Part 3
Helie o Kasi Vuviali Wespiritu?
1. Ndamupi etavo lia vakuaviholo lia siata oku sokisiwa ndondundango yomunda yimue?
ONDOTILINA yatavo a vakuaviholo vo Afrika ya siata oku sokisiwa ndondundango yomunda yimue. Kilu ku kasi Suku, ukuonene kespiritu. Volonele mu kasi olosuku vitito, ale aspiritu, okuti vava va vumba Suku. Konele yavo ku kasi vakukululu, va ivaluka apata avo vongongo okuti va lekisa onjongole kekalo liavo liwa. Vokati kaco mu kasi olongusu viaspiritu asulemo okuti alumbu, okutãha kuenda umbanda.
2. Ndamupi olusapo lumue luovo Afrika lu lekisa okuti olondotilina vioviholo via siata oku kuata unene ketavo?
2 Olondotilina viaco vioviholo via kuata unene wocili katavo akuavo ovo Afrika. Kuli olusapo lumue luovo Afrika lu popia hati: “Oku kala ukuetavo (liakristão ale lio Islâmica), ka ci tu tateka oku fendela olosuku vietu.”
3. Pi tu pondola oku sanga ocili catiamẽla kuava va kasi vuviali wespiritu?
3 Olondotilina vioviholo vo Afrika, anga hẽ via sunguluka? Embimbiliya li tu sapuila ocili catiamẽla kuava va kasi vuviali wespiritu.
Yehova, Suku Yocili
4. Ovimunga vitatu viatavo a velapo vo Afrika, vi tava hẽ kocina cipi?
4 Ovimunga vitatu viatavo a velapo vo Afrika vi tava ocili okuti kuli Suku haeye ukuonenewosi. Embimbiliya liu lombolola okuti ‘Suku yolosuku, haeye Ñala yoloñala, okuti eye Suku Tõlo, haeye ukuonene o lingisa cimue usumba.’ (Esinumuĩlo 10:17) Vamusulmanu va tavavo ku Suku umue ukuonenewosi. Catiamẽla ketavo lioviholo vo Afrika, Ulongisi Geoffrey Parrinder wa popia hati: “Omanu valua vovo Afrika va tava ku Suku umue ukuonenewosi, isia yolosuku haeye yomanu, ululiki woluali luosi.”
5. Olonduko vipi via siata oku kuamĩwa poku tukula Suku?
5 Puãi, ndaño okutava ku Suku kua siata, ocili okuti onepa yalua yomanu ka va kuete ocisimĩlo lacimue coku kũlĩha okuti Suku helie. Oco tu kũlĩhe omunu umue, tete te tua kũlĩha onduko yaye. Catiamẽla konduko ya Suku, pokati katavo pa sangiwa etatamiso. Ketavo lia kristão vesanda eye o tukuiwa ño hati Suku, ci lomboloka okuti “Ukuonenewosi.” Kua va Musulumanu, Suku o tukuiwa okuti eye Alá. Pokati kava vakuãi etavo lioviholo, onduko yoku limbukisa u okuti eye Ukuonenewosi, acatiamẽla ño kelimi lelimi. Umue o tukuiwa hati John S. Mbiti, velivulu liaye (Ovisimĩlo vieci catiamẽla ku Suku vo Afrika) wa soneha okuti, Suku wa lukiwa eci ci soka 500 kolonduko viomanu vovo Afrika. Ndeci, kelimi lio Yoruba ko (Nigéria), Suku o tukuiwa okuti eye Olodumare; kua Kikuyu ko (Quênia), Suku o tukuiwa okuti Ngai; kua Zulu ko (Afrika do Sul), Suku o tukuiwa okuti Unkulunkulu.
6, 7. Suku hẽ onduko yaye helie kuenda ndamupi tua yi kũlĩha
6 Nye Suku a popia catiamẽla konduko yaye? Eci Yehova a sapuila Mose oco a songuile va Isareli oku tunda ke Egito, Mose wa pula hati: “Nda mitila ku va Isareli kuenje mopia lavo siti, Suku yolosekulu viene wa numa kokuene, lovo va mula vati, Onduko yaye elie? Mopia lavo nye?”—Etundilo 3:13.
