Lekisa Esumbilo Kuvakuẽle
“Koku sumbila, velisipo vakuẽle.”—VA ROMA 12:10
1, 2. (a) Ondaka ya Suku yituvetiya okulinga nye oco tulekise umbombe wutima? (b)Embimbiliya litiamisila pi ondaka ‘okusumbila,’ kuenda helie coleluka okulekisa esumbilo?
OCIPAMA cetu tualilongisa tete cavetiya elungulo Liondaka ya Suku lipopia hati: “Vosi yene, okuliketisa ku linge uwalo wene, kuenje livumbi pokati, momo Suku o yaka la vakueyengu, puãi ava va liketisa o va linga ohenda.” (1 Petulu 5:5) Onepa yimue yokulinga okuti okuliketisa kulinga uwalo wetu okulekisa esumbilo kuvakuetu.
2 Ondaka ‘oku sumbila’ Olonjanja vialua yimolẽha Vembimbiliya kueci catiamẽla kokulekisa ocisola, kuenda esumbilo, tusukila okulekisa kuvakuetu. Etu tusumbila vakuetu eci tukala lumbombe lavo, okusumbila ekalo liavo, okuyevelela ovisimĩlo viavo, okutava okulinga cimue casunguluka ovo vatupinga oco tucilinge. Omanu vana okuti ambombe vocili vacilinga. Pule vakuepela liutima civatĩla calua okusumbila vakuavo kuenda valinga cosi oco vayule ohenda kuenda ekuatiso lepandiyo liesanda.
Yehova Olekisa Esumbilo Komanu
3, 4. Yehova wasumbila ndati Avirahama kuenda momo lie?
3 Yehova eye muẽle olekisa ongangu kokusumbila. Eye walulika omanu locipango caye muẽle pole eye kavatati ndakuti kavaecelela okulinga ocipango cavo, ndo ciñumañuma (1 Petulu 2:16) Ndeci, eci eye apopia ku Avirahama okuti ofeka yo Sodoma yiya yikunduiwa mekonda liungangala wapiãla, Avirahama wa pula hati: “Ocili o nyõlela olondingesunga kumue lolondingaĩvi ale? Nda hẽ vimbo muli olondingesunga akui atãlo o li nyõla ño, ku li ecela mekonda liakui atãlo kolondingesunga vi kasimo?” Yehova watambulula hati nda waecelela olupale mekonda 50 kolondingesunga. Avirahama wamako lokupinga lumbombe. Nda hẽ muli 45? 40? 30? 20? 10? Yehova walikuminya Avirahama okuti eye nda waecelela Sodoma mekonda 10 kolondingesunga vakasimo.—Efetikilo 18:20-33.
4 Yehova wakulĩhile okuti vo Sodoma kamuakale ekui liolondingesunga, pole eye wasumbila Avirahama lokuyevelela ovisimĩlo viaye kuenda wotata lesumbilo lialua. Momo lie? Mekonda Avirahama “wa kolela Yehova kuenje wo ci tendela ndesunga.” Avirahama votukula hati “Ekamba lia Suku.” (Efetikilo 15:6; Tiago 2:23) Handi vali, Yehova wamola okuti Avirahama wasumbilile vakuavo. Eci peya okuiya uyaki watiamẽla kocikanjo pokati kangombo vaye langombo vocimumba caye Lote, Avirahama walekisa esumbilo ku Lote loku wecelela oco anõle eye tete pi ayongola okuenda. Lote wanõla eci eye asima okuti ofeka yavelapo vali, kuenda Avirahama wanda konepa yimue yiñi?-Efetikilo 13:5-11
5. Ndamupi Yehova asumbila Lote?
5 Yehova walekisa esumbilo kukuesunga Lote. Eci handi kakunduile ofeka yo Sodoma, eye walungula Lote oco atile kolomunda vinene. Pole, Lote wapopia hati kayongola okuenda oko; eye wayonguile okukala ocipepi kimbo litukuiwa hati Soyara, ndaño imbo lina liakala ocipepi loku kunduiwavo. Yehova wakumbulula Lote hati: “Ci tava, hu lingavo ohenda eyi okuti si kundula vali imbo oliondoto wa tukula.” Yehova wa lekisa esumbilo kukuekolelo Lote lokulinga eci eye apinga.—Efetikilo 19:15-25; 2 Petulu 2:6-9.
