Part 4
Va Kukululu Yetu va Kasi pi?
1, 2. Nye omanu valua va siata oku sima catiamẽla kuava vafa?
OMANU valua vo Afrika va tava okuti okufa hesuliloko liomuenyo, pole oku sondolokela koluali lukuavo. Valua va tava okuti va kukululu yetu va tunda voluali lu letiwe va enda koluali ka lu letiwe, va tunda voluali luomanu va enda koluali luaspiritu.
2 Omanu va siata oku tava okuti va kukululu yetu, ale aspiritu osimbu, a likuminya epuluko kuenda elau kapata avo a kasi Vongongo. Locisimĩlo eci, aspiritu a va kukululu yetu, akamba vakuonene, va kuete epondolo lioku eca okungula kuwa, va eca ekalo liwa kuenda va teyuila omanu kueci cĩvi. Nda okuti kua va kapeleko ale o va pembula, va siata oku popia hati va pondola oku nena owima ndeci uveyi, uhukũi kuenda ohali.
3. Lonjila yipi omanu vamue va siata oku fendela va kukululu yavo?
3 Ava va kasi lomuenyo va siata oku linga ovina vimue kuenda oviholo vioku sumbila aspiritu a va kukululu yavo, oco vamameko oku kuata ukamba uwa lavo. Alinga aco a siata vali oku muĩwila kapuluvi onambi kuenda kapuluvi oku kenda omunu. Efendelo lia va kukululu li lekisiwavo kolonepa vikuavo. Ndeci, omanu vamue, osimbu handi ka va fetikile oku nyua ovinyua vina vikoluisa, va pesilapo kamue posi kuava kukululu yavo. Kuendavo noke yoku pongiya okulia, va siata oku sia okulia vombia oco okulia kuaco kuliwe lava kukululu yavo.
4. Nye omanu valua va tava kueci catiamẽla kocilelembia?
4 Omanu vakuavo va tava okuti, ava va kasi lomuenyo va kuete ocilelembia ka ci fi okuti noke yokufa kuetimba ci supulukapo. Ovo va popia hati, nda omunu wa linga eci ciwa komuenyo, ocilelembia caye cenda kilu ale vofeka yelau, pole nda wa linga eci cĩvi ocilelembia caye cenda vifelu. Olonjanja vimue, omanu va tenga ovisimĩlo evi lovituwa vioviholo. Ndeci, olonduko viava vafa, via siata oku sonehiwa vovikanda viasapulo vina vi lombolola onambi vonembele. Kuenda olonjanja vimue, via siata oku sapula okuti omunu waco wafa,“ wa enda koluali lukuavo ale wa likongela kuva kukululu yaye wafa osimbu.” Atavo aco osi a ndeti atiamẽla kocisimĩlo cokuti ocilelembia ale espiritu, ka ci fi. Nye Embimbiliya li lombolola catiamẽla kocendalomuenyo cina va tukula hati ocilelembia?
Ocendalomuenyo Kuenda Espiritu
5, 6. Ndomo ca lomboluiwa Vembimbiliya ocendalomuenyo nye?
5 Embimbiliya li lekisa okuti ocendalomuenyo hacina cimueko ci kasi vokati komunu, pole, ocendalomuenyo omunu waco muẽle. Ndeci, eci Suku a lulika Adama, Embimbiliya li lekisa okuti ‘omunu wa kuata omuenyo.’( Efetikilo 2:7) Adama ka vo wihĩle cimue ocilelembia, eye wa kala ocendalomuenyo, ci lekisa okuti omunu umue wa sokapo.
6 Omo liaco, oco tu tangela okuti oviendalomuenyo vi citiwa. (Efetikilo 46:18) Ovio ci tava okuti vi lia ale ka vili. (Ovisila 7:20; Osamo 35:13) Ovio vi lila kuenda vi hongua. (Yeremiya 13:17; Yona 2:7) Oviendalomuenyo ci tava okuti viambatiwa lovimunu, vi lambalaliwa kuenda vi kapiwa kalienge. (Esin. 24:7; Osa. 7:5; 105:18) Kovinimbu evi, Ambimbiliya amue a pongoluila ondaka eyi “ocendalomuenyo” vondaka yi mõlẽha velimi liatete, osimbu okuti Ambimbiliya akuavo a pongoluila olondaka viaco ndeci, “ceci ci kasi lomuenyo” “ociluliko” ale “omunu.” Olondaka viaco viosi vi kuete elomboloko limosi.
