Elavoko Liepinduko Likuete Unene
“Cosi cikuavo ndi ci tenda ño ndepese. . . Cilo, eci ndi livela ceci okuti, ñuliha ocili Yesu Kristu, loku kuliha unene wepinduko liaye.” −VA FILIPOI 3:8–10.
1, 2. (a) Vanyamo apita osimbu, umue ukuetavo wa lomboluile ndati eci catimẽla kepinduko? (b) Epinduko li ka kala ndati?
KEFETIKILO liunyamo wo 1890, ko Brooklyn, ko Nova York, U.S.A., vovikanda viasapulo muasapuiwa ohundo yimue ya kemãlele yalingiwa lulume umue ukuetavo. Eye wa popia hati, epinduko lika kala okuongluiwa lokueca omuenyo kakepa osi kuenda kositu yina yakala etimba liomunu eci handi kafile, ndaño omunu waco wayokiwa londalu, ale wa liatiwa lekãlu, ale wa takiliwa locinyama cimue cinene, ale pamue yu wa linga otulumu. Ulume waco wa popele hati , vokuenda keteke limosi liolowola 24, ofela yi ka tekãva mbu lovaka omanu, lovoko, lolomãi, lovimuine, lakepa, lasipa, kuenda akova volohuluwa viomanu va fa. Olonepa viatukuiwa ndeti, vi ka sandiliya olonepa vikuavo vietimba liomunu lomunu. Ovilelembia viomanu va fa vi ka tundilila kilu lo vifelu oco viñile vatimba a pinduiwa.
2 Ocisimilo cokuti epinduko li ka kala okuongoluiwa kuolonepa viosi vietimba lia fa ocisimilo cimue cuhembi, momo vetimba liomanu ka muli ocilelembia ka cifi. (Ukundi 9:5,10; Esekiele 18:4) Yehova, Suku ukuepinduko, ka sukila okuongolola olonepa viosi vietimba liomunu vina a kala etimba liaye eci handi ka file. Eye okuete unene woku lulika atimba okaliye oco a vaece komanu vana va ka pinduiwa. Kueci catiamẽla Komõlaye, Yesu Kristu, Yehova wowiha ongusu yoku pindula omanu va fa, lelavoko lioku kuata omuenyo wenda ño hu. (Yoano 11:25,26) Hahuminyokuoyo yilembeleka utima! Ohuminyo yaco eyi, yi tu pamisa oco tu pandikise koloseteko ndaño muẽle va tu lipañela oku tu ponda omo ño okuti Tulombangi via Yehova.
3. Momo lie Paulu a sukililile oku teyuila elavoko liepinduko?
3 Epinduko ka liatiamẽlele kocisimilo cokuti vetimba liomunu muli ocilelembia kacifi, ndeci cavetiyiwile la yimue onoño yo ko Helasi ya tukowalue hati Platão. Oco puãi, nye ceya oku iyililako eci upostolo Paulu aeca uvangi komanu vamue va Helasi vakemãlele calua ko Areópago ko Atenas, eci a popia hati, Yesu wa pinduiwa la Suku Esaupo liaco lilomboloka ndoco: “Eci va yeva ondaka yepinduko liava va fa, vamue va sewula.” (Ovilinga 17:29–34) Omanu vana vamõla Yesu Kristu wa pinduiwa otembo yaco handi va kala komuenyo kuenda, ndaño vamue va va patãlele, lopo ovo vamamako lokueca uvangi wokuti eye wa pinduiwa muẽle ocili kolofa. Pole, alongisi vesanda vañilile vekongelo lio ko Korindo ka va tavaile kepinduko. Omo liaco, Paulu wa teyuila longusu yocili uvangi watiamẽla kelongiso eli Liakristão, ndomo cisangiwa kelivulu kelivulu lia 1 Va Korindo, kocipama 15. Poku lilongisa lutate eci catiamẽla kondaka yepinduko vocipama eci, ka ku kala vali atatahãi momo cilekisa uvangi wa koleliwa hawo wavelapo welavoko liepinduko.
Epinduko Lia Yesu Uvangi Umue Wasuapo
4. Omanu vapi Paulu a tukula okuti ovo vamõla epinduko lia Yesu?
4 Kulihisa ndomo Paulu a fetika eteyuilo liaye. (1 Va Korindo 15:1–11) Nda va Korindo ka va tavele kepinduko nda ka va pandikisile kupange woku kunda olondaka viwa vioku popeliwa. Kristu wa fila akandu etu, wa kendiwa kuenje wapinduiwa. Ocili okuti, eci Yesu a pinduiwa, wa molehẽla ku Kefa (Petulu), “noke kekui . . .la vavali.” (Yoano 20:19–23) Noke eye wa molehẽlavo kueci cisoka 500 komanu, soketi kepuluvi liaco oco eye aeca ocikundi cokuti: ‘Kuendi, kalongisi omanu oco va linge olondonge.’ (Mateo 28:19,20) Yesu wa molehavo ku Tiago ndeci amoleha kovapostolo vosi vakuekolelo. (Ovilinga 1:6–11) Ocipepi lo Damasko, Yesu wamolehẽla ku Saulu, ‘nda umue wa citiwa ndoluselu,’ kuenje ca kala ndu okuti Paulu wa pinduiwila ale komuenyo wespiritu. (Ovilinga 9:1–9) Va Korindo veya oku tava omo okuti Paulu wa va kundila kuenje ovo va tava kolondaka viwa.
