OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w99 1/10 kam. 5-8
  • Anga Yehova Oyongola Vali Calua Kokuetu?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Anga Yehova Oyongola Vali Calua Kokuetu?
  • Utala Wondavululi—1999
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ovihandeleko via Yehova Ku Va Isareli
  • Ovihandeleko Via Yehova Vialemele
  • Anga Nye Yehova Ayongola
  • Hakuyongolako Vali Calua
  • Kesongo Kolohoka Kuenda Omõla Umue Ufeko
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • Kafeko Umue wa Kuatisa Ulume wa Kemãla
    Elivulu Liasapulo Embimbiliya
  • “Ocihandeleko ca Yehova ca li Pua”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • Nye Yehova Ayongola Kokuetu Etaili?
    Utala Wondavululi—1999
Utala Wondavululi—1999
w99 1/10 kam. 5-8

Anga Yehova Oyongola Vali Calua Kokuetu?

“Yehova o yongola nye kokuove, hateko oku linga esunga, loku sola ohenda kuenda oku endaenda la Suku yove lesuluviko?”—MIKA 6:8.

1. Esunga lie pamue vamue ka va vumbila Yehova?

YEHOVA oyongola cimue komanu vaye. Pole noke yokutanga olondaka viopiwa kocitumasuku cuprofeto Mika vikasi ndeti konano, ove opondola okulimbuka ciwa okuti ovina vikisikiwa la Suku via sunguluka. Ndaño ndoco, valua kavambi Ululiki wetu Unene, kuenje vamue vovumbaila valiwekapo okucilinga. Momo lie? Momo vasima okuti Suku oyongola vali calua kokuetu. Anga he ococo alinga? Ale kuli ocitangi cimue catiamela kocituwa comunu okuti kacasungulukile leci Yehova ayongola? Esapulo liocita cimue litulomboluilako ovina viatiamela kondaka eyi.

2. Helie wakala Namana kuenda uprofeto wa Yehova wotuma okulinga Nye

2 Namana kesongo liolohoka vioko Suria wa kuatiwile luvei wovilundu, pole eye vosapuilile okuti ko Isareli kuli uprofeto umue wa Yehova okuti nda opondola oku sakula. Noke Namana kuenda akuenje vaye valinga ungende toke ko Isareli kuenda vaile muele toke konjo yuprofeto wa Suku Elisia. Hambi yokutunda vonjo yaye oco alame akombe vaye sumbiwa, Elisia watuma ukuenje waye oku sapuila Namana hati: “Kuende ka lisukule vo Yordão olonjanja epanduvali. Ositu yove yu ku iya vali, kuenda oyela.”—2 Olosoma 5:10.

3. Momo lie Namana alikalela okulinga eci Yehova otumile. (a) Epokolo lia Namana lianena onima ye kuenda eye watambulula ndati eci atambula inima yaco? (b) Nye tukalilongisa kaliye?

3 Nda Namana watavele okulinga ovina uprofeto wa Suku otumile, eye nda wa sakuiwa uveyi waye u kokisa onyanya. Oco he, Yehova wayonguile vali calua kokuaye? Ocili muele, lakamue. Lopo Namana kaendele okulinga eci Yehova otumile. Eye kacisolele yu wapopia hati: “Olondui via Damasko, Avana la Faripari, ka via velelepo he ovava osi o kIsareli? [nda] Sia telele he oku yuamo si yeli?” Oco Namana wa ñualapo, yu wa tundako loku fungula.”—2 Olosoma 5:12.