7. Ovinimbu vipi Vembimbiliya vi lekisa okuti ocendalomuenyo ci tava okuti ci fa?
7 Omo okuti ocendalomuenyo ci lomboloka omunu, eci omunu a fa eye muẽle ocendalomuenyo caco o fa. Elivulu lia Esekiele 18:4 li popia okuti, ‘Omunu o linga ekandu eye ofa.’ Kuendavo elivulu Liovilinga 3:23 li popia hati: “[Omunu] wosi ka yevelela uprofeto waco o nyolehela pe pokati komanu.” Omo liaco, ocendalomuenyo hacina cimueko ci puluka ketimba pokufa.
8. Espiritu vomanu olio hẽ nye?
8 Espiritu locendalomuenyo hacimosiko. Komanu, espiritu ongusu yomuenyo yi pondola oku kuatisa omunu oku linga ovopange. Espiritu lia soka ndongusu yolusu. Ongusu yolusu yi pondola oku ñualisa evenduinya ale oku talalisa onjilela, pole oyo ño lika liayo ka yi ñualisa ofela ndaño oku talalisa ovina. Cimuamue haico, espiritu lietu okuti ongusu yomuenyo, li tu loñoluisa oku vanja, oku yeva kuenda oku sokolola. Pole, espiritu olio muẽle, ka li pondola oku linga ovina viosi evi lekambo liovaso, latũi kuenda owoño. Oco Embimbiliya li popela eci catiamẽla komunu okuti: ‘Eci a tula omuenyo o tiukila posi yaye. Eteke liaco hailio ologombo viaye vi nyõleha.’—Osamo 146:4.
9. Ocendalomuenyo kuenda espiritu ka vi pondola oku linga nye?
9 Ndomo Embimbiliya li ci lombolola cikale ocendalomuenyo cikale espiritu, ka vi pondola oku siapo etimba kokufa oco viamameko lomuenyo kocitumãlo cimue cespiritu.
Ekalo Liava Vafa
10. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kekalo liava vafa?
10 Oco hẽ, lipi ekalo liava vafa? Omo okuti Yehova eye wa lulika omanu, eye wa kũlĩhavo eci ci pondola oku pita letu eci tu fa. Ondaka yaye yi longisa okuti ava vafa, ka va kuete omuenyo, ka va pondola oku yeva, oku vanja kuenda oku vangula ndaño oku sokolola cimue. Embimbiliya li popia hati:
● ‘Ava vafa lacimue va kũlĩha.’—Ukundi 9:5.
● ‘Ocisola cavo lesuvu liavo lonya yavo cosi ca imũha.’—Ukundi 9:6.
● ‘Momo vonjembo omu wenda ka muli upange, ndaño ovikuata, ndaño ukũlĩhĩso, ndaño olondunge.’—Ukundi 9:10.
11. Adama eci a linga ekandu, nye Yehova o sapuila?
11 Sokolola kueci Embimbiliya li popia catiamẽla ku kukululu yetu yatete Adama. Yehova wa tunga Adama ‘leve lio posi.’ (Efetikilo 2:7) Nda Adama wa pokuile kocihandeleko ca Yehova, eye nda wamamako lesanju Kilu Lieve otembo ka yi pui lomuenyo. Pole, Adama ka pokuile kocihandeleko ca Yehova, kuenje eci ceyililako okufa. Pi hẽ Adama a enda eci a fa? Suku wo sapuilile hati: ‘Oka tiukila keve, omo haiko wa tundile. Ove ukueve, keve haiko oka tiukila.’—Efetikilo 3:19.
12. Nye ca pita la Adama poku fa?
12 Pi hẽ Adama a kala eci handi Yehova ko lulikile? Eye ka kaile kocitumãlo lakumue. Eye ka kaileko. Omo liaco, eci Yehova a sapuila Adama okuti ‘oka tiukila keve,’ eye wa yonguile oku popia hati Adama kaka kuata vali omuenyo. Adama ka endele koluali luaspiritu. Eye ‘ka endele koluali lukuavo,’ oluali luaspiritu ava kukululu. Eye ka endele kilu ale vifelu. Eye wa tiukila kekalo limue ka li kuete omuenyo, ka kasiko vali.