7 Suku wo tambulula hati: “Sapuilavo va Isareli huti, ‘Yehova, Suku yolosekulu viene, . . . eye wa numa kokuene.’ Onduko yaco oyo yi linga onduko yange otembo ka yi pui, haiyo ovitumbulukila viosi vi njivalukila.” (Etundilo 3:15) Onduko eyi ya Suku Vembimbiliya yi sangiwamo eci ci soka 7.000 kolonjanja, ndaño okuti a pongoluisi vamue Vembimbiliya povitumãlo pa sesamẽla onduko Yehova va piñanyapo “Suku” ale “Ñala.”
8. Yehova hẽ wa tuwa ndati, kuenda nye tu kuete oku linga nda tu yongola oku sanga ohenda peka liaye?
8 Oco hẽ Yehova wa tuwa ndati? Eye espiritu, eye tõlo haeye ukuolamba. Eye ukuonenewosi, ka sokisiwa locina cimue, o likasi. (Esinumuĩlo 6:4; Isaya 44:6) Yehova wa sapuila Mose hati: “Ame Yehova, Suku yove, ndi Suku yesepa.” Volondaka vikuavo, oco tu sange ohenda kovaso a Yehova tu kuete oku fendela lika eye. Eye ka yongola okuti tu fendela ocina cimue cesetahãlo limue, ale omunu.— Etundilo 20:3-5.
Yesu Kristu, Osoma Yusoma wa Suku
9. Momo lie tu popela okuti Yesu ka lisokele la Yehova?
9 Koloneke vilo kuli etatamiso lialua lioku liatiamẽla ku Yesu. Valua pokati ka kristão vesanda va tava okuti Yesu o panga onepa “ku Suku umosi muvatatu.” Pole Embimbiliya ka lilongisa okuti Suku umosi muvatatu. Kuenda ka lilongisavo okuti Yesu wa lisoka la Yehova. Eye muẽle Yesu wa popia hati: “Isia wa mbelapo, ame ndi sule.”—Yoano 14:28.
10. Pi hẽ Yesu a kala osimbu handi keyile palo Posi?
10 Embimbiliya li longisa okuti apa handi Yesu keyile palo posi ndomunu, wa kala ale kilu ndocilulikilo cespiritu. Ndeci Yehova a lulika Adama la Eva kilu lieve, haico Eye a lulikavo kilu omanu vakuetimba liespiritu. Yesu eye omunu watete kespiritu Yehova a lulika.— Yoano 17:5; Va Kolosai 1:15.
11. Ndamupi Yesu a citiwa ndomunu ukuasitu?
11 Ci soka 2.000 kanyamo konyima, Yehova wa sondoluilile omuenyo wocilulikilo eci cespiritu vimo liufeko wa tukuiwa okuti Maria. Ungelo Gabrieli wo sapuila hati: “Tala, omina, o cita omõla ulume, u luka YESU Eye o viala . . .Kuenje usoma waye ko sulila.” —Luka 1:31, 33.a
12. Esunga lipi Yesu eyililile palo Posi?
12 Omo liaco, Yesu wa citiwa, wa kula kuenda wa longisa komanu ocipango ca Yehova kuenda onjongole yaye. Eye wa sapuila ombiali yo ko Roma hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Poku konomuisa eci Yesu a longisa, tu pondola oku lilongisa ocili catiamẽla kocipango ca Suku kuenda onjongole yaye. Tu pondolavo oku kũlĩha ndomo tutaviwa la Suku.
13. Esunga lipi liavali lieci Yesu eyilila palo Posi?
13 Esunga liavali lieci Yesu eyililile voluali, lioku eca omuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu. (Mateo 20:28) Eye wa ci lingila oco a tu yovole kekandu tua piñala kukukululu yetu Adama. Ocili okuti, eci oco cika tu ecelela oku kala otembo ka yi pui. Upostolo Yoano wa soneha hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puai o mõla omuenyo ko pui.”— Yoano 3:16.
14. (a) Nye ca pita la Yesu noke yoku fa kuaye ndomunu? (b) Cilo hẽ omangu yipi Yesu a kuete kilu?
14 Yesu, noke yoku fa ndomunu, eye wa pinduiwa oco a ende kilu kuna eye a kasi vali ndocilulikilo cimue cespiritu haeye ukuonene. (Ovilinga 2:32, 33) Noke, Yehova wo wĩha “uviali lulamba kuenda usoma, oco apata osi lolofeka lomanu vakualimi añi añi vo vumbe.” (Daniele 7:13, 14) Yesu wa linga Osoma yimue yinene haeye Osoma yuviali wa Yehova kilu. Ndopo muẽle eye oka lekisa unene waye Koluali luosi.