4. Helie wakala Namana kuenda uprofeto wa Yehova wotuma okulinga Nye

4 puãi nye cakala ocitangi ca Namana? Kacatiamelele kueci votuma okulinga momo oco kacatĩlile. Akuenje va Namana lutate vapopia laye hati: “nda uprofeto wa ku tumile oku linga cimue ca tĩla, nda kua ci lingile he? Kaliye o ci tokoka omo a popia love hati, Ka lisukule u yeli?” (2 Olosoma 5:13) Okutatama kua Namana oco cakala ocitangi. Eye wasimĩle okuti katatiwile lesumbilo asesamela kuenda hati votuma okulinga cimue eye asokisa okuti kacasungulukile kuenda cetombo. Pole, Namana watava kelungulo liwa liakuenje vaye yu wa liyaveka Volui Yordão olonjanja epanduvali. Sokolola esanju akuata eci “ositu yaye ya yela”! Eye wapandula calua. Kuenda vali, Namana wapopia hati tunde kotembo oyo, eye nda kavumbile vali suku umue ukuavo pole te Yehova lika—2 Olosoma 5:14-17

5. Helie wakala Namana kuenda uprofeto wa Yehova wotuma okulinga Nye

5 Tunde nunde, Yehova wasiata okuyongola okuti omanu valinga ovina viatiamela konjongole yaye. Tukasi oku kulaleka oco olilongise vialua viaco osimbu okasi okucilinga, lipula, nda nda watambulula ndomo Yehova ayonguile okuti ove olinga ovina viaco. Noke tukalilongisa eci Yehova ayongola etaili kokuetu.

Ceci Yehova Ayongowaile Kosiahũlu

6. Omanu vavali vatete vatumiwa okulinga nye, kuenda ove wasiata okutiamela ndati kalongiso aco?

6 Yehova walongisa olohueli viatete, Anda la Heva, okucita omãla, oku yula oluali, kuenda oku viava ovinyama. Ulume kuenda ukãi waye va sumũlũsuiwavo lonjo yinene ocumbo celau. (Efetikilo 1:27, 28; 2:9-15) pole kualunguiwa ovina vimue. Ovo valunguiwile okuti kacitava okulia kuti umue, wakala pokati koviti vima apako vocumbo ce Edene (Efetikilo 2:16, 17) Oco he Suku wayonguile vali calua muele? Ove nda kuakuatele esanju liokupokala kovina viaco lelavoko liokukala otembo yenda ño hũ luhayele walipua? Nda okuti umue ukuakuyonja wamolehele vocumbo, ove he nda kualikalele olondaka viaye? Kuenda nda kuatavele okuti Yehova okuti omoko yokukisika alungulo amue aleluka?—Efetikilo 3:1-5

7. (a) Upange we Noha atambula, kuenda esuvu lie eye apita lalio? (b) Ovisimĩlo vie okuete kupange Yehova atuma ku Noha?

7 Noke, Yehova watuma Noha okutunga ocimbaluku ndocina cokupopela ovimuenyo ketande lioluali luosi. Omo okuti oloseteko viocimbaluku viaka vinene calua, upange waco kualelukile kuenda walingiwa votembo yina okuti kuakala omanu vakuepembe kuenda vakuevĩho lialua. Pole hesumũlũhokuolio Noha akuata lioku popela onjo yaye, kuenda ovinyama vialua okuti kavitendiwa! (Efetikilo 6:1-8, 14-16; Va Heveru 11:7; 2 Petulu 2:5) Nda vakulihile ocikele cokulinga upange waco, nda watalavaya calua oco o u telise? Ale nda wasima okuti Yehova oyongola vali calua kokuove?

8. Avirahama wapingiwa okulinga nye, kuenda onjongole yaye yokulinga ocipango caco yalekisa nye?

8 Suku wapinga Avirahama okulinga ocina cimue okuti catĩla calua wosapuila hati: “Kuende lomõlove wongunga, Isake, una o sole; kuende laye kofeka ya Moriya, ko lumbe ocilumba coku pia elisi” (Efetikilo 22:2) Isake otembo yaco oyo kakuatele handi omõla pole Yehova wolikuminyile ale okuti nda weya okukuata ombuto, omo liaco ekolelo Avirahama akuata liatiamela kepondolo lia suku liokupindula Isake oco akuate omuenyo, liasetekiwa. Eci Avirahama afetika okuipaya Isake oco alinge ocilumba, Suku woyovola ukuenje waco. Ocipito caco calekisa okuti Suku nda weya okueca omõlaye wongunga komanu kuenda nda weya oku pindula noke.—Efetikilo 17:19; 22:9-18; Yoano 3:16; Ovilinga 2:23, 24, 29-32; Va Heveru 11:17-19.

