isia loku eca ekuatiso liavo kuenje epata li kuata esanju.
13-19 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 135-137
“Ñala Yetu Unene Calua Okuti Olosuku Viosi Vikuavo vi Sule”
Perspicaz-2 kem. 666 ocin. 3-4
Unene, Ovilinga Viunene
Suku o kuete unene woku lavulula olongusu violuali. Ca sunguluka oku lavoka okuti, oco Yehova a lekise okuti eye Suku yocili, eye o lekisa okuti o kuete unene woku lavulula olongusu a lulika, pole, o ci linga lonjila yimue okuti onduko yaye yi kongeliwamo. (Os 135:5, 6) Eci utanya, osãi, ovikũla kuenda olombungululu vi kuama onjila yavio otembo yosi, cina ekalo liongongo li koka ofela, ombela kuenda ovina vikuavo vi pokola kovihandeleko vi vi songuila, leci akundumba a liongoluila pamosi kuenda olonjila vi yilukila kovitumãlo vikuavo, kumue lovina vikuavo via siata, nda ka via tẽlele oku kemãlisa onduko ya Suku poku yi teyuila kelambalalo kuenda kefendelo liesanda.
Omo liaco, Yehova Suku nda wa koka okuti ovina a lulika kuenda olongusu violuali, vieca uvangi watiamẽla koku kola kuaye poku talavaya lavio oco a tẽlise ocimãho caye ndaño lovikele viaye vieteke leteke, pole, o ci linga vepululi limue eye a sokiya. Ndaño muẽle ceci ku pita ovilunga vimue ndeci, ocitenya, ehunguhungu limue liofela, ale ekalo limue liotembo, nda vi lingiwila oku tẽlisa ovitumasuku via Yehova, via enda oku kala ocina cimue ci likasi. (Sokisa lelivulu 1Ol 17:1; 18:1, 2, 41-45.) Pole, olonjanja vialua ovolandu aco a enda oku kala ocina cimue ci komõhisa calua, ci kaile kunene ale kongusu yavio (Etu 9:24) ndaño ceci vi pita vekalo ale vepuluvi limue ka via siatele.—Etu 9:24; 34:10; 1Sa 12:16-18.
Ocisola ka ci Pongoloka ca Yehova ci Lomboloka Nye Kokuove?
16 Eci tu tenda Yehova okuti, ocitililo cetu tu kolapo. Pole, pamue tu sumua kuenda citava okuti tu amamako lesumuo liaco. Eci tu pita locitangi caco, nye Yehova a tu lingila? (Tanga Olosamo 136:23.) Eye o kapa ovoko aye vemẽhi lietu, o tu votola kuenda o tu kuatisa oku yula esumuo liaco. (Osa. 28:9; 94:18) Ndomo tu kuatisiwa: Tua kũlĩha okuti olonjanja viosi tu pondola oku kolela ku Suku kuenje eci ci tu kuatisa oku ivaluka okuti tu ka kuatisiwa volonjila vivali. Tete, kocitumãlo cosi tu sangiwa, tua kũlĩha okuti Yehova olonjanja viosi o tu teyuila. Vali, Isietu wokilu ukuacisola o tu tata.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 15
Aleluia
Ondaka yokuti Aleluia yi likuata ciwa lovisimĩlo vioku sivaya, viocisungo, viohutililo kuenda vioku lipilika. Olonjanja vialua ondaka yaco yi tiamisiwila kosapi yesivayo, lieyulo limue ale lioku yovuiwa, pamue ceci ku limbukiwa unene weka lia Suku. Kũlĩhĩsa ovolandu a likasi viondaka yaco. Ondaka yokuti, “Sivayi Yehova!” (Aleluia) yi molẽha kelivulu Liolosamo ndocindekaise coku sivaya Suku. Oyo yi sangiwa onjanja yatete Kosamo 104:35. Kolosamo vikuavo, oyo yi molẽha lika kefetikilo kolondaka viatete (Os 111, 112), olonjanja vimue onepa yimue yosamo (Os 135:3), ondaka yaco yi molẽha lika kesulilo (Os 104, 105, 115-117), pole, olonjanja vialua yi molẽha kefetikilo kuenda kesulilo (Os 106, 113, 135, 146-150). Kelivulu Liesituluilo oviluvo viokilu olonjanja vialua, via tõlisa ondaka yaco poku eca esivayo liavo ku Yehova.—Esi 19:1-6.
