Wasiata he Okupita Otembo Lepata Liove?
“Va isia vokofeka yo Japão Vakuacisola Calua−Pole Omo Liupange Walua Kavapapala Lomãla Vavo.” Anyamo amue apita konyima olondaka evi ovio viakala osapi yukanda wasapulo utukuiwa okuti Mainichi Shimbun. Ocipama caco calombolola okuti, 87,8% komãla vokofeka yo Japão ndomo cakonomuisiwa lombiali, omãla valombolola onjongole yavo yokutata va isia yavo eci vakakuka. Vukanda wasapulo velimi Liongelesi, walombolola olondaka vimuamue pole viatiamẽla kosapi. Mutangiwa okuti, “Va Isia Lomãla: Kavaliyevite Ciwa.” Calitepa leci capopia ukanda wasapulo wokofeka yo Japão, ocipama congelesi calekisa ondaka yikuavo yapopia hati: Eteke leteke liupange, va isia voko Japão vapita lika 36 kakukutu lomãla vavo. Okucisokisa la va isia voko Oeste yo Alemanya, kesulilo liosemana vasiata okukala lomãla vavo otembo yasoka 44 kakukutu, kuenda kofeka yo Estados Unidos, va isia vapita otembo yasoka 56 kakukutu.
Va isia havoko lika vapita otembo yitito lomãla vavo. Valua va ina okuti kupange vatalavaya kupãla calua lokonjo yavo. Ndeci, valua akãi okuti vatata omãla likawavo, vatalavaya oco vatekule epata. Okusulako, otembo va isia−la va ina−vakala lomãla vavo yatepuluka calua.
Elilongiso limue lialingiwa kunyamo wo 1997 okuti kuakala eci cipitahãla 12.000 kamãlẽhe vokofeka yo Amerika, lialekisa okuti amãlẽhe vakuete elitokeko liocili lolonjali viavo, kavatali ohali yalua ketimba, kavakuete ovisimilo viokuliponda, kavalingi ungangala, kuenda kavasipi eliamba. Kuenje umue onoño walitumbika kupange wokukulihisa calua wapopia hati: “Ove kupondola okukuata elitokeko limue liocili lomãla nda kukala lavo pamosi.” Cikuete esilivilo liocili okupita otembo yalua lomãla vove kuenda okulivanguisa lavo pokati.
Okulivanguisa Ciwa Pokati
Capiãla vali enene ceci okuti okulivanguisa ciwa lepata kuatepuluka omo okuti olonjali kavikasi konjo ale pamue vitalavaya kupange umue kupãla calua lokonjo. Ocili okuti, okulivanguisa ciwa pokati kakuatepulukile lika vapata okuti olonjali kavikasi konjo. Olonjali vimue, vikasi konjo, vienda kupange eci okuti omãla vavo kavapasukile handi kuenda eci vitiuka kupange visanga okuti omãla vapekela ale. Oco olonjali vimue vitẽlise otembo vapita okuti kavalivanguisile lepata liavo, ovio vikala lalio otembo yalua kesulilo liosemana kuenda kateke vowusa ale kateke epuyuko. Ovo vavangula eci catiamẽla kokupita otembo “yalua” lomãla vavo.
Puãi, ocili hẽ okuti otembo yitito yipuila kokukala pamosi lomãla, yifetiwa lotembo yisilivila calua? Umue onoño walitumbika kovopange añi añi otukuiwa Laurence Steinberg, watambulula hati: “Ndomo casiata, omãla vatito vapita otembo yalua lolonjali viavo vakasi vali ciwa okuti ava vapita otembo yitito cisule. Cimõlẽha soketi calinga ocitangi cocili okufetisa ekambo liotembo yaco. Ocisimilo cotembo yavelapo calinga ocitangi.” Eci oco muẽle ukãi wokofeka yo Burma akulihisa. Veyaye−okuti ulume umue wokofeka yo Japão−otunda kupange kuenda olonjanja viosi opitila kelivala liatete ale liavali kociteketeke. Ndaño okuti kesululilo liosemana eye opita otembo yalua lepata liaye, ukãi waye wapopia hati: “Okukala konjo Voviasapalo kuenda Vovialumingu kakupondola okutẽlisa otembo yokukala lepata osemana yosi. Ove hẽ opondola okusoleka ovikulia viosi viliwa vokuenda kuosemana oco ovilie lika Casapalo kuenda Calumingu?”
Cisukila Okulikolisilako Calua
Okulivanguisa ciwa vepata caleluka vali okucipopia kuenda catila okucilinga. Ovikele viepata viokusandiliya eci epata lisukila kavileluisa isia la ina vatalavaya oco vapite otembo lepata. Omo liekambo lieci vasukila ovo vapitila otembo yalua kupange, pole citava okuti valivanguisa ciwa lepata votelefone ale vovikanda. Pole, ndaño okuti vakasi konjo ale sio, cisukila okulikolisilako oco valivanguise ciwa lepata.
Olonjali okuti vikuete owesi wokulivanguisa ciwa lepata liavo vilavoka okutambula onima omo liowesi wavo. Isia umue wapita otembo yitito lepata liaye, okuti kalila pamosi lalio, wasanga ovitangi vialua. Omõlaye ulume walinga ongangala, kuenda omõlaye ukãi wakuatiwa okuti okasi okunyana ovina vimue vovenda. Omo okuti isia wasokiya okuenda okukaemba ombunje yitukuiwa golf Calumingu lomẽle, omõlaye waliyeya kuenda watambulula lonyeño hati: “Ocili hẽ okuti mulo vonjo ina eye lika okasimo? Mulo vepata ina eye lika okuete omoko yokunõla cosi cilingiwa. Pole isia lalimue eteke,” evi ovio olondaka vialisiõsiõla ukuenje.
