ALOMBOLUILO A VOKIYIWAKO
Epandela, Ocela, Kuenda Upange u Kisikiwa Lolombiali
Oku fendela epandela. Olombangi Via Yehova, vi tava okuti oku kekamẽla epandela loku imba ocisungo, ci sokisiwa lefendelo kuenda elinga liaco li lekisa okuti eyovo ka li tundi ku Suku, pole li tunda Kolombiali viofeka. (Isaya 43:11; 1 Va Korindo 10:14; 1 Yoano 5:21) Umue pokati kolombiali viaco Soma Nevukandesa wo ko Bavulono. Oco a komõhise omanu, eye wa tungile ociñumañuma cinene kuenda wa kisika vosi oku ci kekamẽla eci ovisikilo vi fetika. Pole, amalẽhe vatatu va Heveru—Sadrake, Mesake, la Aved-Nego—va likala oku kekamẽla ociñumañuma caco, ndaño va va li pañelele oku va ponda.—Daniele ocipama 3.
Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati Carlton Hayes, wa soneha ndoco: Koloneke vilo, oku fendela epandela “ondimbukiso yokuti omanu va sole ofeka yavo. Eci epandela li tulikiwa, alume va talama siu; omãla va imba ovisungo vioku sivaya epandela, vina via sovuiwa lasonehi.” Eye wamisako hati, omanu va siata oku sambiliya “ateke owusa,” ndeci kofeka yo Estados Unidos va sambiliya eteke Liakuãla Yevambi Linene, eteke “liolosandu lolonõi,” kuenda “olonembele ale ovitumãlo vi kola.” Vo Encyclopedia Americana mu sangiwa olondaka via kesongo kasualali vo ko Brasil wa popia hati, “Epandela lia siata oku sivayiwa loku fendeliwa ... ndeci Ofeka yi fendeliwa.” Ovo va tenda “epandela kuenda ekulusu ndovina vi kola.”
Elivulu tua tukula ale, lia lekisavo okuti, ovisungo vioku sivaya ofeka “vi lomboloka oku pinga ekuatiso kolosuku oco vi teyuile omanu kuenda olombiali viofeka.” Afendeli va Yehova va siata oku lekisa esunguluko poku tenda ovipito mua kongela oku sivaya epandela loku imba ovisungo vi sivaya ofeka. Catiamẽla kesunga lieci omãla Volombangi Via Yehova kofeka yo Estados va likalela oku sivaya epandela, elivulu The American Character, li lombolola okuti: “Ekanga lia Velapo vofeka, lia limbuka okuti ocituwa coku sivaya epandela ci lomboloka oku linga efendelo.”
Afendeli va Yehova, ndaño ka va pangi onepa kovina viaco, va sumbila ava va siata oku ci linga. Ovo, va sumbila epandela lovindekaise vikuavo viofeka kuenda ‘olombiali’ via kapiwa ‘ndakuenje va Suku.’ (Va Roma 13:1-4) Olombangi Via Yehova via kapako elungulo lioku sumbila “olosoma, la vosi va kasi kolomangu via velapo.” Omo liaco, tu vetiyiwa oku “kala lomuenyo wonjuka haiwo we yuka ombembua lesunguluko kuenda esumbilo ku Suku.”—1 Timoteo 2:2.
Oku Imba Ocela. Akristão vocili va sumbila elianjo omanu va kuete lioku imba ocela. Ovo ka va tateka vakuavo oku imba ocela kuenda va pokola kolombiali via nõliwa. Pole, ka va tiamẽla kocitundo cimue copulitika. (Mateo 22:21; 1 Petulu 3:16) Nye Akristão va sukila oku linga nda vofeka yavo omanu vosi va kisikiwa oku imba ocela? Ivaluka okuti Ukristão pamue utima waye u wecelela oku enda pocitumãlo caco ndeci ca pita la Sadrake, Mesake kuenda Aved-Nego eci va endele ketapi lio ko Dura. Pole, oco ka ka lueye olonumbi via Suku ka imbi ocela. Eye o sukila oku konomuisa olonumbi epandu vi kuãimo:
Olondonge via Yesu ‘havakualualiko.’—Yoano 15:19.
Akristão olonumiwa via Kristu kuenda Viusoma waye.—Yoano 18:36; 2 Va Korindo 5:20.
Ekongelo Liakristão li li kuete omunga kuenda oloñame vialio vi tava kelongiso limuamue momo va kasi vocisola ca Kristu.—1 Va Korindo 1:10; Va Kolosai 3:14.
Wosi o nõla usongui umue poku imba ocela te o sombisiwa omo lielinga liaco.—Konomuisa olonumbi vi sangiwa kelivulu lia 1 Samuele 8:5, 10-18; 1 Timoteo 5:22.
Eci va Isareli va pinga Osoma yi letiwe, Yehova wa tenda elinga liaco okuti Vo likala.—1 Samuele 8:7.
Eci Akristão va enda koku kunda esapulo liwa Liusoma wa Suku, va yuvula oku popia ovina viatiamẽla kopulitika.—Mateo 24:14; 28:19, 20; Va Heveru 10:35.
Upange u kisikiwa lolombiali. Kolofeka vimue Olombiali ka vieci upange komanu ka va kaile kusualali. Eci Ukristão a liyaka locitangi caco, o sukila oku likutilila loku sapela la manji umue wa kula kespiritu, oco owanji wutima waye wu kuatise oku nõla onjila ya sunguluka.—Olosapo 2:1-5; Va Filipoi 4:5.
Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku “sumbila olombiali lolosoma, loku vi pokola, . . . [loku] linga upange wosi ño uwa.” (Tito 3:1, 2) Omo liaco, tu sukila oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ nda nda tava upange owu ndi ka vetiyiwa oku litenga vopulitika ale vetavo liesanda?’ (Mika 4:3, 5; 2 Va Korindo 6:16, 17) ‘Anga hẽ oku linga upange waco ci ka nateka oku tẽlisa ovikele viange Viukristão?’ (Mateo 28:19, 20; Va Efeso 6:4; Va Heveru 10:24, 25) ‘Upange waco wecelela hẽ oku amamako oku linga ovina viespiritu ndeci oku li tumbika kupange wotembo yosi?’—Va Heveru 6:11, 12.
Nda Ukristão o kasi oku linga upange umue wa kisikiwa lolombiali oco ka ka kapiwe vokayike, vamanji vakuavo va sukila oku sumbila ocisimĩlo caye. (Va Roma 14:10) Pole, nda eye wa nõlapo oku likala upange waco, vamanji va sukilavo oku sumbila ocisimĩlo caye.—1 Va Korindo 10:29; 2 Va Korindo 1:24.