6. Ndamupi Yehova asumbila Mose?
6 Eci Yehova atuma Mosi okutiuka ke Egito oco asonguile omanu vaye vakala kupika kuenda okukapopia la Fareo ovo aecelele omanu va Suku okuenda, Mose walivondela hati: “A Ñala, ame singanjiko , omo ondaka yange ya lenda lelimi liange li lema.” Yehova wotambulula hati: “ Ame ñala omẽla wove siu ku longisa eci o popia.” Pole Mose handi lopo wakala loku suma suma. Pole Yehova watulumũla Mose kuenje watuma manjaye Arone, oco aende laye alinge ndaka yomanu.—Etundilo 4:10-16
7. Momo lie Yehova alekisila onjongole yokusumbila omanu?
7 Votembo yaco yosi eyi, Yehova walekisa onjongole yaye yokusumbila vakuavo, capiãla vali enene vana vovumba. Ndaño eci ovo vapinga calitepele leci Yehova ayonguile tete, eye watava epingilo liavo omo okuti ovina viaco kavianyolele onjongole yaye.
8. Ndamupi Yesu alekisa esumbilo kukãi wavelele calua?
8 Yesu watukula Yehova kokusumbila vakuavo. Eteke limue vowiñi, muakala Ukãi umue wakala okupita osonde 12 kanyamo. Olondotolo kaviaponduile okusakula ukãi waco. Ndomo casonehiwa kocihandeleko ca Mose, eye wanda lokutaliwa ndacimue caviha kuenda kacatavale okuti okala pokati komanu. Eye wanda konyima ya Yesu, walamba ño kuwalo waye, kuenje haico akaya. Yesu kakakatelele ño kovina viasonehiwa Vocihandeleko, lokukelohala mekonda lieci ukãi alinga. Hambi yokulinga eci, lokukũlĩha esunga liokucilinga eye wosumbila, lokupopia hati: “Amõlange, ekolelo liove lia ku popela. Kuende lombembua. Uvei wove wa ku tunda.”?—Marko 5:25-34; Ovisila 15:25-27.
9. Ndamupi Yesu alekisa esumbilo kuvakualofeka?
9 Onjanja yikuavo, ukãi umue u kanana wa popia ku Yesu hati: A Ñala a mõla a Daviti ndinge o henda. Omõlange ukãi o kuetiwe cimue lovilũlu.” Lokukũlĩha okuti eye watumiwa komanu va Isareli kuenda Avakualofekako, Yesu wakumbulula hati: “Ka ca posokele oku nyañula ombolo yomãla loku yimba kolombua [va Isareli]. Ukãi wa linga hati, Oco a Ñala, haimo lumue, ndaño olombua vi lia lia olosisi vi loka komesa ya cime cavio. Oco Yesu wo kumbulula hati: “Okãi, ekolelo liove lia lua! Ci ku lingilue ndeci wa yongola. Omõla waye wakaya. Yesu wasumbila Ukualofeka u mekonda liekolelo liaye. Ndaño muele wapopia hati “kolombua, ” eye kasokisile lolombua viovusenge, walenelisa ombangulo kuenda walekisa ocisola.—Mateo 15:21-28
10. Elongiso lipi Yesu alongisa kolondonge viaye kuenda momo lie casukiliwilile?
10 Yesu wolongisa olondonge viaye eci catiamẽla kumbombe wutima kuenda kokusumbila vakuavo, omo okuti ovo handi vakala lovitangi viatete. Eteke limue eci valihoyisa, yesu wa va pula hati: “Nye wa lipataleli vonjila?” “Ovo voha, momo vonjila va lipatala ondaka eyi vati, Elie wa velapo.” (Marko 9:33, 34) Ndaño kuteke handi yokufa kua Yesu, “Va fetika oku lihoyela pokati kavo vati, U o linga unene pokati ketu helie?” (Luka 22:24) Osimbu vakala kocipito co Pascoa, Yesu “oku itila ovava pombasiya, wa fetika oku sukula olomãi violondonge.” Elongisokuolio! Yesu Omola wa Suku, koluali luosi eye, eye okuãi vu Yehova. Kuenje, eye walongisa olondonge viaye elongiso liesumbilo loku sukula olomãi viavo. Eye wapopia hati: “Ndo wihi ongangu okuti vu lingavo ndeci ndo lingi.”—Yoano 13:5-15.