Volonepa vialua mu molẽha ondaka “Aleluia,” yi tiamisiwilavo kovisungo kuenda koku likutilila ku Yehova. Kuli ocisungo cimue ceyulo ca imbiwa la Mose. (Etu 15:2) Vulandu wa sonehiwa luprofeto Isaya, tu sangamo etõliso liondaka yaco, poku tukula olonduko vivali, “Aleluia kuenda Yehova.” (Isa 12:2; 26:4) Uprofeto Hesekiya volondaka viaye viesivayo, noke yoku kayisiwa kuvei waye eci a laikele oku fa, wa situlula ovisimĩlo viaye poku pitulula ondaka Aleluia. (Isa 38:9, 11) Eci ca litepa lomanu vana va fa okuti, ka va pondola oku sivaya Suku kuenda vana va nõlapo oku ambata omuenyo umue weca esivayo kokuaye. (Os 115:17, 18; 118:17-19) Handi vali, kolosamo vikuavo ondaka yaco yi limbukiwa kohutililo yeyulo, yeteyuilo kuenda yelungulo.—Os 94:12; 118:5, 14.
20-26 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 138-139
Ku ka Ecelele Okuti Usumba u ku Tateka
Sivaya Yehova Vekongelo
10 Anga hẽ olonjanja viosi eci o sima oku votola eka vimo mu tieña? Nda oco, haveko lika. Ocili okuti, valua pokati ketu va kuete usumba woku eca atambululo. Oco o yule usumba waco, o sukila oku kũlĩhĩsa eci ca siata oku ku kokela usumba. Anga hẽ o kuete usumba woku ivala eci o yongola oku vangula? O sima hẽ okuti etambululo liove li sule okuti lia vakuene lia velapo? Oku sakalala lovina evi ca sunguluka. Eci ci lekisa okuti ove wa liketisa loku velisapo vakuene. Yehova o sole ocituwa caco. (Osa. 138:6; Va Fil. 2:3) Pole, Yehova o yongolavo okuti ove u sivaya loku pamisa vamanji kolohongele. (1 Va Tes. 5:11) Yehova oku sole kuenda oku ĩha utõi o sukila.
Tu li Pamisi Pokati Kolohongele Viekongelo
7 O pondola oku sanga ekuatiso poku pitulula olonumbi via sandekiwa ale Vutala Wondavululi. Ndeci, lipongiya ciwa. (Olosap. 21:5) Nda ove o pongiya ciwa ocipama, ci leluka oku lieca olumue oco ece etambululo. Handi vali, o ka eca atambululo ateta onimbu. (Olosap. 15:23; 17:27) Atambululo ateta onimbu, a ku kuatisa oku yuvula oku kuata usumba walua. Vetambululo liteta onimbu mua kongela oku popia lika olondaka vimue vitito kuenje ci leluka vamanji oku kuata elomboloko lietambululo liove okuti olondaka vialua sio. Vetambululo liteta onimbu volondaka viove muẽle, o ka lekisa okuti wa pongiya ciwa kuenda o kuete elomboloko lia suapo lieci ci kasi oku konomuisiwa.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 630 ocin. 5
Oku ecela
Oku ecela vakuetu ndaño okuti va tu lueyela olonjanja vialua, ocihandeleko cimue ci kisikiwa Kakristão. (Luk 17:3, 4; Efs 4:32; Kol 3:13) Suku ka ecela vana ka va yongola oku ecela vakuavo. (Mat 6:14, 15) Ndaño okuti “omunu umue o linga ekandu linene” kuenje o tundisiwa vekongelo, nda omunu waco vokuenda kuotembo o likekembela lutima wosi, eye ecelua. Omo liaco, vamanji vosi vekongelo va sukila oku lekisa ocisola cavo kokuaye. (1Ko 5:13; 2Ko 2:6-11) Eci ka ci lomboloka okuti Akristão va ecela vana va linga ekandu ocipango okuti ka va likekembela. Omanu vaco, ka va likekembela va tendiwa okuti ovanyãli va Suku.—Hev 10:26-31; Os 139:21, 22.
27 YA SUSU–2 KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAMO 140-143
Ovilinga Viove vi Likuate Lovina wa Pinga Vohutililo
“Yevelela Olondaka Via Vakualondunge”
13 Tenda elungulo ndolondaka viocisola vi tunda ku Suku. Yehova o yongola eci ciwa kokuetu. (Olosap. 4:20-22) Eci eye a tu lungula pocakati Condaka yaye, calivulu etu, ale pocakati ca manji umue wa pama kespiritu, o lekisa ocisola caye kokuetu. Ukanda ku Va Heveru 12:9, 10, ku popia hati, eye “o ci lingila oku tu kuatisa.”
