‘Ene Vosi Wamanji’
“Ko ka tukuiwi, vati, A Rambei, momo ulongisi wene umuamue, [kuenda] lene vosi wamanji.”−MATEO 23:8.
1. Epulilo lipi li sesamẽla okuti tu li kulihisa ciwa?
MANJI umue ukãi wo kofeka yimue Yokotundilo wa pulisa umue misionaria wo ko Austrália hati: “Helie o sesamẽla vali esumbilo liavelapo, misionariu ale manji okasi ko Betele?” Eye wayonguile oku kuliha helie pokati kavo o sesamẽla vali esumbilo liavelapo, misionariu otundilila kofeka yikuavo, ale umue manji ukuafeka otalavaya kofiliale Yocisoko Cutala Wondavululi. Epulilo liaco eli okuti ka lialingiwile locisimilo civi, liatiamẽla kolonepele viovisoko viava vavelapo, lia komohisa misionaria. Epulilo liaco liokuti helie wavelapo, liatunda konjongole yoku kuliha pomangu omanu va sangiwa kueci catiamẽla kunene woku tumila.
2. Vakuetu tu fendelela lavo kumuamue tukuete oku va tenda ndati?
2 Esakalalo liaco eli haliokaliyeko. Ndaño muẽle olondonge via Yesu vienda loku li hoyisavo olonjanja vialua oco vi kulihe helie wavelapo pokati kavo. (Mateo 20:20–24; Marko 9:33–37; Luka 22:24–27) Momo ovo va tundavo pokati komanu vakuolonepele viovisoko viava vavelapo, va Yudea va kala kocita catete. Locisimilo caco eci kutima, Yesu wa lungula olondonge viaye hati: “Ko ka tukuiwi, vati, A Rambei, momo ulongisi wene umuamue, [kuenda] lene vosi wamanji.” (Mateo 23:8) Albert Barnes, umue ukuakukonomuisa Embimbiliya, kueci catiamẽla kolonduko vakuatavo vasiata oku litukula okuti, “Rambei,” cilomboloka “Ulongisi,” wa popia hati: “olonduko viaco evi va siata oku vetiya ava vatukuiwa lolonduko viaco oco va likape vali calua kunene, kuenje eci cinena oku linga esepa ku vana ka va tiamẽlele kovisoko viaco; kuenda ovituwa viaco evi ka vilitava levi via Kristu wa sungulukile calua.” Ocili okuti, Akristão ka va tukula akulu vekongelo hati, “Ukulu wekongelo ngandi,” ndu okuti onduko “ukulu” wekongelo yisesamela oku sumbiwa vali enene. (Yovi 32:21,22) Konepa yikuavo, akulu vekongelo vana okuti va tava kelungulo lia Yesu, va lekisa esumbilo ku vosi vakasi vekongelo, ndeci Yehova a sumbila omanu vaye vofendela lepokolo, kuenda ndeci Yesu Kristu a sumbilevo olondonge viaye vio pokuile.
Ongangu Ya Yehova Leyi Ya Yesu
3. Yehova wa lekisa ndati esumbilo kovilulikilo viaye viespiritu?
3 Ndaño okuti Yehova eye lika “Tõlo,” tunde kefetikilo eye wasumbilile ovilulikilo viaye omo wa vi kongela vovopange aye. (Osamo 83:18) Eci Yehova a lulika omunu watete, vupange waco wa kongelelemo Omõla waye wongunga, okuti eye wa kala “ndomesele.” (Olosapo 8:27–30; Efetikilo 1:26) Yehova wa lalekavo ovangelo vaye vokilu oco vaece ocisimilo cavo kueci catiamẽla konjila yi kuamiwa oco va kundule ondingaivi Soma Ahava, eci Yehova a nolapo oku cilinga.−1 Olosoma 22:19–23.
4, 5. Yehova olekisa ndati esumbilo komanu alulika?
