ULANDU WOMUENYO
Nda Mola Vakuekolelo Oku Pandikisa
CITAVA okuti ivaluka ombangulo yimue wa kuata okuti ya kala ombangulo yimue yilikasi kokuove. Kokuange nda kuata ombangulo yaco okuti, pa pita ale 50 kanyamo, osimbu tua kala loku yota ondalu lekamba liange ko Kenya. Etu tua sekukile omo liungende tua linga vokuenda kuolosãi vialua, tua kala oku vangula catiamẽla ko filme yimue ya kuata ulandu wa tiamẽla ketavo limue eci ekamba liange lia popia hati: “Owo wa popia eci catiamẽla Kembimbiliya.”
Ame nda yola momo sia kũlĩhĩle okuti ekamba liange ukuetavo. Ndo pulisa ndoco: “Nye ove wa kũlĩha catiamẽla Kembimbiliya?” Eye ka tambuluile lonjanga. Noke wa ndi sapuila okuti, ina yaye wa kala Ombangi yimue ya Yehova; kuenje wa lilongisa ovina vimue laye. Vepuluvi liaco, ndo pinga oco a ndi sapuile vali ovina vikuavo.
Tua sapela toke kuteke. Ekamba liange lia ndi sapuila okuti Embimbiliya li tukula Satana okuti eye o kasi oku viala oluali. (Yoa. 14:30) Citava okuti ove wa ci kũlĩhĩle ale, vokuenda kuomuenyo wove wosi, pole kokuange ovina evi vivali via kala viokaliye kuenda via ñomohisa. Ame olonjanja viosi nda yevale okuti Suku umue ukuahenda haiye ukuesunga wa laikele oku pongolola oluali. Pole, sia ci tavele omo liovina nda kala oku mola. Ndaño nda kala lika la 26 kanyamo, nda mola ovina vialua via enda oku ñokela atatahãi.
Isiange wa kala ukuakuendisa ombalãu ko Estadus Unidus. Kuenje eci nda kala umalẽhe calua, nda kũlĩhĩle okuti asualali va laikele oku imba ombomba yimue. Uyaki ko Vietnami wa kala oku lingiwa eci nda kala kosikola ya velapo ko Kaliforniya. Nda likongela kocimunga colondonge vakuambuanja. Akuenje velombe lolombueti va fetika oku yoloka letu, loku tu vuvalisa vovaso locikuata cimue ci tunda owisi walua. Ya kala otembo yimue yombuanja kuenda yesino. Pokati kopulitika pakala oku liponda, ombuanja kuenda ovitangi vikuavo. Omanu vosi va kuata ovisimĩlo via litepa kovina va yonguile oku linga. Kuenje elinga liaco lia koka ombuanja.
Oku tunda ko Londre oku enda vo Afrika Central
Kunyamo 1970, nda fetika oku talavaya konano yo Alaska kuenje nda nganyala olombongo vialua. Noke nda enda ko Londres, nda landa omoto kuenje nda fetika oku linga ovongende alua kombuelo yofeka. Noke yolosãi vimue nda pitĩla vo Afrika. Vokuenda kungende nda lisangavo lomanu vamue va kala oku tila ombuanja ya kala oku lingiwa.
Omo liovina nda mola levi nda yeva, elongiso Liembimbiliya li popia okuti ociluvo cimue cespiritu oco ci kasi oku viala oluali, nda tava okuti liocili. Kuenje nda lipula ndoco, nda okuti Suku hayeko o kasi oku viala oluali, nye eye a kala oku linga? Nda yonguile oku ci kũlĩha.
Volosãi viakuamamo nda sanga etambululo. Kuenje vokuenda kuotembo nda kũlĩha loku sola ovolandu akãi lalume va lekisa ekolelo ndaño lovitangi.
KONANO YOFEKA YO IRLANDA—“OFEKA YUYAKI”
Eci nda tiukila ko Londres nda sandiliya ina yekamba liange kuenje eye wa nyĩha Embimbiliya limue. Eci nda enda ko Amsterdã ko Holanda okuti ofeka yimue yo kombuelo, Ombangi yimue ya Yehova ya ndi mola eci nda kala oku tangela vokololo kuenje wa ñuatisa calua oku kũlĩha catiamẽla Kembimbiliya. Noke nda enda ko Dublin kofeka yo Irlanda kuenje nda sanga o filiale Yolombangi via Yehova. Nda totola kepito. Kuenje nda lisanga la manji Arthur Matthews okuti manji umue wa loñoloha. Ame ndo pinga oco a ndongise Embimbiliya kuenje eye wa tava.