Olondaka evi viatuala isia kokusokolola calua. Okusulako, eye wanõlapo okufetika okulia ongau lepata. Kokufetika, eye lika lukãi waye. Vokuenda kuotembo, omãla vafetika okulitokeka ciwa lepata, kuenda vafetika okukala komesa lepata oco valivanguise ciwa. Eci cakuatisa epata okulila pamosi ondalelo. Omo liaco, isia wayovola epata liaye liakala okunyõleha.
Ekuatiso Litunda Kondaka ya Suku
Embimbiliya livetiya olonjali oco visokiye otembo yokulivanguisa ciwa lomãla vavo. Pokati kuprofeto Mose, va Isareli valongisiwa ndoco: “A Isareli, yevelela. Yehova eye Suku yetu kuenje eye Suku lika waye. Oco sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, longusu yove yosi. Kuenje olondaka evi ñasi loku ku sapuila etaili vi kale vutima wove; o longa lavio omãla vove loku vi pitolola, o vi vangula eci o tumãla vonjo yove, leci wenda vonjila, lo poku pekela, lo poku pasuka.” (Esinumuilo 6:4–7) Ocili muẽle, vosi yetu okuti tulonjali tusukila okusokiya otembo oco tukale pamosi lepata lietu kuenje nda omãla tuavalongisa ondaka ya Suku vayipatekela kuenda yivaveta kutima.
Cisilivilo calua okulimbuka elilongiso limue lialingiwa kunyamo wo 1997, okuti liatukuiwa ale konyima, kuakala eci cipitahãla 12.000 kamãlẽhe vokofeka yo Amerika lialekisa okuti, “kueci cipanda 88% komanu valombolola hati vakuetavo, kualimbukiwa esilivilo lietavo kuenda liohutililo okuti vikuatisa.” Akristão vocili vatava okuti elongiso liasunguluka lietavo lieciwila konjo liteyuila amãlẽhe kovituwa ndeci ovohalua, okusipa eliamba, ehonguo lioketimba, okuliponda, ungangala kuenda kovina vikuavo.
Olonjali vimue visima hati kacalelukile okusanga otembo yokukala lepata liavo. Capiãla vali enene va ina vatekula likaliavo omãla, okuti vayongola okupita otembo yalua lomãla vavo pole vasukila okutalavaya oco vasange eteku. Vatẽla ndati okusanga otembo yalua oco vakale lepata liavo? Embimbiliya livetiya ndoco: “Tata olondunge lutate, ka vi ka ku pusumuhe.” (Olosapo 3:21) Olonjali vipondola ‘okutata olondunge lutate’ oco vasokiye otembo yokukala pamosi lepata. Cilingiwa ndati?
Nda ove unjali yukãi otalavaya, kuenje wakuliha okuti noke yeteke liupange okava calua, nye kuvanguila lomãla oco opongiye kumue lavo okulia? Otembo yaco ove okala pamosi lomãla olio epuluvi linena elitokeko liocili pokati kene. Tete, okukongela omãla vupange, cisukila okupita otembo yalua. Pole, noke, okalimbuka okuti kacikasukila okupita otembo yalua oco upange umue ulingiwe kuenda cikakunenela esanju lialua.
Ove wisia pamue osokiya ovina vialua vilingiwa kasulilo olosemana. Upange waco nye kuwulingila kumue lomãla vove? Ove opondola okusapela lavo okuti oyongola okutalavaya lavo kumosi kuenje votembo yaco citava okuvalongisa ovina visilivila. Elungulo Liembimbiliya liatiamẽla kokulongisa ondaka ya Suku kocitumbulukila cikuavo lipondola okukuvetiya oco ovangule lavo ‘eci otumãla lomãla vove vonjo, pokuendela vonjila’−kuenda kapuluvi osi. Cisukila okulekisa “olondunge lutate” oco ulivanguisi ciwa lomãla vene, ndeci pokutalavayela kumosi.
Okupita otembo yalua lepata liove cinena onima. Embimbiliya kelivulu liolosapo lipopia okuti, “ava va yeva alungulo avo vakualondunge.” (Olosapo 13:10) Lokusokiya otembo yalua oco olivanguise ciwa lepata liove, okavalongisa uloño oco vakuame onjila yasunguluka kokutetulula ovitangi vieteke leteke komuenyo. Ovilongua viaco vieciwa cilo vipondola okutepulula otembo cilo kuenda vikuatisa okuyuvula ovitangi vipondola okuiya kovaso. Handi vali, eci cipondola okunena esanju kokuove kuenda kepata liove. Oco kueciwe ovilongua viaco ove osukila okukuata ukulihiso usangiwa Vembimbiliya, okuti olio Ondaka ya Suku. Kuama uloño waco oco olongise lawo omãla vove kuenda oco osonguile onjila epata liove.−Osamo 119:105.
[Elitalatu kemẽla 4]
Amãlẽhe vakuete elitokeko liocili lolonjali viavo, kavatali ohali yalua ketimba
[Elitalatu kemẽla 5]
Okulivanguisa ciwa kunena osumuluho ocili komuenyo wepata
[Elitalatu kemẽla 6]
Eci ove otalavaya lomãla vove, opondola okulivanguisa ciwa lavo kuenda ocituwa eci cinena okulongisiwa kukuete esilivilo liocili