9. Momo lie katumilile Avirahama okulinga ocina cimue catĩla?

9 Vamue vasiata okusima okuti Yehova Suku wayonguile ocina cimue catĩla ku Avirahama. Pole oco eye alinga? Eci anga cilekisa okuti Ululiki wetu okuete ocisola citito, omo okuti eye opondola okupindula u wafa, otukisika okupokola kokuaye, ndaño okuti eci citukokela kolofa otembo yimue? Yesu Kristu kuenda olondonge viaye viatete kavakuatele ovisimilo viaco evi. Ovo vakuatele esanju liokulinga onjongole ya Suku, ndaño pana okuti cavakokasaile okutalisiwa ohali, ale muele okufa. (Yoano 10:11, 17, 18 Ovilinga 5:40-42; 21:13) Nda wakuatiwile lovitangi ndevi, nda he wakuatavo onjongole yokucilinga? Kũlĩhĩsa ovina Yehova ayonguile kuvana vatavele okukala omanu vaye.

Ovihandeleko via Yehova Ku Va Isareli

10. Velie valikuminyile okulinga cosi Yehova apingile, kuenda nye eye avaha?

10 Ocitumbulukila ca Avirahama ceyilila pokati komõlaye Isake kuenda konekulu yaye Yakoba, ale Isareli. Yehova wayovola va Isareli, kupika ke Egito. (Efetikilo 32:28; 46:1-3; 2 Samuele 7:23, 24) Noke okatembo kamue, ovo valikuminya cosi okulinga Suku ayonguile kokuavo. Ovo hati: “Cosi Yehova apopia tucilinga.” (Etundilo 19:8) Okutiamela konjongole ya va Isareli oco vavialiwe laye Yehova wangiliya ofeka lovihandeleko vimue vipitahãla etendelo 600 liavio vihandeleko vimue vipita Ekũi. Ovihandeleko viaco evi via Suku, viaeciwile pokati ka Mose, vokuenda kuotembo vieya okukũlĩhĩwa okuti Ovihandeleko viaño.—Esera7:6; Luka 10:25-27; Yoano 1:17.

11. Yipi onjongole yimue yeci kuapongiyiwila Ovihandeleko, kuenda aliangiliyo api akuatisa okuvitelisa?

11 Onjongole Yimue yeci kuapongiyiwilile Ovihandeleko viaco yatiamelele kokuteyuila va Isareli pokati keliangiliyo liasapowaele ovina ndeci okupekelisa, olomĩlu, kuenda okutata omãla (Etundilo 20:14; Ovisila 18:6-18, 22-24; 19:35, 6; Esinumuilo 6:6-9) Kuaeciwilevo ovisila viatimela komanu ndomo vapondola okulitata lavakuavo kuenda viatiamelele kokutata ovinyama. (Ovisila 19:18; Esinumuĩlo 22:4, 10) Ovina via kisikiwa kolofesta viunyamo kuenda kokuliongoluala kolohongele viokufendela viakuatisa okuteyuila omanu kespiritu.—Ovisila 23:1-43; Esinumuĩlo 31:10-13.

12. Yipi yakala onjongole yavelapo yeci kuapongiyiwila ovihandeleko?

12 Onjongole yavelapo yeci kuapongiyiwilile Ovihandeleko yalimbukiwa lupostolo Paulu, wasoneha hati: “Via vokiyiwilako olohõle toke ombuto ya tukuiwa vohuminyo yeya. Via eciwa lovangelo peka lia kapitiya.” (Galatia 3:19) Ovihandeleko viaenda okuivaluisa va Isareli okulimbuka okuti ovo kavalipuile. Ocili okuti, ovo vasukilile ocilumba cimue calipua ovo cimule akandu avo. (Va Heveru 10:1-4) Omo liaco Ovihandeleko viapongiyiwile lonjongole yokupongiya omanu oco vatave Yesu wakala Mesiya, ale Kristu. Paulu wasoneha hati: “Ovihandeleko via kala ukuakutupindisa oku tu tuala ku Kristu ha tu tendiwa nda vakuesunga mekonda liekolelo lietu.”—Galatia 3:24.