4 Yehova eye soma yavelapo voluali luosi. (Esinumuilo 3:24) Eye ka sukila oku pula cimue komanu. Pole, eye handi, o sia limue epuluvi lioku va yevelela. Ukualosmo waimba hati: “Wa lisoka la Yehova Suku yetu helie? Wa tumbika ocalo caye kilu, kuenje o petamela oku vanja evi vi kasi kilu, levi vi kasi posi. O pindula omumbe yi kasi voneketela.”−Osamo 113:5–8.
5 Eci handi ka kunduile o Sodoma lo Gomora, Yehova wa yevelela apulilo a Avirahama kuenje wa tava kesunga liaye. (Efetikilo 18:23–33) Ndaño okuti Yehova wakulihile ale oku Avirahama ayonguile oku pitila lapulilo aye handi lepandi liocili wa yevelela Avirahama, kuenda wa tava kovisimilo viaye.
6. Omo Yehova alekisa esumbilo ku Havakuki eci alinga epulilo, nye ceya okuiyililako?
6 Yehova wa yevelelavo Havakuki eci a pula hati: “Toke pi mbilikiya siti, Popela, kuenje ke popela?” Epulilo liaco eli Havakuki alinga ndeti, Yehova wa lisokisile hẽ ndalaviso kokuaye? Sio, epulilo lia Havakuki wa li tendele ndu okuti lia sunguluka, kuenda noke wosapuila ocipango caye coku votola va Kaldea oco vanene eyambulo. Eye wa kolisa uprofeto hati, eci capopiwa catiamẽla kesombiso ‘ci lingiwa muẽle kuenda ka ci cilua.’ (Havakuki 1:1, 2, 5, 6, 13, 14; 2:2, 3) Omo okuti, Yehova wa kapeleko esakalalo lia Havakuki kuenda wo wiha etambululo, eci cilomboloka okuti, eye wa lekisa esumbilo lialua kuprofeto waye. Oku sulako, uprofeto wa sakalalele calua, weya oku sanjuka, kuenda wa kuata ekolelo liocili ku Suku, okuti eye upopeli waye. Eci cimuiwila kelivulu uprofeto Havakuki a soneha, okuti li tu kuatisa oku kolela Yehova oloneke vilo.−Havakuki 3:18, 19.
7. Momo lie ocikele ca Petulu keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K. cakuatela esilivilo liocili?
7 Yesu Kristu wa ecavo ongangu yiwa poku lekisa esumbilo ku vakuavo. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, “wosi o liñalela kovaso omanu ame ndu likalelavo kovaso a Tate.” (Mateo 10:32,33) Pole, kuteke eye a pakuiwa, olondonge viaye viosi viotila, kuenda upostolo Petulu wo likala olonjanja vitatu. (Mateo 26:34, 35, 69–75) Yesu ka vanjele lika kemolẽho lio ketimba, pole wa kapeleko eci ca kala vokati ka Petulu, oku likekembela kuaye kuovutima. (Luka 22:61,62) Eci papita lika 51 koloneke, Kristu wa lekisa esumbilo kupostolo waco u wa likekembela poku ecelela okuti keteke lio Pentekoste eye wa songuila eci cisoka 120 kolondonge via Yesu, lonjila eyi, wowiha epuluvi lioku talavaya ‘losapi yatete yusoma.’ (Mateo 16:19; Ovilinga 2:14–40) Petulu handi, wa tambuilevo ocikele coku ‘kolisa vakuavo.’−Luka 22:31–33.
Oku Lekisa Esumbilo Ku Vakuepata
8, 9. Ulume opondola ndati oku kuama ongangu ya Yehova leyi ya Yesu kueci catiamẽla koku lekisa esumbilo kukãi waye?