Paulu Walekisa Esumbilo
11, 12. Noke eci paulu alinga Ukristão, walilongisa nye, kuenda ndamupi eye alekisa elilongiso eli ku Filemone?
11 Upostolo Paulu wa setukula Kristu, kokusumbila vakuavo. (1 Va Korindo 11:1) Eye wa popia hati: “Ka tua sandele oku pandiyiwa lomanu Haimo, tuombokele pokati kene ndeci cilelamãla a lela omãla vaye muẽle” (1 Va Tesalonike 2:6) Onjali yinyamisa yitata omõla utito. Noke eci Paulu apongoloka Ukristão, eye walilongisa okukala embombe vutima kuenda walekisa esumbilo kakamba vaye Akristão lokuvatata locisola. Lokulinga ndomo, eye wasumbila elianjo liavo, ndeci cilekisiwa kovina vimue viapita eci eye akala omandekua ko Roma.
12 Upika umue watilile, onduko yaye Onesimo wayevelela alilongiso a Paulu. Eye wapongoloka Ukristão kuenje walinga ekamba lia Paulu. Filemone wakala muẽleupika, eye Ukristão vo, wakala ko Asia Menor. Kukanda waye asonehẽla Filemone, Paulu wa sonehẽla ndomo Onesimo asilivila, lokupopia hati: “Ame nda nda sanjukila oku kala laye.” Kuenje Paulu watiukisa Onesimo ku Filemone, lokusoneha hati: “Puãi sia yonguile oku linga cimue te ove muele wa tava. Nda yongola okuti ohenda yosi o linga ka yi lingiwa ño ocikukui, puãi yi tunda kutima wove.” Paulu kavelisilepo ekalo liupostolo, pole eye wasumbila Filemone omo okuti kapingile oco akale la Onesimo ko Roma. Handi vali, Paulu wavetiya Filemone oco asumbile Onesimo, lokutata ndomunu ‘ovelapo upika okuti o linga manji wa soliwa.’?—Filemone 13-16
Okulekisa Esumbilo Koloneke Vietu
13. Elivulu lia Va Roma 12:10 lipopia hati te tualinga nye?
13 Ondaka ya Suku yitulunngula hati: “Koku sumbila, velisipo vakuẽle.” (Va Roma 12:10) Eci cilomboloka okuti etu katukevelela vakuetu oco valekise esumbilo tete, pole etu te tuafetikako. “Lomue ka ka sande eci caye, te eci cukuavo.” (1 Va Korindo 10:24; 1 Petulu 3:8, 9) Omoliaco, vakuakuvumba Yehova va vanjiliya apuluvi okulekisa esumbilo kuvakuavo vakuepata, kuvamanji Akristão vekongelo, kuenda toke, muẽle vana vekongelo.
14. Ulume kuenda ukãi valikuele valilekisa ndati esumbilo pokati?
14 Vepata “utue wulume Kristu; utue wukãi ulume waye” (1 Va Korindo 11:3) Yehova oyongola okuti ulume otata ukãi waye ndomo Kristu alinga lekongelo. Kelivulu lia 1 Petulu 3:7, ulume wanõliwa oco asonguile ukãi waye ‘ loku sumbila ndocikuata ca leñela.’ Eye opondola okucilinga lokulieca ocali kokuyevelela kuenda okusumbila ovisimĩlo viukãi waye. (Efetikilo 21:12) Eye ovelisapo vali ovina viukãi nda Embimbiliya kalipopi okuti kacilingiwa, kuenda eye olinga ovina viukãi waye kuenda utata lutate walua. Konepa yikuavo “ukãi layevo a sumbila veyaye.” (Va Efeso 5:33) Eye oyevelela ulume waye, kalikolisila ño okulinga eci ayongola, kasepula kuenda katateka ulume waye. Eye olekisa umbombe wutima okuti kaseteka okuviala ulume waye, ndaño eye waloñolohapo vali kovina vimue okuti ulume waye cisule.