14 Luluvalela kelungulo li kasi oku eciwa, ku ka luluvalele konjila ndomo li kasi oku eciwa. Pamue tu liyeva okuti elungulo tua tambula, ka lia eciwile lonjila yimue ya sunguluka. Pole, omunu wosi o yongola oku eca elungulo, o sukila oku ci linga lonjila yimue yecelela okuti omunu o litambula o sanjuka. (Va Gal. 6:1) Kuenje nda etu tu kasi oku tambula elungulo, tu sukila oku tiamisila utima kelungulo liaco, ndaño tu liyeva okuti ka likasi oku eciwa lonjila yimue tua yonguile. Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ndaño okuti elungulo ka likasi oku eciwa lonjila yimue nda yonguile, anga hẽ kuli cimue ndi sukila oku kapako? Anga hẽ ndi sukila oku yuvula oku luluvalela kakulueya omunu o kasi oku nyĩha elungulo loku kapako eci a kasi oku popia?’ Eci ci lekisa olondunge konepa yetu nda tua kapako elungulo va tu ĩha kuenda tu kuatisiwa.—Olosap. 15:31.
Kuata “Onjelo Yutima” Kotembo Yilo Yohali
Alambalalo, ekambo liolombongo kuenda ovovei, a siata oku sumuisa afendeli vamue va Suku. Ovitangi viaco vi vetiya omunu oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Soma Daviti eci a liyaka locitangi caco, wa liyeya hati: “Ongusu yange ya hongua; utima wange wa sakalala vokati kange.” (Osa. 143:4) Nye co vetiya oku yula esumuo liaco? Daviti wa sokolola eci Suku o lingila kumue lakuenje vaye eci va sukilile epopelo. Eye wa ivaluka eci Yehova a lingile omo lionduko Yaye yi kola. Daviti wa amamako oku sokolola ovopange a Suku. (Osa. 143:5) Oku sokolola eci Ululiki wetu a tu lingaila leci a kasi oku tu lingila cilo, ci tu kuatisa eci tu liyaka lovitangi.
Anga hẽ Oku “Kuelela Lika vu Ñala”—ci Kuete Esilivilo?
Olonjanja vimue citava okuti o kuata ovisimĩlo ndevi via Daviti wa popia hati: “Ndi tambulule lonjanga, a Yehova; ongusu yange ya pua. Ku ka salamise ocipala cove kokuange.” (Osa. 143:5-7, 10) Ku ka liwekepo. Ecelela okuti Yehova oku lekisa ovina o sukila oku linga. Yevelela Yehova poku tanga Embimbiliya kuenda oku sokolola lutate kovina o tanga. Nda wa ci linga ci ku kuatisa oku limbuka ovina Yehova a ku yonguila kuenda ndomo a kuatisa afendeli vaye kosimbu. Nda wa yevelela Yehova, o pondola oku kolela okuti o ka amamako oku pokola kokuaye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 610 ocin. 2
Owule
Upopi Wocindekaise. Olondaka viuhembi violondingaĩvi vina vi nyõla ekalo liwa liomanu, vi sokisiwa ndowule wonyõha. (Os 58:3, 4) Olondaka vi tiamisiwila ku vakualundi vievi: Owule wolombuta vi kasi kovimẽla viavo (ale “konyima yovimẽla viavo,”) ndeci owule wombuta ya tema u kasi komẽla kuenda volombanjo wayo. (Os 140:3; Rom 3:13) Nda omunu o talavaya lãvi lelimi liaye, ndeci oku lundila oku popia ovina ka via sungulukile, oku longisa ovina viuhembi ale oku sumuisa vakuavo, elimi liaye “lieyuka inenu vi ponda.”—Tia 3:8.
3-9 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 144-146
“Va Sumũlũha Omanu Vana Okuti, Suku Yavo Yehova!”