Ovihandeleko Via Yehova Vialemele

13. (a)Omanu kavalipuile vasima ndati Ovihandeleko kuenda momo lie? (b) Ocili muele, ovihandeleko vialemele?

13 Ndaño okuti Ovihandeleko viakalele “viesunga, kuenda viwa” valua vavisokisile okuti vialema. (Va Roma 7:12) Mekonda Ovihandeleko vialipuile, va Isareli kavakuatele epondolo liokutelisa akisika avio. (Osamo 19:7) Eci oco cakokisa upostolo Petulu okutukula okuti: “okanga yimue okuti, ndaño olosekulu vietu, ndaño etu muele, ka tua yi telele oku yambata.” (Ovilinga 15:10) Oco muele, Ovihandeleko kavialemele, kuenje okuvipokola viakuatisa omanu.

14. Ovindekaise vipi vitito vilekisa okuti Ovihandeleko viatiamelele konjongole yokueca ekuatiso lialua ku va Isareli?

14 Ndongangu, vemehi Liovihandeleko, ocimunu kacandaile lokuyikiwa vokaliavoso pole oco nda citalavaya oco cifete olonjanja vivali ale calua vali ovina viosi anyana. Omo liaco, omanu wanyaniwa kandaile okupumba lacimue, kakualakala eliangiliyo likukisika omanu okulinga upange watĩla utalaisa ohali watiamela kokuyikiwa vokaliavoso. (Etendelo 22:1, 3, 4, 7) Kulunguiwa okuti kacitava okulia ovikulia viapisiwa. Ositu yongulu, nda kayatelekiwile ciwa, citava okuti yinena ovovei akokisa okulenda. (Ovisila 11:4-12) Cimuamue haico, ovihandeleko viatiamelele kokuteyuila okuti kuahandelekiwa okuti kacitava okukuata ovinyama vialifila. Pole nda omanu walamba ocivimbi, nda okusikiwa okuyua kuenda okusukula uwalo waye. (Ovisila 11:31-36; Atendelo 19:11-22) Aniña akendawaele, oco omanu va teyuwuile kovipuka vilisandula, olonoño vialimbuka lika okulisandula kuovipuka viaco kovita vianyamo viasulako.—Esinumuĩlo 23:13.

15. Nye calekisa okuti oco calemele ku va Isareli?

15 Ovihandeleko kaviakisikile vali calua komanu. Pole eci hacoko capopia ulume wakuata ocikele cokulombolola ovihandeleko viaco. Catiamela kovisila ovo vasovola, O Dicionário Yimue Yembimbiliya yasonehiwa la James Hastings, yisapula okuti: “Ovihandeleko viosi Viembimbiliya viakuata esilivilo litito ovo liovisila vialua kavikuete esilivilo. . . . kuasimiwa ovina viosi kaviasungulukile okuti Ovihandeleko viakuata epondolo liokuvitetulula kuenda okusonguila ovilinga viomanu vosi vonjila yimue yasunguluka yatiamela komuenyo kuenda kolondunge. . . . Elungulo liutima liatatekiwa; epondolo liongusu yondaka ya Suku kaliakapiwileko vali kuenda lianyõliwa omo liovihandeleko vali kuenda lianyõliwa omo liovisila vimue viñi.”