Ovangelo, Oloñuatisi Via Suku
15. Otembo yipi, kuenda pi ovangelo va lulikiwila?
15 Yehova la Yesu havoko lika va kasi vuviali wespiritu. Yehova wa lulika oviluliko vikuavo viespiritu okuti ovangelo. Umue pokati kovangelo vaco Gabrieli wa vangula la Maria. Omuenyo wovangelo ka wa fetikilile palo Posi ndomanu vakuasitu. Ovo va lulikiwa ale osimbu oko kilu, eci handi omanu ka va lulikiwile palo Posi. (Yovi 38:4-7) Kilu kuli olohuluwa violohuluwa viovangelo. —Daniele 7:10.
16. Momo lie omanu ka ci tavela oku fendela ovangelo?
16 Ovangelo va pokola ku Yehova ka va tava okuti tu va fendela. Olonjanja vivali, eci Upostolo Yoano a seteka oku fendela ovangelo, ovo vo lungula kuenda va popia laye hati: ‘Ku ka ci linge. . . . Fendela lika Suku.’ —Esituluilo 19:10; 22:8, 9.
17. Nye ci lekisa okuti ovangelo va pondola oku teyuila ava va vumba Suku? Momo lie okuti eci elembeleko limue kokuetu?
17 Ovangelo ka va molẽha vali palo Posi komanu va vumba Suku, ndeci va molẽhele eci va yovola ovapostolo va Yesu vokayike. (Ovilinga 5:18, 19) Omo liaco, nda tua fendela Yehova ndomo mu litava Londaka yaye Embimbiliya, tu pondola oku kuata ekolelo liokuti olohoka viovangelo vina ka vi letiwe vika tu teyuila. Embimbiliya li popia hati: “Ungelo wa Yehova o ñuala ava vo sumbila ha va popela.” (Osamo 34:7; 91:11) Momo lie eci ci kalela ndelembeleko limue kokuetu? Momo okuti vuviali wespiritu mu sangiwa ovanyali valua va linga usumba okuti va yongola oku tu nyõla!
Satana, Unyali Umue wa Suku
18. (a) Momo lie umue pokati kovangelo a lingila usuanji Suku? (b) Olonduko vipi via eciwa kungelo waco ?
18 Havosiko ovangelo va Suku vamamako oku u sungulukila. Vamue vo lingila usuanji. Ovo va lilingisa ovo muẽle ovanyali va Suku kuenda ovanyali vomanu kilu lieve. Ndamupi ceya oku kala? Oviluliko viosi viovangelo Yehova a lulika via kala viesunga havio viwa. Pole, umue pokati komãla voviluliko evi viespiritu via lipua, wa yongola oku fendeliwa lomanu, kuenje wamamako locisimĩlo caco cĩvi. Ociluliko eci cespiritu ka ca pokuile ndeti, ca tambula onduko Satana, ci lomboloka okuti “Unyali [wa Suku].” Eye o tukuiwavo hati Eliapu, ci lomboloka okuti “Ukualundi,” momo eye wa lundila Yehova okuti ohembi.
19. Momo lie Satana a talisila ohali Yovi kuenda ndamupi?
19 Satana wa siata oku sindiliya omanu oco va likongele kokuaye koku lingila usuanji Suku. Sokolola ño eci a linga ku Yovi, ukuenje wa Suku. Yovi wa kala ulume umue ohuasi calua. Eye wa kuata eci ci soka 7.000 kolomeme, 3.000 violongamelo, olongombe via tẽlele eci ci soka 1.000 lolomange viaco, kuenda 500 kovimbulu. Eye wa kuatavo omãla ekuĩ kuenda apika valua. Catete, Satana wa ponda ovinyama kuenda apika va Yovi. Cavali, eye ‘wa votola ocipepe’ ca nyõla onjo yaye, ca ponda omãla vosi va Yovi. Noke yeci, Satana wa talisa ohali Yovi “lapute ãvi tunde pomãi toke ponumbutue.”—Yovi 1:3-19; 2:7.
20. (a) Ndamupi Yovi a sumũlũisiwa omo liesunguluko liaye? (b) Ndaño okuti Yovi wamamako loku sungulukila Suku, nye Satana a siata oku linga lomanu valua?
20 Ndaño lanyiko a tĩla ndeti, Yovi wamamako lesunguluko liaye ku Suku. Noke yeci, Yehova wo sakula kuenda wo wĩha ‘eci ci soka olonjanja vivali leci a kaile ale laco.’ (Yovi 42:10) Satana ka tẽlele oku konyuisa esunguluko lia Yovi, pole eye wa siata oku yapuisa omanu valua ku Suku. Embimbiliya li popia hati: “Oluali luosi lu kasi povaka eliapu.”—1 Yoano 5:19.