Nda fetika oku lekisa ombili poku lilongisa kuenda oku tanga alivulu lolorevista via enda oku sandekiwa Lolombangi Via Yehova. Kuenje noke nda tanga Embimbiliya liaco. Ca ndi sanjuisa calua! Kolohongele viekongelo nda mola okuti, ndaño muẽle omãla va kũlĩhĩle etambululo liepulilo lina okuti alume vakuakulinga akonomuiso va enda oku li pula vokuenda kuanyamo alua ndeci: Momo lie ku kasilili evĩho? Suku helie? Nye ci pita lomunu umue eci a fa? Akamba vange vosi va kala Olombangi Via Yehova. Eci ca lelukile, momo sia kũlĩhile vali laumue vofeka. Ovo va ndi kuatisa oku sola Yehova kuenda oku linga ocipango caye.
Nigel, Denis, kuenda ame
Kunyamo 1972, nda papatisiwa. Vunyamo wa kuamamo nda fetika oku talavaya ndukundi wotembo yosi kuenda nda likongela kekongelo limue litito ko Newry, Konano yo Irlanda. Ame nda kala konjo yimue ya kala kilu liomunda. Kocitumãlo caco kuakala olongombe kuenda kovaso yavo o ko nda enda oku pongiyila olohundo viange. Ovio via enda oku yevelela lutate osimbu vi lia owangu. Ka via ponduile oku vangula lame, pole, via ñuatisa ndomo ndi luluvalela kowĩni poku linga ohundo. Kunyamo 1974, nda tambula ocikele cukundi olikasi kuenda nda likongela ku Nigel Pitt una okuti weya oku kala ekamba liange.
Kotembo yaco kua kala “ungangala” walua Konano yo Irlanda. Omanu vamue va enda oku tukula Onano yo Irlanda hati, “ofeka yatenda kuenda yolosolo.” Omo liaco, ca siataile oku mola omanu oku liyaka volokololo, oku liloya kuenda oku timihiwa kuakãlu. Ovitangi viaco via enda oku kokiwa lovitundo viopulitika la vakuetavo. Pole, vakuetavo Lioprotestande kuenda va Katolika va limbukile okuti Olombangi Via Yehova ka via pangele onepa kopulitika, kuenje ca ecelela okuti tu kunda lelianjo loku kolapo. Omanu vocikanjo caco, va kũlĩhĩle eteke kuenda ocitumãlo kua laikele oku pita ungangala, kuenje va enda oku tu lungula oco tu kuate utate.
Ndaño ndoco, handi kua kala olohele vikuavo. Eteke limue manji Denis Carrigan okuti ukundivo wotembo yosi lame, tua kala oku kundila ocipepi lolupale lumue okuti ka kua kaile Olombangi Via Yehova kuenda tua endeleko ño lumosi. Ukãi umue wa tu lundila okuti tua sualali vuyombeki vo ko Britanya, momo upopi wetu wa kala wo Irlandes. Ocitangi caco ca tu sakalaisa calua. Nda okuti wa lekisa ukamba lasualali wa ponduile oku pondiwa ale oku loyiwa kolongolo. Osimbu tua kala oku kevelela okalela, lombambi kuenda lika lietu, tua mola ekãlu limue lia talama kovaso yonjo va landisila okulia okuti opo pakala ukãi wa tu lundila. Noke eye wa tunda wa kala oku sapela lalume vaco vavali vekãlu, loku tu ilika lonyeño yalua. Ulume wa endisa levando toke apa tua kala kuenda wa tu linga apulilo amue catiamẽla kalivala o kalela. Eci o kalela ka pitĩla, ovo va sapela lukuakuendisa. Etu ka tua yevele eci va kala oku popia. Vocendelo caco, kamua kaile omanu, kuenje tua limbuka okuti, ovo va yonguile oku tu tundisa volupale. Pole, ka va ci tẽlele. Eci nda talama ponele yocendelo, nda pulisa ukuakuendisa ndoco: “Alume va kala oku sapela love, va pula eci catiamẽla kokuetu?” Eye wa tambulula hati: “Ame ndo kũlĩhĩ kuenda nda va ci sapuila. Ko ka sakalali. La cimue ci pita lene.”
Keteke lietu liuvala, kosãi Yelombo kunyamo 1977
Kunyamo 1976, kohongele yimboa ko Dublin, nda li sanga la Pauline Lomax, wa kala oku talavaya ndukundi o likasi, okuti weyile oku nyula o Inglaterra. Wa kala ukuekolelo, embombe kuenda ukuacisola. Eye kumue lamanjaye ulume Ray va kulila vocili. Noke lianyamo amue, ame la Pauline tua kuela kuenda tuamamako oku talavaya ndakundi va likasi ko Ballymena, Konano yo Irlanda.