8 Alume kuenda olonjali, va linga ciwa eci va kuama ongangu ya Yehova leyi ya Yesu Kristu poku tẽlisa ocikele cavo coku songola ca eciwa la Suku. Petulu wa lungula hati: “Haicovo ene alume, kali lakãi vene lolondunge. Sumbili ukãi ndocikuata caleñela.” (1 Petulu 3:7) Sokolola okuti okasi oku talavaya locikuata cimue cotuma caleñela calua, okuti ka ci sokisiwa leci cuti. Nda ku ci tati hẽ lutate wavelapo? Ulume osukila oku cilinga poku kuama ongangu ya Yehova, okuti o yevelela ovisimilo viukãi waye eci a sima oku linga cimue vepata. Ivaluka okuti Yehova wa sia otembo yoku yevelela ovisimilo via Avirahama. Omo okuti katualipuile, ulume pamue ka tẽla oku kuliha cosi cakongeliwa vondaka yaco. Omo liaco, ka casungulukile hẽ okuti ulume olekisa esumbilo kukãi waye loku kapako ovisimilo viaye?
9 Kolofeka vina okuti alume va tumila akãi vavo ndapika, ulume okuete oku kuliha okuti ukãi waye pamue oco alombolole eci cikasi vutima waye te wa pita otembo yalua loku lisimaila. Kuama ongangu ya Yesu Kristu, ndomo a tata olondonge viaye, eci eye a kala palo posi. Eye wa lekisa ocisola calua kokuavo, kuenda wa kulihilevo okuti ovo va sesamẽla epuyuko ketimba lo kespiritu ndaño ovo ka va tukuile eci vasukila (Marko 6:31; Yoano 16:12,13; Va Efeso 5:28–30) Handi vali, sokiya otembo yoku tala eci ukãi wove akasi loku ku lingila ove kuenda eci akasi oku linga epata liove, kuenje noke u pandiya lolondaka kuenda lovilinga. Yehova la Yesu vaeca epandiyo kumue lasumuluho kuava va sesamẽla oku a tambula. (1 Olosoma 3:10–14; Yovi 42:12–15; Marko 12:41–44; Yoano 12:3–8) Ukai umue Ukristão wo kofeka yimue Yokotundilo, pana okuti ulume waye wa linga Ombangi ya Yehova, wa popia hati: “Ulume wange vonjila waendaenda loku ndi sia konyima lovina viosi okuti, ame ndi viambata likaliange. Kaliye eye ambata olopasta, kuenda osanjuka lupange nda siata oku linga konjo!” Ondaka yepandiyo citava okuti yambatisiwila kumosi lovilinga vina vi kuatisa ukãi wove oku limbuka okuti eye puãi o silivila.−Olosapo 31:28.
10, 11. Nye olonjali vi pondola oku lilongisa kongangu yiwa Yehova a lekisa poku linalisa la va Isareli vasinile?
10 Poku vangula lomãla olonjali vikuete oku kuama ongangu ya Suku, capiãla vali enene nda ci sukila oku va vetela evelo. “Yehova wa lungola Isareli la Yuda,” oco va tinduke vonjila yavo yivi, pole, ovo “va linga ovimbinde.” (2 Olosoma 17:13–15) Toke muẽle va Isareli vo linga “ombambe lovimela viavo, [kuenda] vo kemba lalimi avo.” Vialua olonjali okuti pamue vi sima hati olonjanja vimue omãla vavo vakuamavo ovituwa ndevi. Va Isareli olonjanja vialua okuti va “nyika nyika” Suku, kuenda vaenda loku u sumuisa calua kuenje covalaile kutima. Pole, omo okuti Yehova “ukuahenda, wa va ecele eviho liavo, [kuenje] ka va nyõlele.”−Osamo 78:36–41.
11 Yehova wa livondela va Isareli hati: “Enjui, tu lisunguluisi. Ndaño akandu ene a kusuka ngẽ ndonanga yohusu ayela ndocikokoto.” (Isaya 1:18) Ndaño okuti Yehova kalueyele, eye wa laleka omanu vaco vasinile oco va lisunguluise. Olonjali visukila oku kuama ocituwa caco eci ciwa poku tetulula ovitangi lomãla vavo! Nda cisukiliwa, yevelela ovitangi viaco via ku sapuila, kuenda vangula lavo ciwa, oco va kulihe esunga lieci vasukilila oku pongoloka.