13. Kokufa, nye ci pita lomanu kuenda ovinyama?
13 Anga hẽ cimuamue haico ci pita lomanu vosi? Oco, haico. Embimbiliya li lombolola okuti: “ Vosi [yavo omanu lo vinyama] va sulila kumuamue, vosi vakuaneketela, vosi va tiukila koneketela.”—Ukundi 3:19, 20.
14. Elavoko lipi li kasi kuava vafa?
14 Embimbiliya li likuminya okuti, Suku oka pindula ava vafa kuenje vaka kala lomuenyo palo posi Vofeka yimue yelau. (Yoano 5:28, 29; Ovilinga 24:15 ) Pole otembo yaco handi yi kasi kovaso. Cilo, ovo va pekela kokufa. (Yoano 11:11-14) Etu ka tu ka kuati usumba ale oku va fendela, momo ovo ka va pondola oku tukuatisa ndaño oku tu linga cĩvi.
15, 16. Ndamupi Satana a seteka oku vetiya omanu oco va tave okuti ava vafa ka va file muẽle ocili?
15 Ocisimĩlo cokuti ka tufi, uhembi umue wa sandekiwa la Satana, Eliapu. Oco a tavise omanu kuhembi waco, eye kuenda olondele viaye va siata oku sanda oku vetiya omanu oco va sime okuti ovovei kuenda ovitangi vikuavo vi kokiwa laspiritu ava vafa. Ocili okuti akatanga amue a siata muẽle oku kokiwa lolondele. Kuendavo ovitangi vimue ka vi kuete eci ca vi koka. Pole, haciliko okuti ava va pekela vokufa va pondola oku tu kokela ovitangi.
16 Handi vali, kuli onjila yikuavo yolondele oku vetiya omanu oco va sime okuti eci Embimbiliya li popia catiamẽla kokufa ka ca sungulukile. Ovio vi kemba omanu oco va tave okuti ovo va siata oku mõla ava vafa ale oku vangula lavo. Olondele via siata oku ci lingila pokati kovinjonde, kolonjoi, kokutãha ale kolonjila vikuavo. Omo liaco, halavako vafa omanu va siata oku vangula lavo, pole lolondele vi lisetahãisa lava vafa. Eli olio esunga lieci Yehova a pisila vali enene vakuakutãha.—Esinumuĩlo 18:10-12; Sakariya 10:2.
[Elitalatu kemẽla 14]
Ava Vafa ka va Pondola Oku Tukuatisa
Kunyamo wo 1990, kuafa umue usongui wa velapo vo Afrika yo Kutakelo. Eye wa kuata akãi vatãlo lomãla valua. Eye wa kala cime colovenda vivali, okuti via enda loku eca olombongo vialua.
Eci usongui waco a fa, epata liaye lutate walua lia tẽlisa oviholo viosi ovo va tavaile oco va kemanye espiritu liaye. Akãi vaye va wala o lutu, va sõlula esinga liavo, va lia po ño kamue katito kuenda ka va yuile. Noke yoku u kenda, va lila kuenda va lisiõsiõla eci ci soka oloneke epanduvali. Ndocituwa cavo, noke yonambi epata liosi lia liongolola oco va linge onjivaluko loku malusula oviholo vioku kenda, okuti va angiliya ovikulia lovinyua kumosi lomiluko.
Ocili okuti, usongui waco nda ca tavele nda wa teyuila loku sumũluisa epata liaye. Pole hacoko ca lingiwa. Olomĩlu viaye via nyõleha. Vakuepata va liyaka omo liukuasi, kuenje noke epata lia litepa tepa. Cilo epata lia kala linene, lia siala litito.
Ava Vafa ka va Pondola Oku Tulinga Eci Cĩvi
Vimbo limue kofeka yo Nigéria, ulume umue wafa kuenda wa kendiwa. Noke, omo lionjoi ukãi a lota, eye wa tava okuti ulume waye wafa o yongola ololosio yaye.
Eye wa tikula ololosio kuenje wa yi kenda konele yeyambo liulume waye.
Umalẽhe umue o tukuiwa okuti Dunikan vuyombeki wa lembulula ololosio yaco kuenje wa iwala alima alua toke eci yapua. Eye ka kuatele ocitangi lacimue. Nda okuti u wafa wa kuatele epondolo lioku linga eci cĩvi ava va kasi lomuenyo, eye nda wa talisa ohali ocimunu ca nyana ololosio yaye yina ya kala peyambo liaco!
Vokakasia: Ulandu upi u lekisa okuti ava vafa ka va pondola oku tu kuatisa ndaño oku tu linga eci cĩvi?