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
2. Ocisonehua ca kũlĩhĩsiwa ci likuata ciwa losamo. Ondaka yokuti “kuenje,” ndomo ya tukuiwa kocinimbi 12 yi lekisa okuti ovina viosi viwa via tukuiwa kocinimbu 12 toke kocinimbu 14, vi tiamisiwila kolondingesunga vina okuti via pinga oco vi yowuiwe loku popeliwa kolondingaĩvi. (ocinimbu 11). Epongoloko liaco lia lingiwavo kocinimbu 15, okuti ku sangiwa ovisimĩlo vivali via lisetahãla. Ale olondaka vivali viokuti “va sumũlũha,” vi tiamisiwila komanu vamuamue okuti, “Suku yavo Yehova.” Tu sukilavo oku kũlĩha okuti, ulandu wa sonehiwa kelimi liatete lio Heveru, ka kua kapiwile atosi ndeci ovingondombela. Omo liaco vakuakupongolola, ovo va sukila oku nõla ocisimĩlo ca suapo poku kuama lutate onjila ya velapo yoku soneha ulandu waco kelimi lio Heveru, lovinimbu Viembimbiliya vi likuata.
3. Ocisonehua ca kũlĩhĩsiwa ci likuatavo lovinimbu vikuavo Viembimbiliya viokuti Suku o ka sumũlũisa vana va kuekolelo. Epongoloko lia lingiwa kondaka asher, li likuata lelavoko Daviti a kuatele usonehi Wosamo 144 liokuti, Yehova wa laikele oku yovola va Isareli kovanyãli loku sumũlũisa omanu lesanju kuenda ekalo limue liwa. (Ovs 26:9, 10; Esn 7:13; Os 128:1-6) Ndeci, Kelivulu Liesinumuĩlo 28:4 ku popia ndoco: “Omãla vove va ka sumũlũisiwa, kumue lovaima o vepia liove, lombuto yoviunda viove, longombe yove kuenda omeme.” Ovina viaco, via lipita vokuenda kuviali wa Salomone, omõla a Daviti. Kotembo yaco, va Isareli va kuata ombembua yalua kuenda ekalo liwa okuti eyi va kuata tete yi sule. Handi vali, ovina vimue viuviali wa Salomone, vi lekisa ndomo Usoma wa Mesiya u ka kala.—1Ol 4:20, 21; Os 72:1-20.
Amamako Oku Pamisa Elavoko Liove
16 Elavoko lietu liomuenyo ko pui, ombanjaile yimue yi kuete esilivilo lialua, yi tunda ku Suku. Tu lavoka ekalo limue liwa lio kovaso yoloneke, lina tua kolela okuti li ka tẽlisiwa muẽle. Elavoko lietu li kasi ndonjundo, yi tu kuatisa oku pandikisa kovitangi, kelambalalo kuenda poku liyaka lolofa. Elavoko lietu li kasivo ndocikoko, li teyuila ovisimĩlo vietu oco tu yuvule oku linga eci cĩvi, pole, tu linga eci ca sunguluka. Elavoko lietu lia kunamẽla Vembimbiliya, li tu kuatisa oku pamisa ukamba wetu la Suku kuenda li situlula ocisola calua a tu kuetele. Tu kuatisiwa calua poku amamako oku pamisa elavoko lietu.
17 Upostolo Paulu vukanda a sonehela ku va Roma, wa va vetiya hati: “Sanjuki omo lielavoko.” (Va Rom. 12:12) Paulu wa sanjukile omo a kolelele okuti, nda wamamako oku lekisa ekolelo, wa laikele oku kuata omuenyo ko pui kilu. Etu tu pondolavo oku sanjukila elavoko lietu, momo tua kolela okuti Yehova o ka tẽlisa olohuminyo viaye. Ukualosamo wa soneha ndoco: “Wa sumũlũha omunu . . . o kapa elavoko liaye ku Yehova Suku yaye, . . . Una okuti, ukuacili otembo yosi.”—Osa. 146:5, 6.
Ocisola Cipi ka Cinena Esanju Liocili?
19 Pa pita ale ci soka 6.000 kanyamo tunde eci oluali lua Satana lu kasi oku talisa ohali omanu. Koloneke vilo via sulako, voluali mueyuka omanu va lisole lika ovo muẽle kuenda va sole calua olombongo layele. Omanu vaco va tiamisila lika utima kovina viavo muẽle kuenda kolonjongole viavo. Ukualosamo wa tukula omunu o pondola oku kuata esanju liocili hati: “Wa sumũlũha omunu o kuete Suku ya Yakoba ndoñuatisi yaye, haeye o kapa elavoko liaye ku Yehova Suku yaye.”—Osamo 146:5.