15. Esumbilo lipi lilekisiwa kakulu, kuenda ovo te vacilingavo ndati?
15 Vokati kekongelo, mukuete omanu vana okuti te tuavasumbila calua, ndeci akulu, “votokela kovaso u okuete owele, sumbila ocipala cekongo.” (Ovisila 19:32) Eci cavelapo vali komanu vana vakasi oku vumba anyamo alua omo okuti “owele ocifuto culamba ca sangiwa vomuenyo wesunga.” (Olosapo 16:31) Akulu vekongelo te vaeca ongangu lokulekisa esumbilo liocili kuvamanji Akristão vana okuti vakuete alima aluapo okuti ovo cisule. Ocili okuti, akulu te vasumbila omãla, capiãla enene vana vakuete ocikele yokulava ocunda.—1 Petulu 5:2, 3
16. Olonjali kuenda omãla valisumbila ndati omanu lukuavo?
16 Amãlẽhe te vasumbila olonjali viavo: “Ene amãla, pokoli kolonjali viene vu Kristu, omo oco ca sunguluka. Ocihandeleko catete ci kuete ohuminyo ceci, citi, Sumba so la nyõho, okuti cosi ci kala ciwa love, kuenje oloneke viove palo posi vi lua.” Catiamẽla kolonjali, ovo te vasumbila omãla vavo momo va handelekiwa hati: ‘ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via Yehova’?—Efeso 6:1-6; Etundilo 20:12
17.Velie vasesamela ‘Esumbilo lialua?’
17 Omanu vana vatalavaya calua vekongelo vasukilavo okuvasumbila: “Olondingupange viekongelo vi talavaya ciwa vi sesamela esumbilo loku fetiwa lesunga, ca piãla vava va kunda lava va longisa.” (1 Timoteo 5:17) Onepa yimue etu tupondola okulekisa esumbilo okulinga eci casonehiwa kelivulu lia Va Heveru 13:17 hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.”
18. Nye Tusukila okulingila omanu vana kavatiamẽlele vekongelo?
18 Anga hẽ te tuasumbilavo omanu kavatiamẽle vekongelo? Oco muẽle. Ndeci, etu tusiokuvetiyiwavo hati: “Omanu vosi, omunu, omunu, va pokole kolombiali.” (Va Roma 13:1) Evi olombiali vina Yehova akasi okuecelela okuti vi viala toke usoma waye uka vipiñanya (Daniele 2:44) Omoliaco etu ‘tueca komanu vosi eci ca va sesamela ulambu; ocivanda ku wa sesamela ocivanda; usumba u wa sesamela usumba; esumbilo u wa sesamẽla esumbilo.’ (Va Roma 13:7) Etu te ‘tuasumbila omanu vasi.’—1 Petulu 2:17.
19. Tupondola ndati “okulinga eci ciwa” kuvakuetu kuenda okuvalekisa esumbilo?
19 Ndaño ocili okuti te tuasumbila cikale omanu kavatiamẽle vekongelo lietu, vanji ño ndomo Ondaka ya Suku yivetiya: “Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Galatia 6:10) Ocili okuti, onjila yavelapo tupondola ‘okulinga eci ciwa’ kuvakuetu okuvakuatisa kueci vasukila kespiritu. (Mateo 5:3) Eci tucilinga lokuyevelela alungulo vupostolo Paulu hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.” Eci tupa esilivilo kapuluvi osi oco tukunde ondaka, ‘lokutẽlisa ocikundi cupange wetu,’ tukasi okulinga eci ciwa komanu vosi pole tukasivo okuvalekisa esumbilo’?—2 Timoteo 2:15; 4:5.