21. (a) Ndamupi Satana a lekisa onjongole yaye yoku fendeliwa? (b) Momo lie Yesu a likalela oku fendela Satana?
21 Satana o yongola okuti tu u fendela. Eci ca molẽhela kueci a seteka oku yonja Yesu okuti ca pita ale 2.000 kanyamo. Embimbiliya lilombolola okuti: ‘Eliapu lia tuala [Yesu] komunda yisovi ca lua, kuenje lio wilikila ovosoma osi okilu lieve lulamba wao, yu lia popia laye liti, Huiha ovina evi viosi nda o wila posi hu fendela.’ Yesu wa likala, yu wa popia lalio hati, “A Satana, tundapo, momo ca sonehiwa citi, Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.” (Mateo 4:8-10) Yesu wa kũlĩhĩle ciwa ocihandeleko ca Yehova kuenje ka lingile eci Satana a yonguile.
Olondele, Aspiritu Ãvi
22. Nye olondele via siata oku linga komanu?
22 Ovangelo vakuavo va likongela ku Satana poku lingila usuanji Suku. Ovangelo vaco ava olondele, ovanyali vomanu palo Posi. Ovo olongangala haivo vakuavituwa vĩvi. Kotembo ya pita ovo va lingisa omanu oku kala ovitende kuenda olomeke. (Mateo 9:32, 33; 12:22) Komanu vakuavo, ovo va va kokela uvei, ale oku lingisa omanu oku kala ayui. (Mateo 17:15, 18; Marko 5:2-5) Toke muẽle va enda loku talisa ohali omãla.—Luka 9:42.
23. (a) Aspiritu vãvi a yongola nye komanu? (b) Pokati ketutu, Satana kuenda olondele viaye wa siata oku kokela omanu oku linga nye?
23 Ndeci Satana a yongola, aspiritu ãvi a yongolavo oku fendeliwa. Ovo ka va likali oku fendeliwa lomanu, ndaño va kũlĩha okuti Yehova eye lika o sesamẽla oku fendeliwa. Pokati katutu, uhembi kuenda oku akokisa usumba, Satana kuenda olondele va siata oku kokela omanu kokuavo oco va va fendele. Omo liaco, omanu valua ka va ci kũlĩhĩle okuti ovo va kasi loku fendela Satana kuenda olondele viaye. Omanu valua va lisalukako eci va limbuka okuti etavo liavo li kemanya Satana. Pole, Embimbiliya lilungula ndoco: “Evi vakualofeka va lumba, va vi lumba kolondele, haku Sukuko.” —1 Va Korindo 10:20.
24. Onjila yipi hẽ Satana a siata oku kemba layo omanu?
24 Onjila yimue Satana kuenda olondele viaye a yapuisa layo omanu oco vo fendele, poku sandeka ovisimĩlo viesanda viatiamẽla kuava vafa. Tu kũlĩhĩsi eci Embimbiliya lilongisa catiamẽla kondaka yaco.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a O Alkorão okuti elivulu likola lia vakuetavo lia va Musulumanu, litiamisila oku citiwa ku komohĩsa kua Yesu kelivulu londuko ya Maria kocipama 19, okuti: “Etu tua tuma ku Maria espiritu Lietu ndomunu wa lipua. Eci Maria a mõla espiritu eye wa popia hati: ‘Ci tava okuti ohenda yi ndipopela kokuove Nda wa sumbila Ñala, amẽla ocipãla lame kuende lonjila yove.’ Espiritu lia popia hati: ‘Ame, ame omunga ya Ñala yove. Ndeya oku kuavela ombanjaile yomõla umue o kola.’ Maria wa popia hati: ‘Ndamupi ndi kuata omõla umue nda hẽ ame ndufeko’ layumue ulume wa ndilamba? Eye wa tambuluiwa hati: ‘ Eci oco ocipango ca Ñala yove. “Ca ndilelukila,” oco ca popia Ñala yove. Kokuaye ocina eci ka ca tĩlile. Ñala wa popia hati, omõla waco oka kala ondimbukiso yimue komanu, “kuenda oka kala esumũlũho kokuetu. Eyi oyo ondaka yetu.”
[Elitalatu kemẽla 10]
Ovangelo va pokola ku Yehova va likala oku fendeliwa.