20 Ocisola cetu ku Suku, ci kasi oku amamako oku pama. Kuenje unyamo lunyamo, omanu valua va kasi oku likongela kokuetu oku fendela Yehova. Eci, uvangi wokuti, Usoma wa Suku u kasi oku viala kuenda ndopo u ka nena asumũlũho alua komanu. Oku linga ocipango ca Yehova, oco ci nena esanju liocili. Vana va sole Yehova va ka kala lesanju otembo ka yipui. Vocipama cikuavo, tu ka konomuisa okuti ocisola ca kunamela kepela ci vetiya omanu oku kuata ovituwa vĩvi. Tu ka konomuisavo ndomo ovituwa viaco via litepa levi a fendeli va Yehova va yongola oku kuata.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 135 ocin. 5
Ovinyama
Embimbiliya li tu longisa oku tata lesunga kuenda lohenda oviluvo vi sulemo. Omo liaco, Yehova o lisitulula okuti eye Ono yocisola comuenyo kuenda ekalo liwa lioviluvo viaco. (Olo 12:10; Os 145:15, 16) Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca kisikile oku tata ovinyama viovimbo lohenda. Eci ovinyama viovimbo via nyelile via enda oku sangiwa, va sukilile oku vieca lonjila yimue ya kolapo ku muẽle yaco kuenda nda ocilemo cimue ci vi kupukila, va sukilile oku viupa ocilemo caco. (Etu 23:4, 5) Omanu va sukililevo oku lekisa ohenda poku talavaya lavio. (Esn 22:10; 25:4) Ci kaile omanu ale ovinyama, va enda oku kuatisiwa lepuyuko liesambata. (Etu 20:10; 23:12; Esn 5:14) Ovinyama vina via tema, via enda oku laviwa ale oku pondiwa. (Eft 9:5; Etu 21:28, 29) Ocihandeleko ca pisile oku tokeka ovinyama viapata a litepa.—Ovs 19:19.
10-16 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 147-150
Tu Kuete Asunga Alua Oku Sivaya Yehova
Momo Lie tu ‘Sivayela Yehova’?
5 Yehova wa lembeleka va Isareli vosi okuti, omunu lomunu. Cimuamue aco Yehova a siata oku linga koloneke vilo. Ukualosamo wa soneha hati: Suku “o sakula vakuavitima via teka; eye o tata apute avo.” (Osamo 147:3) Omo liaco, eci tu vela ale ceci tu sumua tu koleli okuti, Yehova o tu tata. Yehova o sanjukila oku tu lembeleka kuenda o sakula evalo lietu liovutima. (Osa. 34:18; Isa. 57:15) Eye o tu ĩha olondunge kuenda o tu pamisa oco tu tẽle oku yula ovitangi.—Tia. 1:5.
6 Ukualosamo noke yoku vanja kilu wa popia hati, Yehova “o tenda olombungululu viosi” kuenda “viosi o vi tukula kolonduko viavio.” (Osa. 147:4) Ukualosamo wa mola olombungululu, pole, ka kũlĩhĩle etendelo liaco. Koloneke vilo, olonoño via kũlĩha okuti vocengele cetu muli olohuluwa vialua violombungululu. Citava okuti, kilu kuli olohuluwa lolohuluwa Vioviengele! Ocili okuti, omanu ka va pondola oku tenda olombungululu, pole, Ululiki o pondola. Eye wa kũlĩha olombungululu viosi kuenda o vi tukula olonduko viavio. (1 Va Kor. 15:41) Ndeci Suku a kũlĩha cosi catiamẽla kolumbungululu, eye wa kũlĩhavo ovina viosi viatiamẽla kokuove. Yehova wa kũlĩha onduko yove. Otembo yosi wa kũlĩha apa o kasi, ndomo o liyevite kuenda ovina o sukila!
Momo Lie tu ‘Sivayela Yehova’?
7 Yehova wa kũlĩha ovitangi o kasi oku lipita lavio kuenda o kuete unene woku ku kuatisa oku liyaka lovitangi viaco. (Tanga Osamo 147:5.) Pamue o sima okuti ocitangi o kasi oku liyaka laco, ka ca lelukile kuenda ku pondola oku ci yula. Suku wa kũlĩha apondolo etu “ivaluka okuti tuneketela.” (Osa. 103:14) Omo okuti ka tua lipuile, pamue tua siata oku linga ocina cimue ka ca sungulukile olonjanja vialua. Vosi yetu tua yevele ale esumuo omo liovina tua popia, omo lioku kuata onjongole ka ya sungulukile, ale omo lioku kuatela onya vakuetu! Ndaño Yehova hacoko a siata oku linga, pole, wa kũlĩha ciwa eci ci kasi vutima wetu!—Isa. 40:28.
