ELILONGISO 20
Fetika Ciwa Oku Tanga Ovisonehua
OVISONEHUA ovio ono yelongiso lieciwa volohongele vietu viekongelo. Ovisonehua Viembimbiliya, oviovo atosi a velapo veci tu vangula kupange woku kunda. Pole, oco cece esilivilo kueci tu vangula, cosi catiamẽla ño ndomo tu fetika oku tanga ovisonehua viaco.
Ci sukila vali calua okuti haku tukulako lika eci ca sonehiwa kuenda oku laleka umue oku tanga ocisonehua caco love. Poku fetika oku tanga ocisonehua cimue, likolisilako oku tẽlisa ovimãho vivali: (1) Vetiyila ovisimĩlo violonjeveleli viove koku lavoka eci cika tangiwa, kuenda (2) luluvalela kesunga lieci ocisonehua caco ci tangiwila. Ovimãho evi ci tava okuti vi tẽlisiwa muiñi muiñi.
Linga Epulilo. Oku linga epulilo, ku tẽlisa vali uwa wa velapo nda etambululo liepulilo liaco, ka lia lelukile kolonjeveleli oku li sanga. Omo liaco, likolisilako oku linga epulilo liaco lonjila yimue okuti li kokela omanu oku sokolola. Yesu oco a lingaile. Eci va Fariseo veya kokuaye vonembele loku u setekela kovaso yowiñi nda wa kũlĩha muẽle ciwa Ovisonehua, Yesu wa va pula hati: “Wa sokeli ndati Kristu? Omõla elie? Vo kumbulula vati, omõla a Daviti. [Kuenje Yesu] wa va pula vali hati, nda oco, ci kasi ndati okuti Daviti, oku popia lespiritu, wo tukula [hati] Ñala?” Noke wamako loku tukula eci ci kasi Vosamo 110:1. Va Fariseo võhako. Pole, owiñi wosi wamamako loku yevelela Yesu lesanju lialua.—Mat. 22:41-46.
Kupange woku kunda, ove ci tava okuti o fetika ombangulo lolondaka ndeci evi: “Ove lame tu kuete olonduko vietu. Anga hẽ Suku o kuetevo onduko yaye? Etambululo kepulilo eli, tu pondola oku li sanga Kosamo 83:18.” “Anga hẽ, eteke limue kuka kala lika uviali umosi uka viala omanu vosi? Tala ndomo eci ci tambuluiwa kocisonehua ca Daniele 2:44.” “Anga hẽ akalo a kasiko ndeti oloneke vilo a sonehiwile ale Vembimbiliya? Sokisa eci ca sonehiwa ko 2 Timoteo 3:1-5 lakalo o lete oloneke vilo.” “Anga hẽ, eteke limue ohali loku fa vika pua? Etambululo Liembimbiliya li sangiwa kelivulu Liesituluilo 21:4, 5.”
Oku linga ciwa apulilo, poku linga ohundo, osimbu handi kua fetikile oku tanga ocisonehua cimue, ku pondola oku vetiya olonjeveleli viove oku kuata onjongole ya velapo vali yoku tala ocisonehua caco, ndaño muẽle ovisonehua vina va kũlĩha ale. Anga hẽ vaka ci linga muẽle? Cosi catiamẽla ño nda apulilo aco o linga ana okuti a kuete muẽle esilivilo lialua kokuavo. Ndaño muẽle osapi yaco yi kuete esilivilo kolonjeveleli, ovisimĩlo viavo ci tava okuti vi tungayala kupãla eci o tanga ocisonehua cimue va yeva yeva ale olonjanja vialua. Oco ovisimĩlo viavo ka vika tungayale, o sukila oku konomuisa ciwa eci catiamẽla kosapi yaco oco ohundo yove yi kale yimue yi vetiya.
Tukula Ocitangi Cimue. Ove ci tava okuti o tukula ocitangi cimue, noke o vetiyila ovisimĩlo violonjeveleli viove kocisonehua ci kuete olonumbi vioku tetulula ocitangi caco. Ku ka vetiyile olonjeveleli koku kevelela vali calua okuti eci va pondola oku sanga vocisonehua caco ci sule. Olonjanja vialua okuti, ocisonehua ceca ño onepa yimue yolonumbi vi tetulula ocitangi caco. Pole, osimbu o tanga, ci tava okuti o vetiya olonjeveleli oku limbuka olonumbi vieciwa vocisonehua, viatiamẽla koku tetulula ocitangi caco.
Loku kuama onjila yimuamue, ove ci tava okuti o tukula onumbi yimue yatiamẽla kelinga li sanjuisa Suku. Noke tanga esapulo limue li sangiwa Vembimbiliya oco o lekise esilivilo lioku kuama onumbi yaco. Nda vocisonehua va lunga loku tanga, muli atosi avali (ale amue) a velapo a likuata leci ci kasi loku lomboluiwa, olohundi vimue vi laleka olonjeveleli oco vi luluvalele katosi aco. Nda ocitangi cimue ci molẽha soketi ca tĩla calua kolonjeveleli vimue, ove ci tava okuti o vetiya ovisimĩlo viavo poku va lekisa olonjila viñi viñi vioku tetulula ocitangi caco. Noke ecelela okuti ocisonehua o tanga lelomboluilo liaco vieca etambululo.