Tua kala kupange woku nyula akongelo oku pamisa vamanjetu ko Belfast, Londonderry kuenda kolonepa vikuavo via kokele ohele. Tua pamisiwa poku mola ekolelo lia vamanji, vana okuti veya oku siapo alongiso etavo, olonepele kuenda onyã oco va vumbe Yehova. Ocili okuti, Yehova wa va sumũlũisa loku va teyuila!
Ame nda kala ko Irlanda ci soka ekũi kanyamo. Kuenje kunyamo 1981 tua lalekiwa kocisoko 72 yosikola yo Gileada. Noke lioku malusula osikola, tua tumiwa ko Serra Lehoa, Kombuelo yo Afrika.
KO SERRA LEHOA—VAMANJI VA KALA VAKUEKOLELO NDAÑO LUHUKŨI
Tua kala konjo yolomisionaliu leci ci soka 11 komanu. Mua kuata lika oku sinya kumosi, olokalete vitatu, vivali vioku yuila, otelefone yimosi, omaquina yimosi yoku sukula kuenda omaquina yimosi yoku kukutisa. Olusu olonjanja viosi ya endaile. Olomuku via enda oku tuiyila olochapa kuenda olonyõha via enda oku iñila.
Oku yoka olui lumue, oco tu ende kohongele yofeka ocipepi lo Guiné
Ndaño tua kala vekalo ndeli, upange woku kunda wa enda oku tu sanjuisa calua. Omanu va sumbilile Embimbiliya kuenda va enda oku yevelela lutate. Omanu valua va lilongasaile Embimbiliya, va linga Olombangi Via Yehova. Omanu vopocitumãlo caco, va enda oku ndi tukula okuti, “Ñala Robert.” Pauline vo tukowaile okuti “Nasoma Robert.” Omo okuti upange ko Betele waluile okuti eci nda kala kupange woku kunda ci sule, omanu va fetika oku vilikiya Pauline okuti “Nasoma Pauline.” Ame va mbilikiya okuti “Ñala Pauline.” Pauline wa ci sola calua!
Kupange woku kunda ko Serra Lehoa
Valua pokati ka vamanjetu va kala olohukũi, pole, Yehova olonjanja viosi wa va ĩha ovina va sukilile, lonjila yimue yi komohisa. (Mat. 6:33) Ndi ivaluka manji umue ukãi okuti wa kuatele lika olombongo vioku landa okulia kuaye kuenda kuomõlaye keteke liaco, pole, eye wa eca olombongo viaco ku manji wa kala oku vela okuti wa sukilile oku landa ihemba. Keteke liaco, ukãi umue wa moleha vocipikipiki ku manji wo feta noke lioku tata esinga liaye. Kua kala ovitangi vialua via soka ndevi.
KO NIGERIA OKU LILONGISA OVITUWA VIOKALIYE
Tua kala ko Serra Lehoa ci soka ecea kanyamo. Kuenje tua tumiwa ko Betele yo ko Nigeria. Kaliye tua kala ko filiale yinene. Ame nda linga upange umuamue nda lingaile ale ko Serra Lehoa, pole, ku Pauline ca kala epongoloko linene kuenda ocitangi. Eye wa sukilile oku pesela eci ci soka 130 kolowola olosãi viosi kupange woku kunda kuenda wa kuatele olondonge viwa Viembimbiliya. Noke wa tambula ocikele coku talavaya vohondo yoku tonga, muna a enda oku pita eteke liosi loku tonga ovowalo atoka. Cambata otembo oco eye a likise, pole, wa limbuka okuti vakuavo va solele calua upange a kala oku linga kuenje wa likolisilako oku tiamisila utima koku vetiya vamanji vakuavo ko Betele.
Ovituwa vioko Nigeria via kala vio kaliye kokuetu kuenje tua kuata ovina vialua vioku lilongisa. Eteke limue manji umue ulume weya voseketa yange oku ndi lekisa manji umue ukãi wa iñila ndopo ko Betele. Ndo wĩha eka liange oco ndu u lame, kuenje wa kekamela kolomai viange. Ca ndi komahisa calua. Vocipikipiki nda sokolola kovisonehua viavali: Ovilinga 10:25, 26 kuenda Esituluilo 19:10, yu nda lipula ndoco, Ndi sukila hẽ oku u sapuila oco ka ka ci linge? Pole, ame nda limbuka okuti eye wa taviwa ko Betele kuenda wa kũlĩhĩle eci Embimbiliya li popia.