Momo Lie tu ‘Sivayela Yehova’?
18 Ukualosamo wa kũlĩhĩle okuti pokati kapata osi okilu lieve, Yehova wa nõlelepo lika epata lia va Isareli oco li linge afendeli vaye. Ovo lika va tambuile “ondaka” ya Suku kuenda “ovisila viaye.” (Tanga Osamo 147:19, 20.) Koloneke vilo, tu kuetevo esumũlũho linene lioku tukuiwa londuko ya Suku. Tu kuete esanju lioku kũlĩha Suku, omo lioku kuata ondaka yaye yi tu songuila kuenda ukamba uwa tu kuete laye. Ndeci usonehi Wosamo 147 a linga, tu kuetevo asunga alua oku “Sivaya Yehova!” kuenda oku vetiya vakuetu oku ci lingavo.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Pespicaz-1 kem. 262
Olonjila
Ukualosamo wa tukula “olonjila” vi sivaya Yehova, (Os 148:1, 10) ovio vi ci linga ndomo ci likuata lekalo liavio kuenda lonjila yi komõhisa ndomo via pangiwa. Onjila yimosi yi pondola oku kuata 1.000 ale ceci ci pitahãla 20.000 kovonya. Pole, enya lenya likuete onepa yimue yi kasi ndekepa, kuli ovonya alua atito. Enya limosi likuete 15 kolocentimetulu lievava liopomba, ndomo ca konomuisiwa, likuete eci ci pitahãla olohuluwa lolohuluwa viovonya. Uloño wa kuamiwa poku panga avava olonjila, wa velapo calua uloño woku panga olombalãu koloneke vilo. Ovituta vi kasi vokati kakepa onjila, vi kuatisa onjila oku lela. Omo liaco, akepa osi onjila Alcatraz okuti avava ayo akuete eci ci pitahãla olometululu 2, citava okuti yi kuete ocilemo ceci ci soka 110 kolograma. Vakepa avava olonjila vimue vinene, muli olonepa vimue vi sokisiwa lolongunji ndevi vi sangiwa vavava olombalãu.
17-23 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAPO 1
Ene Amalẽhe—Ku Lie vu ka Yevelela?
Ku ka Ecelele Okuti Cimue ci ku Tateka Oku Tambula Onima
16 Amalẽhe valua va sima okuti olonjali viavo ka via kapeleko ekalo liavo kuenda vi kũlĩhĩsa cosi va yongola oku linga. Wa siatavo oku liyeva ndoco? Citava okuti, o sumua omo liovina viaco kuenje o fetika oku kuata atatahãi nda oku vumba Yehova ci kuete esilivilo ale sio. Pole, nda wa liwekapo oku vumba Yehova o ka limbuka okuti, lomue voluali oku sole vali calua okuti olonjali viove Akristão kuenda vamanji vekongelo ci sule.
17 Sokolola ndoco: Nda olonjali viove lalimue eteke via ku lunguile, pamue o sima okuti, ‘ka via ku kapeleko.’ (Va Hev. 12:8) Nye o linga nda onjila ndomo olonjali viove vi ku lungula ku yi sanjukila? Ku ka tiamisile utima kovina viaco. Ivaluka okuti ovio ka via lipuile. Kuata elomboloko lieci va ci lingila. Likandangiya kuenda ku ka teme lonjanga. Ondaka ya Suku yi popia okuti: “Omunu o kuete ukũlĩhĩso o lava olondaka viaye, omunu ukuelomboloko amamako oku tula utima.” (Olosap. 17:27) Tu mbika ocimãho coku kala omunu umue ukualondunge okuti o tava kalungulo kuenda ka sandi oku tiamisila utima konjila ndomo alungulo aico a eciwa. (Olosap. 1:8) Ivaluka okuti, oku kuata olonjali vi sole Yehova, ombanjaile yimue ya velapo. Ovio vi yongola oku ku kuatisa oku kuata omuenyo ko pui.