12. (a) Momo lie tukuetele oku yuvula oku sumbila vali enene omãla vetu okuti Yehova cisule? (b) Nye cisukiliwa nda tuyongola oku sumbila omãla vetu eci tu va lungula?
12 Ocili okuti, olonjanja vimue omãla va sesamẽla elungulo limue liavelapo. Olonjali ka vi ka kuame ocituwa ca Eli, una ‘wa sumbilile vali calua omãla vaye okuti Yehova cisule.’ (1 Samuele 2:29) Puãi, amalẽhe vasukila oku limbuka okuti valungulo olonjali viavo mua kongela ocisola. Ovo te vatẽla oku limbuka okuti olonjali viavo vi cilingila okuti va va sole calua. Paulu wa lungula olonjali hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via [Yehova, NW].” (Va Efeso 6:4) Ndaño calomboloka ciwa okuti olonjali ovio vikuete omoko yoku songola, cavelapo ceci okuti, olonjali te vi lekisa esumbilo komãla vavo oco kava ka va sumuise omo lioku tema kuavo kua piãla enene. Ocili okuti, oco olonjali vi lekise esumbilo komala vavo, vikuete oku sokiya otembo kuenda oku likolisilako cocili, pole, nda via likolisilako oku cilinga, vi kongula apako awa.
13. Embimbiliya litenda ndati akulu vakasi vepata?
13 Voku lekisa esumbilo ku vakuepata mua kongela vali calua, haku sumbilako lika ukãi kuenda omãla. Olusapo lumue luo kofeka yo Japão lua popia hati: “Eci o kuka pokola komãla vove.” Olusapo olu lu lomboloka okuti, olonjali vina okuti akulu ale, ka casungulukile okuti omo yapa ovio vialinga asongui vepata, vi lavisa omãla vavo, puãi, vikuete oku yevelela ovisimilo viomãla vavo vana va kula ale. Ndaño Embimbiliya li lekisa okuti olonjali vikuete oku sumbila omãla vavo poku yevelela ovisimilo viavo, ka ca sungulukile okuti omãla va lavisa akulu vakasi vepata. Elivulu Liolosapo 23:22 li lombolola okuti, “ku ka lavise nyoho eci a kuka.” Soma Salomone wa kapeleko olusapo olu kuenda wa sumbilile inaye eci eyile kokuaye oco alinge limue epingilo. Salomone wo tumãlisile kocalo ca kala konele yaye yondio, kuenda wa yevelela lutate eci inaye Batisieva akala loku u sapuila.−1 Olosoma 2:19,20.
14. Ndamupi tupondola oku lekisa esumbilo kakulu va kasi vekongelo?
14 Vepata lietu kespiritu, etu tukasi pomangu yimue yiwa yoku pitisa kovaso ‘koku lekisa esumbilo’ kakulu vakasi vekongelo. (Va Roma 12:10) Ovo pamue ka vapondola vali oku linga calua ndeci va lingaile osimbu, omo liaco, pamue va sumua. (Ukundi 12:1–7) Yimue Ombangi ya Yehova ombuavekua, okuti ukãi, wa kala loku velela vosipitali, wa lekisa esumuo, omo liaco wa popia hati: “Mbi ndi kevelela toke eci ndi fa okuti oco ndi fetika vali noke oku talavaya.” Nda tua va kapako kuenda tua lekisa esumbilo kakulu vaco ava, ci va kuatisa cocili. Va Isareli va handelekiwile ndoco: “Votokela kovaso u o kuete owele, sumbila ocipala cekongo.” (Ovisila 19:32) Cisukila oku lekisa esumbilo kakulu oco valimbuke okuti vasukiliwa kuenda vasoliwe. Voku “votokela kovaso u o kuete owele,” mua kongela oku tumãla komangu kuenda oku yevelela eci ukulu alinga vanyamo apita. Ocituwa eci ci ka sanjuisa akulu kuenda ci vokiya ovina viwa kekalo lietu kespiritu.