Nda kuata osõi vokuenda kuombangulo, noke nda linga akonomuiso amue. Yu nda limbuka okuti manji ukãi wa kala oku lekisa ocituwa cimue ca siatele handi kotembo yaco kolonepa vimue viofeka. Alume va ponduilevo oku linga cimuamue. Ya kala onjila yimue yoku lekisa esumbilo. Oco ka ca kaile efendelo, kuli ovolandu a soka nda-a Vembimbiliya. (1 Sam. 24:8) Pole, nda kuata esanju momo ndaño sia ci kũlĩhĩle, sia popele cimue nda ca kutisa osõi manji ukãi.
Tua sanga vamanji valua ko Nigeria okuti va kasi ale oku lekisa ekolelo vokuenda kuanyamo. Konomuisa ulandu wa Isaiah Adagbona.b Eye wa lilongisa ocili eci a kala umalẽhe, pole, noke wa limbukiwa okuti o kuete uvei wovilundu. Eye wa tumiwa kocitumãlo comanu vakuete ovilundu, kuenje eye lika wa kala Ombangi ya Yehova kocitumãlo caco. Ndaño lelambalalo, eye wa kuatisa eci ci soka 30 komanu va kalavo luvei wovilundu oku kũlĩha ocili kuenda wa tumbika ekongelo limue kocitumãlo caco.
KO KENYA—VAMANJI VA LEKISA EPANDI KOKUETU
Oku li ñualehela losiwe yongolongo ko Kenya
Kunyamo 1996 tua tumiwa ko Betele yo Kenya. Eyi ya kala onjanja yatete oku tiuka vofeka tunde kepasu liange lia tukuiwa ale kefetikilo. Etu tu kasi ko Betele. Kocitumãlo caco kua kala olosima vialua. Ovio via enda oku “tehẽla “ vamanji akãi vambataile apako. Eteke limue, manji umue ukãi ko Betele onjanela yaye wa isia upulule. Eci eye pitĩla, wa sanga olosima vialua okuti via kala okulia ovina va sanga vohondo yaye. Eye wa lisalukako kuenje wa tunda lalupesi. Olosima via lisalukakovo kuenje via tehẽla ponjanela.
Ame la Pauline tua kala vekongelo limue lielimi lio Swahili. Noke liotembo yimue, nda nõliwa oco ndi songole Elilongiso Lielivulu Vekongelo (okuti cilo Elilongiso Liembimbiliya Vekongelo). Pole, sia tẽlele oku vangula ciwa elimi liaco. Nda sukilile oku pongiya selo kuenje nda tẽla oku tanga apulilo. Nda vamanji poku tambulula va tukula olondaka via liponya levi via sonehiwa ame sia kuataile elomboloko liaco. Ka ca lelukile! Kuenje nda kuatela vamanji ohenda. Nda komõha okuti ovo lepandi kuenda umbombe, va ngecelela oku songola ohongele.
KO ESTADUS UNIDUS—VA LEKISA EKOLELO NDAÑO LOVIPAKO VIALUA
Tua kala ko Kenya anyamo amue. Noke kunyamo 1997, tua lalekiwa ko Betele yo Brooklyn, ko Nova Yorke. Kaliye tua kala kofeka yimue okuti kua kala omanu va kuatele ovokuasi alua, kuenje ca ponduilevo oku koka ovitangi vikuavo. (Olosap. 30:8,9) Pole, ndaño ndoco, vofeka yaco vamanjetu va lekisa ekolole lialua. Vamanji va talavaya ciwa lotembo yavo kuenda ovipako viavo, ka va ci lingilile oku kala olohuasi, pole va ci lingila oku kuatisa kupange wocisoko ca Yehova.
Vokuenda kuanyamo, tua limbuka ekolelo lia vamanji vakalo aliyekala. Ko Irlanda tua mola vamanji va lekisa ekolelo ndaño lungangala. Vo Afrika, vamanji va lekisa ekolelo ndaño luhukũi kuenda oku likalila. Ko Estadus Unidus vamanji va lekisa ekolelo ndaño lovipako vialua. Yehova o sanjuka calua eci a mola, omanu va lekisa ocisola kokuaye ndaño lakalo a litepa!
La Pauline ko Betele yo Warwick
Anyamo a “kasi oku pita lonjanga.” (Yovi 7:6) Cilo tu kasi oku talavaya la vakuetu kombala yoluali luosi ko Warwick, Nova Yorke kuenda tu kuete esanju lioku amamako oku talavaya kumue lomanu vana va likuetele ocisola cocili. Tu kuete esanju kuenda onjolela poku likolisilako oku kuatisa Soma yetu, Kristu Yesu una okuti ndopo o ka sumũlũisa vakuekolelo.—Mat. 25:34.
a Regional conventions were then known as district assemblies.
b Ulandu womuenyo wa Isaiah Adagbona u sangiwa Vutala Wondavululi 1 ya Kupupu wunyamo 1998 kam. 22-27. Eye wa fa kunyamo 2010.