w05 1/3 kem. 19-20 ocin. 11-12
Etu Tuakristão tu Lavi Ekalo Lietu
11 Nõlapo oku sanjuisa Suku okuti omunu hayeko. Ocili okuti, oku kũlĩhĩwa la vakuetu ka cĩviko. Momo vosi yetu tu yongola oku kuata akamba kuenda oku linga eci ci sanjuisa ovitima viavo. Pole, votembo yovutila, amalẽhe va siata calua oku vetiyiwa lakamba oco va kuame ovilinga viavo. Etu Tuakristão tu sukila oku ivaluka okuti olonjanja vimue, akamba ka va kũlĩhĩle eci ci tu nenela ekalo liwa komuenyo wetu. Momo va yongola lika oku va kuama koku linga ovina vĩvi. (Olosapo 1:11-19) Eci Ukristão a ecelela oku vetiyiwa lovilinga vĩvi viakamba, o fetika oku nyõla ukamba waye la Yehova. (Osamo 26:4) Upostolo Paulu wa lungula hati: “Ko ka eceleli okuti oluali lulo lu pongololi.” (Va Roma 12:2) Yehova o tu ĩha ekuatiso lioku pandikisa kayonjo aco.—Va Heveru 13:6.
12 Olonjanja vimue tu kala kohele yoku nyõla ekalo lietu kespiritu omo lioku lambalaliwa lomanu. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, oku pokola ku Suku ku kuete esilivilo lia velapo. Omo liaco, ka tu ka eceleli oku yapuisiwa lovisimĩlo viomanu. Elivulu Lietundilo 23:2, li tu lungula hati: “Ku ka kuame owiñi koku linga eci cĩvi.” Kotembo ya va Isareli, omanu valua ka va kuatele ekolelo liokuti Yehova o ka tẽlisa olohuminyo Viaye. Pole, Kalembe ka tavele oku kuama ovisimĩlo viomanu. Eye wa kũlĩhĩle okuti, olohuminyo via Suku vi ka tẽlisiwa muẽle. Omo liaco, weya oku tambula asumũlũho alua ku Yehova. (Atendelo 13:30; Yehosua 14:6-11) Ove hẽ, wa nõlapo oku yuvula ovisimĩlo viomanu oco wamameko oku kuata ukamba la Yehova?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1140
Eveke
Ondaka eveke ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya, ka yi tiamisiwila komunu umue wa topa, pole, yi tiamisiwila komunu wa “kamba olondunge” okuti ka kapeleko olonumbi viesunga via Suku. Kelimi lio Heveru, kuli olondaka vialua vi tiamisiwila kondaka yaco ndeci, kesil (‘umue wa topa’; Olo 1:22) ewil (“umue wa kamba olondunge”; Olo 12:15), na val (‘umue eveke’; Olo 17:7) kuenda lets (“ukuakupembula”; Olo 13:1). Kelimi lio Helasi ondaka aʹphron, yi tiamisiwila “komunu eveke” (Luk 12:20), ondaka a·noʹe·tos, yi tiamisiwila “keveke” (Gal 3:1) kuenda ondaka mo·ros,ʹ yi tiamisiwila komunu wa “kamba olondunge” (Mat 23:17; 25:2).
24 YA KAYOVO–2 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAPO 2
Momo Lie o Sukilila Oku Tiamisila Utima Kelilongiso Liove Lio Pokolika?
‘Endeli Vocili’
16 Havosiko tu sole oku tanga kuenda oku lilongisa. Pole, Yehova o tu sapuila oco tu ‘amameko oku sandiliya’ kuenda oku “amamako oku vanjiliya,” oco tu kuate elomboloko liwa liatiamẽla kocili. (Tanga Olosapo 2:4-6.) Nda olonjanja viosi tu likolisilako, tu kuatisiwa. Manji Corey wa lombolola hati, olonjanja viosi eci ndi tanga Embimbiliya, ndi tiamisila utima kocinimbu locinimbu. Eye wamisako hati: “Ndi tanga atosi osi pombuelo yemẽla, ovisonehua vikuavo via tukuiwa kuenda oku linga akonomuiso akuavo. . . . Oku kuama onjila eyi ci ñuatisa oku lilongisa ovina vialua!” Nda tua kuama onjila eyi, ale vikuavo, tu ka lekisa olopandu vietu kocili, eci tu sanda otembo loku likolisilako oku lilongisa.—Osa. 1:1-3.