“Koku Sumbila, Velisipo Vakuẽle”
15. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga oco va lekise esumbilo kuava va kasi vekongelo?
15 Vamanji va kasi vekongelo va kula vali kespiritu nda okuti akulu vekongelo valekisa ongangu yiwa kokuavo. (1 Petulu 5:2,3) Ndaño okuti vakuete ovikele vialua viupange, akulu vekongelo vasukila oku kuata efetikilo koku vangula lamalẽhe, lasongui vepata, lakãi okuti ka vakuete vaveyavo, akãi vakuanjo, la vana va kuka, ndaño okuti ovo vakasi lovitangi ale sio. Akulu vekongelo te va yevelela lutate eci vamanji vekongelo vayongola oku popia kuenda oku va pandiya kueci ovo vapondola oku linga. Ukulu wosi wekongelo okuti okapako eci manji umue ulume ale ukãi a linga noke u pandiya, okasi oku kuama ongangu ya Yehova okuti osole calua omanu vaye vakasi palo posi.
16. Momo lie esumbilo tukuetele akulu vekongelo te hailio tua lekisavo komanu vakuavo vakasi vekongelo?
16 Poku kuama ongangu ya Yehova, akulu vekongelo va lekisa ongangu yiwa eci va kapako elungulo Liupostolo Paulu, wa popia hati: “Lisoli pokati ndomunu la manjaye. Koku sumbila velisipo vakuẽle.” (Va Roma 120) Eci pamue citila calua kakulu vana vekongelo vakasi kolofeka vina okuti oku livelisapo kualinga ocihandeleko. Ndeci, kofeka yimue Yokutundilo, kuli ovopopi avali atiamẽla “kumanji,” umue woku tukula u wa sumbiwapo vali capiãla, kuenda ukuavo woku tukula ava vasulepo. Toke otembo yapita ndopo, vamanji vakasi vekongelo kofeka yaco, vaenda oku tukula akulu vekongelo, okuti vakuka, lupopi una wava va sumbiwapo vali capiãla, kuenda vakuavo ovo vaenda loku va tukula lupopi una wava vasulepo. Pole, va vetiyiwa oco olonjanja viosi vakuame lika upopi umuamue, momo Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, “vosi wamanji.” (Mateo 23:8) Ndaño okuti volofeka vimue olonepele viaco ka vi muiwa ño enene, vosi yetu ciwa okuti tu likapelako oku lavulula ovituwa via siata calua komanu vioku kala vakualonepele viovisoko.−Tiago 2:4.
17. (a) Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku lianja? (b) Kovina vipi akulu vekongelo va sukila oku kuama ongangu ya Yehova poku likisa lavamanji vekongelo?
17 Ocili okuti, Paulu o tu vetiya oku lekisa esumbilo liavelapo kakulu vamue vekongelo va talavaya ciwa, pole, lopo handi vamanjetu. (1 Timoteo 5:17) Nda tutẽla okuamẽla “kocalo cocali” ca una Wavelapo voluali luosi, loku popia ciwa ‘lutõi’ ka tu tẽlavo hẽ okuamẽla kakulu vekongelo vakuãi ongangu ya Yehova? (Va Heveru 4:16; Va Efeso 5:1) Akulu vekongelo vatẽla oku li limbuka ovo muẽle nda va lianja ale sio, loku tala nda vamanji veya kokuavo olonjanja vialua oku pinga ekuatiso ale okueca ovisimilo viavo. Upa ongangu ku Yehova, ndomo eye akongela vakuavo vovopange aye. Eye o lekisa esumbilo ku vakuavo loku vaeha ovikele. Ndaño okuti ovisimilo vimue vieciwa Lombangi yimue ya Yehova vimõleha soketi ka via sungulukile, akulu vekongelo vakuete oku pandiya manji omo a lekisa ocisimilo caye. Ivaluki ndomo Yehova a kapeleko apulilo a Avirahama, kuenda ndomo a yevelela ciwa oku liyeya kua Havakuki.