Okusumbila Yehova
20. Nye capita la Fareo kumue lolohoka viaye, kuenda momo lie?
20 Yehova osumbila ovilulikilo viaye. Casunguluka okuti etu, letuvo tu u sumbilavo (Olosapo 3:9; Esituluilo 4:11) Ondaka ya Yehova yipopia hati: “Ava va sumbila ame, ovo sumbilavo, lava va membula ame, ovo va pembuiwavo.” (1Samuele 2:30) Eci Fareo woko Egito vopopisile oco aecelele omanu va Suku, eye watambulula lepela hati: “Yehova hẽ elie okuti njeva kondaka yaye?” (Esituluilo 5:2)Eci Fareo atuma olohoka viaye okukuata va Isareli, Yehova watepa Okalunga oco va Isareli vapite. Pole eci va Egito vakuama konyima yavo, Yehova walinga ovo okalunga katiuke vali. “Akalu ovita via Fareo lolohoka viaye wa vimba vokalunga.” (Etundilo 14:26-28; 15:4) Epela lia Fareo omo katavele okusumbila Yehova liokokela okufa.—Osamo 136:15.
21. Momo lie Yehova alitangelekelele la Belsiatare, kuenda Nye capita laye?
21 Soma Belsiatare woko Bavulono kayonguile okusumbila Yehova. Vokuenda kuocipito, eye walekisa etombo ku Yehova lokunyuila ovinyu volokopo viulu kuenda viopalata vikola viopiwa vonembele ko Yerusalãi. Kuenda eci akala okucilinga wa fendela olosuku viaye viesanda. Pole ufendeli wa Yehova, Daniele wopopisa hati: “kua liketisile kutima wove . . . Wa likapa kunene kovaso a cime cokilu.” Kuteke una Belsiatare vo wipaya, kuenda usoma waye vowupa.—Daniel 5:22-31.
22, (a) Momo lie Yehova alekisile onyeño yaye kasongui voko Isareli kuenda komanu vaco? (b) Yehova walekisa ocali caye kulie, kuenda lesulilo?
22 Kocita camosi K.K., Soma Herode wakala okulinga ohundo yowiñi, kuenje ovo vosambiliya hati: “ondaka eye yosuku, hayomunuko.” Soma una kasilivila kapopele hati eci acoko pole wayonguile ulamba. Omoliaco, ungelo wa Yehova wo veta omo ka muisile Suku ulamba.’ (Ovilinga 12:21-23) Herode walikemãlisa eye muẽle, kakemãlisile Yehova, kuenje wapayiwa. Asongui vetavo kotembo yina kavasumbile Suku omo vayonguile okuipaya omõlaye, Yesu. Asongui vamue vakũlĩhĩle okuti Yesu wakala lokulongisa ocili pole kavayonguile oku kuama, “momo va sola ca lua oku sivayiwa lomanu, oku sivayiwa la Suku cisule.” (Yoano 11:47-53; 12:42, 43) Vosi yavo omo vakalila vofeka yavo kavalekisile esumbilo ku Yehova ndaño konumiwa yaye, Yesu. Okusulako, Yehova kameleko lokulekisa esumbilo kokuavo, wavayanduluka kuenje onembele yavo yakunduluiwa. Pole eye walinga okuti vana vosumbila kuenda vasumbila Omõlaye vakala lomuenyo.—Mateo 23:38; Luka 21:20-22.
23. Oco tukale lomuenyo voluali luokaliye lua Suku te tualinga nye? (Osamo 37:9-11; Mateo 5:5)
23 Vosi vayongola okukala lomuenyo voluali luokaliye lua Suku noke yoku kunduiwa kuoluali lulo te va sumbila Suku kuenda omõlaye, Yesu Kristu, loku pokola kokuavo. (Yoano 5:22, 23; Va Filipoi 2:9-11) Vana kavalekisa esumbilo liaco ‘vakatundisiwa vofeka.’ Puãi, vakuesunga okuti vasumbila Suku la Kristu havo vapokola kokuavo “va tunga vofeka.”—Olosapo 2:21, 22.
Okupitulula
◻ Nye cilomboloka okusumbila vakuetu, kuenda ndamupi Yehova acilinga?
◻ Yesu kuenda Paulu valekisa ndati esumbilo ku vakuavo?
◻ Velie vasesamela esumbilo koloneke vilo?
◻ Momo lie tusukililila okusumbila Yehova kuenda Yesu?
[Elitalatu kemela 17]
Yehova walekisa esumbilo ku Avirahama lokuyevelela alivondele aye
[Elitalatu kemela 18]
Ulume kuenda ukãi valikuele, oco vakuate esulilo liwa kolowela te valisumbila pokati