Tukula Embimbiliya Ndono Yavelapo. Nda okuti wa vetiyila ale onjongole yolonjeveleli kosapi yohundo yove kuenda wa tukula ale ovisimĩlo vimue viatiamẽlako, ci tava okuti o fetika oku tanga ocisonehua loku popia hati: “Kũlĩhĩsa eci Ondaka ya Suku yi popia catiamẽla kondaka eyi.” Eci ci lekisa esunga lieci ocipama wa lunga loku tanga ci kuetele esilivilo.
Yehova wa nõlele alume vamue ndeci Yoano, Luka, Paulu, la Petulu oco va sonehe olonepa vimue Viembimbiliya. Pole, ovo va kala ño asonehi; Yehova eye Usovoli waco. Poku vangula lomanu vana okuti ka va siatele oku lilongisa Ovisonehua vi Kola, oku fetika oku tanga ocisonehua cimue loku linga hati: “Petulu wa soneha” ale “Paulu wa soneha” ka ci kuata ño enene ongusu ndoku fetika loku popia hati ocisonehua caco ondaka ya Suku. Ci kuete esilivilo liocili oku limbuka okuti, kapuluvi amue Yehova wa sapuila Yeremiya oco a fetike oku sapula olonumbi via Yehova loku popia hati: “Yevi ondaka ya Yehova.” (Yer. 7:2; 17:20; 19:3; 22:2) Ci kale eci okuti poku fetika oku tanga ocisonehua cimue tua tukula onduko ya Yehova ale sio, osimbu handi ka tua malusuile ombangulo, tu kuete oku likolisilako oku popia okuti eci ci kasi Vembimbiliya ondaka ya Yehova.
Kũlĩhĩsa Eci ci Kasi Vulandu Waco Wosi. Osimbu handi kua nõlele ndomo o fetika oku tanga ocisonehua cimue, o kuete oku kũlĩha eci ulandu waco wosi u popia. Olonjanja vimue, ci tava okuti o tukula eci ulandu waco wosi u popia. Pole, eci ci popiwa vulandu waco wosi, ci pondola oku ku vetiyila koku nõlapo eci o popia. Ndeci, anga hẽ onjila nda wa fetika layo oku tukula olondaka via Yovi, ulume umue wa sumbile Suku, nda haiyo wa fetika layo oku tukula olondaka via umue pokati kolondembeleki viaye viesanda? Elivulu Liovilinga lia sonehiwa la Luka, pole eye o tukula Tiago, Petulu, Paulu, Filipu, Stefano, kuenda ovangelo, wa tukulavo Gamalieli kuenda va Yudea vakuavo okuti ka va kale Akristão. Helie oka tukula okuti eye wa soneha ocisonehua o kasi loku tanga? Ivaluka okuti, Olosamo ka via sonehiwile viosi la Daviti. Kuenda elivulu Liolosapo ka lia sonehiwile liosi la Salomone. Ci kuetevo esilivilo oku kũlĩha kulie usonehi Wembimbiliya a kala loku tiamisila olondaka viaye kuenda ondaka yipi eye a kala loku lombolola.
Talavaya Lalomboluilo Ondongosi. Nda ove wa lekisa okuti ekalo lia kala kotembo ocisonehua caco ca sonehiwa, limuamue leli ove o kasi loku lombolola, ceca vali olonima viwa. Olonjanja vimue, elomboluilo liondongosi li sukiliwa koku kuata elomboloko liocisonehua cimue. Ndeci, nda wa sokiya oku tanga Va Heveru 9:12, 24 vohundo yi lombolola eci catiamẽla kocilumba cocisembi, osimbu handi kua tangele, o sukila oku lombolola eci catiamẽla kohondo yi kola koku kola ya kala vo tavernakulu, okuti ndomo ovisonehua vi lekisa, oyo ya kala ocindekaise cocitumãlo ci kola Yesu eya oku iñila eci a londa kilu. Pole, ku ka lombolole ño enene ovina vialua viatiamẽlako, sanga o sitika elomboloko liocisonehua wa lunga loku tanga.
Oco o mioñolohe koku fetika oku tanga ovisonehua, konomuisa eci olohundi viosimbu via siata oku linga. Konomuisa olonjila via litepa ovo va siata oku kuama. Konomuisavo esilivilo liolonjila viaco va kuãi. Poku pongiya ohundo yove, likolisilako oku limbuka ovisonehua via velapo, kuenda konomuisa lutate ocimãho ocisonehua locisonehua ci kuete oku tẽlisa. Sokiya olondaka viwa vioku fetika oku tanga ocisonehua locisonehua oco vi tẽlise uwa wa velapo. Osimbu o mioñoloha konepa eyi, oka tiamisila vali enene ovisimĩlo Kondaka ya Suku.