18. Akulu vekongelo vapondola oku kuama ndati ongangu ya Yehova poku kuatisa ava va sukila ekuatiso?
18 Akristão vamue va linga apongoloko a sesamẽla. (Va Galatia 6:1)Omo liaco, Yehova wa va kapoko cocili, kuenda va sesamẽla oku va tata lesumbilo. Umue Ombangi ya Yehova, wa popia hati: “Eci umue ondunguli aeca elungulo kokuange lesumbilo, ame ndi lianja vali enene laye.” Omanu valua okuti va tava vali ciwa kelungulo eci u o va lungula a lekisa esumbilo poku vangula lavo. Cambata otembo yalua, pole oku yevelela lutate ava va yapukila vonjila yivi, ci ka ecelela okuti ovo vatava lonjanga kelungulo liosi va sukila. Ivaluka ndomo Yehova a livondela olonjanja vialua va Isareli omo liohenda vakuetela. (2 Asapulo 36:15; Tito 3:2) Elungulo lieciwa lohenda kuenda lesanju lipondola oku veta kovitima viava va sukila ekuatiso.−Olosapo 17:17; Va Filipoi 2:2,3; 1 Petulu 3:8.
19. Etu hẽ tu tenda ndati omanu vana okuti Hakristãoko?
19 Esumbilo lietu tueca, ciwa okuti lieciwavo kuava okuti pamue kotembo yalaika okuiya va ka linga vamanjetu kespiritu. Omanu vaco pamue cilo vakasi loku lekisa onjongole yocili kondaka tu va kundila, pole , etu tu sukila oku va sumbila calua. Yehova “ka yongola okuti umue onyõleha, puãi o yongola okuti vosi va likekembela akandu avo.” (2 Petulu 3:9) Ka tu sukilavo hẽ oku kuata ocisimilo ndeci ca Yehova? Loku lekisa esumbilo komanu vosi, etu tupondola oku yulula onjila yoku va sapuila olondaka viwa nda olonjanja viosi tua seteka oku linga ukamba. Ocili okuti, etu tu yuvula oku vala ukamba lava okuti ka valekisa ovituwa viwa, oco ka tu ka kapi kohele ekalo lietu kespiritu. (1 Va Korindo 15:33) Pole , tu sukila handi oku lekisa “ohenda,” kuenda ka tu ka pembuli omanu vana okuti ka va tava kueci tukasi loku linga.−Ovilinga 27:3.
20. Ongangu ya Yehova leyi ya Yesu yituvetiya okulinga nye?
20 Ocili okuti, Yehova la Yesu Kristu va tenda omunu lomunu pokati ketu lesumbilo lisesamẽla. Olonjanja viosi tu sukila tu sukila oku ivaluka ovituwa viavo viwa, kuenje te tu pita kovaso loku lekisavo esumbilo ku vakuetu. Kuenda olonjanja viosi tu sukila oku ivaluka olondaka via Ñala yetu Yesu Kristu, wa popia hati: “Vosi wamanji.”−Mateo 23:8.
Otambulula hẽ Ndati?
• Ove hẽ osukila oku tenda ndati vakuẽle u fendeleli kumuamue?
• Ongangu ya Yehova leyi ya Yesu yu ku vetiya ndati oku lekisa esumbilo ku vakuẽle?
• Alume kuenda olonjali vipondola ndati oku lekisa esumbilo ku vakuavo?
• Oku tenda vakuavo Akristão ndavamanjavo ci vetiya akulu vekongelo oku linga nye?
[Elitalatu kemela 16]
Lekisa esumbilo kukãi wove lolondaka viepandiyo
[Elitalatu kemela 16]
Lekisa esumbilo komãla vove loku yevelela lutate eci ovo vayongola oku popia
[Elitalatu kemela 16]
Oku vangula lesumbilo liocili la vamanji vekongelo, cecelela okuti elungulo lieciwa litaviwa vali ciwa lulelu