Olondunge Viocili, vi Kalukila Vokololo
3 Ondaka olondunge yi pondola oku tiamisiwila kuloño woku talavaya ciwa leci tua kũlĩha, oco tu nõle onjila yiwa. Handi vali, volondunge viocili mua kongelavo ovina vikuavo. Embimbiliya hati: “Oku sumbila Yehova oco efetikilo liolondunge, kuenda oku kũlĩha Una o Kola Koku Kola, oco elomboloko.” (Olosap. 9:10) Nda tu yongola oku nõla onjila yimue yi kuete esilivilo, tu sukila oku songuiwa lolondunge via Yehova ci lekisa okuti, tua “kũlĩha Una o Kola Koku Kola”. Tu pondola oku ci linga poku lilongisa Embimbiliya kuenda alivulu etu. Poku ci linga, tu kasi oku lekisa olondunge viocili.—Olosap. 2:5-7.
4 Yehova eye lika o pondola oku tu ĩha olondunge viocili. (Va Rom. 16:27) Momo lie tu popela okuti, eye Ono yolondunge? Tete, Yehova eye Ululiki, ukũlĩhĩso waye ka u kuete ongave kuenda o kuete elomboloko liovina viosi a lulika. (Osa. 104:24) Vali, ovilinga viaye viosi vi situlula okuti, eye ukualondunge. (Va Rom. 11:33) Tatu, alungulo olondunge via Yehova olonjanja viosi a kuatisa vana va a kapako. (Olosap. 2:10-12) Nda tu yongola oku kuata olondunge viocili, tu sukila oku tava kalongiso atete ocili, loku ecelela okuti a tu songuila poku nõla onjila yimue kuenda kovilinga vietu.
Ene Amalẽhe Pamisi Ekolelo Liene
2 Koloneke vilo, omanu vamue ka va tava okuti tua lulikiwa la Suku. Nda okuti ove wumalẽhe umue o fendela Yehova, ale o kasi oku lilongisa ovina via tiamẽla kokuaye, citava okuti olonjanja vimue o lipula esunga lieci o tavela okuti Suku eye ululiki wetu. Embimbiliya li tu kuatisa oku sokolola lutate ovina tu yeva levi tu tanga kuenda esunga lieci tu sukilila oku ci linga. Ondaka ya Suku yi popia hati: “Uloño u ka ku teyuila.” Ci lingiwa ndati? Utate u ku kuatisa oku yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile kuenda oku pamisa ekolelo liove ku Yehova.—Tanga Olosapo 2:10-12.
3 Oco tu lekise ekolelo ku Yehova tu sukila oku u kũlĩha ciwa. (1 Tim. 2:4) Eci o tanga Embimbiliya kuenda alivulu etu, ci kuete esilivilo lia velapo oku talamapo kamue loku sokolola ovina o kasi oku tanga. Kuata elomboloko liovina o kasi oku tanga. (Mateo 13:23) Nda wa kuama onjila yaco, o ka limbuka okuti Yehova eye ululiki wetu kuenda Embimbiliya lia tunda kokuaye. (Va Hev. 11:1)
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 1237 ocin. 1
Ekolelo
Ocituwa coku kala ukuekolelo, ka ci tẽliwa longusu yomunu, pole, te lika lekolelo lia pama ku Yehova kuenda kunene Waye woku popela. (Os 25:21) Ohuminyo ya Suku yeyi okuti, eye o kala “ocikolo” kuenda “ociyepelo” poku lava vana va endela vonjila yekolelo. (Olo 2:6-8; 10:29; Os 41:12) Onjongole yove yoku sanda oku taviwa la Yehova, yi ku kuatisa oku kolapo komuenyo loku ku kuatisa oku loñoloha okuti, ku yapuka vocimãho cove. (Os 26:1-3; Olo 11:5; 28:18) Ndaño okuti ndomo Yovi a ci popia lohele okuti omunu ka kuete eko o tala ohali, omo lioku vialiwa lolondingaĩvi kuenda oku fila kumosi lavio, Yehova o likuminya okuti wa kapako omuenyo womunu ka kuete eko, loku likuminya okuti ocipiñailo comunu waco, ci ka kala otembo ka yi pui, loku kuata ombembua kovaso yoloneke kuenda oku piñala eci ciwa. (Yov 9:20-22; Os 37:18, 19, 37; 84:11; Olo 28:10) Ndeci ca pita la Yovi, eci ci kuatisa omunu oku kuata esilivilo kuenda oku sumbiwa, eye oku kala omunu umue ukuekolelo okuti, ovokuasi aye haoko. (Olo 19:1; 28:6) Omãla vana va kuete isia ale ina ukuekolelo, va tendiwa okuti va sumũlũha, (Olo 20:7) momo va tambula ocipiñalo congangu yiwa yomuenyo wa isiavo loku tukuiwa londuko yaye yiwa kuenda esumbilo.