16. Nye Yesu apopia catiamela kovisila kuenda kovihõlo viasongui vetavo?

16 Yesu Kristu wa pinduka asongui vakuetevo vasovola ovisila vimue viñi, hati: “Va kuta ovitele vi lema haivio vinjangatela kuenje va vi tuika kovitai viomanu, puãi ka va tava oku lambako, ndaño lomuine, oku upa ovitele viaco.” (Mateo 23:2, 4) Eye wa sapula okuti ovisila kuenda oviholo viavo vilema viasowiwa lomanu, okukongelamo evi viatiamela kokuliyelisa, via “nyõla ondaka ya Suku.” (Marko 7:1-13, Mateo 23:13, 24-26) Toke muele eci Yesu keyile handi palo posi alongisi vetavo ko Isareli vanyõlavo eci Yehova a yonguile.

Anga Nye Yehova Ayongola

17. Momo lie Yehova kasanjukilile ovilumba viokuyoka viaciwa la va Isareli vakambela ekolelo?

17 Pokati kuprofeto, Yehova wapopia hati: “Ovilumba viene vioku yoka ovitupi, kuenda ulela wovinyama via netisua, via ñuma. Si sanjukila osonde yolonũi pamue yomãla volomeme, pamue yovitupi violohombo.” (Isaya 1:10, 11) Momo lie Suku ka sanjukila lovilumba vina eye muele apingilo Kovihandeleko? (Ovisila 1:1-4:35) Momo omanu kavosumbile. Omo liaco, ovo valunguiwa okuti: “Lisukuli; liyelisi; evĩho liovilinga viene li upi kovaso ange. Liweki oku linga cĩvi. Lilongisi oku linga ciwa. Sandi esunga; tamãlãli la vakuakukangisa ha vu va sunguluisa. Lingi olonganji violosiwe; lingi onyima yovimbumba.” (Isaya 1:16, 17) Eci kacitukuatisa okulimbuka eci Yehova ayongola kolonalavayi viaye?

18. Nye Yehova ayonguile muele ku va Isareli?

18 Yesu walekisa eci Suku ayongola. Eye wacilekisa eci apuliwa okuti, Pokati kovihandeleko, ocihandeleko cinenepo ci pi?” Yesu wakumbulula hati: “Sola Ñala Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi. Eci oco ocihandeleko cinene, haico catete. Kuenje cavali ca lisoka laco, ceci, okuti, Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muele. Ovihandeleko viosi kuenda cosi ca longisa ovaprofeto ca tunda kovihandeleko evi vivali.” (Mateo 22:36-40; Ovisila 19:18; Esinumuĩlo 6:4-6) Uprofeto Mose wapopia ovina vimuamue eci apula hati: “Yehova, Suku yove, o yongola nye kokuove ha teko oku sumbila Yehova Suku yove, loku endela volonjila viaye, viosi, loku u sola, kuenda oku vumba Yehova, Suku yove, lutima wove wosi lomuenyo wove wosi, loku lava ovihandeleko via Yehova, lovisila viaye?”—Esinumuĩlo 10:12, 13; 15:7, 8

19. Va Isareli vasetekele ndati okumõleha okuti vakola, pole nye Yehova a va popisa?

19 Ndaño lovilinga viavo vĩvi, va Isareleli va yonguile okumõleha okuti vakala. Pole Ovihandeleko via kisikile lika okulikandangiya okulia Veteke Liokutuvika akandu, vokuenda kunyamo, oco ovo vafetaka okulikandangiya okulia olonjanja vialua. (Ovisila 16:30, 31) Pole Yehova wa valemela loku vapopisa hati: “ Okulikandangiya okulia ame nda nõla, hakoko he, oku yongisa ovikolo vievĩho loku pandulula ovikolo viomi, kuenda oku eca ava va kasi loku kangisua loku teya olomi viosi? Haku liamuĩlako okulia kuove la vakuanjala? Haku nenako konjo yove olosuke lolohukũi? Haku walisako u wa sanga lepele? Haku yuvulako oku nyehũla vakuasonde yove.?”—Isaya 58:3-7

20. Kondaka ye Yesu alemela vakuetavo vakuambambe?

20 Vana va Isareli vasunguluka vakuatele ovitangi vimuamue ndevi via vakuetavo vakuambambe vana Yesu apopisa hati: “Vu tepa tepa onepa yekui kocimbumba lo kocelo lo konjikãu kuenje vu lomboka ovina via velapo viovihandeleko, ndeci esunga vekanga lohenda, kuenda ekolelo. Ovina nda vio sesameleli oku vi linga, oku lombokapo vikuavo hacoko.” (Mateo 23:23; Ovisila 27:30) Olondaka via Yesu kavitukuatisa okukũlĩhĩsa eci Yehova ayongola muele kokuetu?

21. Uprofeto mika wateta ndati onimbu pokusapula eci Yehova ayongola kuenda eci kayongola kokuetu?

21 Pokukũlĩhĩsa eci Yehova ayongola kuenda eci kayongola kokuetu, uprofeto wa Suku Mika wapula hati: “Ngambata nye ci njiya ku Yehova? Ngambata nye eci fendela Suku yovailu? Njiya kokuaye lovilumba vioku yoka, pamue lolonãle via tela ulima? Yehova o sanjukila he olohulukãi viovitupi violomeme, pamue olohuluwa violondui viulela? Ndumbila he uveli wange akandu ange? Epako lietimba liange he ndi li ecela ekandu liutima wange? Amunu, Suku wa ku lekisa eci ciwa, Yehova o yongola nye kokuove, hateko oku linga esunga, loku sola ohenda kuenda oku endaenda la Suku yove lesuluviko?”—Mika 6:6-8.

22. Nye Yehova ayonguile komanu lomunu wakalele vemehi Liovihandeleko?

22 Omo liaco, Yehova nye ayonguile komunu lomunu waka vemehi liovihandeleko? Oco muele, ovo vakuatele ocisola ku Yehova Suku. (Va Galatia 5:14) Upostolo Paulu wapopia hati: “Cimuamue haeco, Paulu alungula Kakristão voko Roma hati: “U o sole ukuavo alungula o telisa ovihandeleko. . . . ocisola ci telisa ovihandeleko.”—Va Roma 13:8-10.

Hakuyongolako Vali Calua

23, 24. (a) Momo lie cilekisila okuti lalimue eteke cakalele vali calua kokuetu okulinga ovina Yehova ayongola? (b) Noke nye cikuãiko tukalilongisa?

23 Katukomõha ocisola, olondunge kuenda ohenda ya Yehova Suku? Lomõlaye wongunga, Yesu Kristu, weya palo posi oco a kemãlise ocisola ca Suku—ok8ulekisa omanu okulimbuka ndomo ovo vasoliwe la Yehova. Pokulombolola olusapo lumue luatiamela kocisola ca Suku, Yesu wapopia lesunguluko catimela kolonjila vitukuiwa, okuti olongungu hati: “Layimue yavio yi lokila posi te Isiene wa ci panga.” Noke wamalusula hati: “Ko kuati ohele, momo wa velipo olongungu via lua.” (Mateo 10:29-31) Kakuli atãtãhai okuti, lalimue eteke cikatĩla kokuetu okulinga ovina viaco cocisola suku ayongola kokuetu

24 Oco he, Yehova oyongola nye kokuetu etaili? Kuenda momo lie vamue vasimĩla okuti Suku oyongola vali calua? Pokulilongisa ciwa apulilo a-a, tupondola okulimbuka momo lie esumũlũho okulinga cosi Yehova ayongola.

Opondola Okutumbulula

◻ Momo lie vamue vasililapo okuvumba Yehova?

◻ Ovina vi kisikiwa la Yehova via pongoloka he ndati vokuenda kuanyamo?

◻ Ovihandeleko via pongiyiwa okutelisa olonjongole vie?

◻ Momo lie eci Yehova ayongola kokuetu kacaluile?

[Elitalatu kemela 8]

Omanu vasovola ovisila, ndeci aliangiliyo okuyelisa, vasovolavo vimue viatiamela kokufendela

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link