5. Ocisimilo cipi Paulu alekisa ndomo casonehiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 15:12–19?
5 Tala ndomo Paulu amisako ocisimilo caye. (1 Va Korindo 15:12–19) Nda olombangi via cimõla lovaso via kunda hati Kristu wa pinduiwa, nye hẽ omanu va popela vali hati ka kuli epinduko? Nda Yesu kapinduiwile kuava va fa, oku kunda kuetu lekolelo lietu ka vikuete esilivilo, kuenda tua linga olohembi momo tuakueca uvangi wesanda wa tiamẽla ku Suku poku popia okuti wa pindula Kristu. Nda okuti ava va fa ka va ka pinduiwa, oco puãi handi lopo ‘tukasi vakandu,’ kuenda vosi va fila vu Kristu vanyõlehavo. Handi vali, “nda elavoko lietu ku Kristu lia sulila lika vomuenyo ulo, nda pokati komanu vosi etu tete tua sesamela oku kuatelua ohenda.”
6. (a) Nye Paulu apopia poku lombolola uvangi wa tiamẽla kepinduko lia Yesu? (b) Helie “unyali o sulako,” kuenda oka imuiwako ndati?
6 Paulu wa eca uvangi wepinduko lia Yesu. (1Va Korindo 15:20–28) Cimuamue haicovo okuti, ndeci Kristu alinga “epako liatete,” pokati komanu vana va fa, citava okuti vakuavo vapinduiwavo. Omo okuti olofa vieya omo lioku sina kulume watete Adama, epinduko li ka tẽlisiwilavo vonduko yulume umosi Yesu. Omanu vosi vatiamẽla kokuaye vakasi loku pinduiwa vokuenda kuetukuluko liaye. Kristu ‘oka imula ovoviali osi lovosoma osi kuenda unene wosi’ ana okuti ka a tava kuviali wavelapo wa Suku, kuenje eye o viala Ndosoma toke eci Yehova akapa ovanyali vaye vosi vemẽhi liolomãi viaye. Ndaño muẽle, “Unyali o sulako,” okuti olofa via tambuiwa ku Adama vi ka imuhila pokati kocilumba cocisembi caeciwa la Yesu. Noke Kristu oka eca Usoma ku Suku yaye haeye Isiaye, kuenje eye muẽle “layevo o pokola ku Suku, u wa pokuisile k’Omõla ovina viosi, okuti koviluvo viosi Suku eye Fu.”
Va Papatisiwila hẽ Okufa?
7. Velie ‘vakasi loku papatisiwa oco va fe,’ kuenda eci cilomboloka nye kokuavo?
7 Omanu ka vatava kepinduko va pulisiwa ndoco: ‘Ava vakasi loku papatisiwa oco va fe nye hẽ va ci lingila?’ (1 Va Korindo 15:29) Paulu kayonguile oku popia hati ava vakasi lomuenyo va papatisiwila olofa, momo olondonge via Yesu via lilongisa okuti via tava, noke vieya oku papatisiwa. (Mateo 28:19,20; Ovilinga 2:41) Akristão olombuavekua, ‘vakasi oku papatisiwa oco vafe,’ omo vaembata omuenyo umue okuti u tuala kolofa kuenda kepinduko. Oku papatisiwa kuaco oku, kufetika eci espiritu lia Suku li vetiya vakuavo elavoko liokuenda kilu, kuenje li sulila eci ovo vapinduiwila komuenyo wespiritu oko kilu okuti lalimue eteke va fa vali.−Va Roma 6:3–5; 8:16,17; 1 Va Korindo 6:14.
8. Ekolelo lipi Akristão va kuete ndaño Satana kumue lomanu vaye va va ponda?
8 Ndomo olondaka via Paulu vilekisa, elavoko liepinduko li kolisa Akristão oco va pandikise eci vasangiwa kohele yolofa eteke leteke omo lioku litumbika kupange woku kunda Usoma. (1 Va Korindo 15:30,31) Ovo vakuliha okuti Yehova opondola oku va pindula nda eye wa ecelela okuti Satana kumue lomanu vaye va va ponda. Suku eye lika okuete epondolo lioku nyõla omuenyo womunu Vonjembo, okuti cilomboloka oku kunduiwa muẽle pe.−Luka 12:5.
Cisukila Oku Lavulula
9. Nda okuti elavoko liepinduko li ka tu kuatisa komuenyo wetu, nye tu sukila oku yuvula?
9 Elavoko liepinduko lia kuatisa Paulu. Eci eye a kala ko Efeso, soketi ovanyali vaye vokapele vocila cimue oco a liyake lovinyama vina viatema. (1 Va Korindo 15:32) Nda okuti oco muẽle volinga, eye wa popeliwa ndeci Daniele a popeliwavo veleva liolohosi. (Daniele 6:16–22; Va Heveru 11:32,33) Omo okuti Paulu wa kuatele elavoko liepinduko, eye ka lekisile ocituwa ca va Yudea vana vasiapo etavo liocili, koloneke via Isaya. Ovo va popia hati: “Tuli, tu nyui, momo hẽla tu fa.” (Isaya22:13) Nda okuti elavoko liepinduko li ka tu kuatisa ndeci lia kuatisa Paulu, tusukila oku yuvula vana vakuete ocituwa caco eci civi. Paulu wa lungula hati: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Ocili okuti, elungulo eli likapiwavo kolonepa viñi viñi komuenyo.
10. Elavoko lietu liepinduko lipondola ndati oku pamisiwa?
10 Kuava va patãla eci catiamẽla kepinduko, Paulu wa popia hati: “Pasuki. Kuati olondunge viesunga. Ko ka lingi vali akandu. Momo vamue va kulihile Suku. Ndi ci popela oku u kutisi osõi.” (1 Va Korindo 15:34) Kulo “kotembo yesulilo,” tu sukila oku kala ndomo mukasi ukulihiso wasuapo wa Suku kuenda wa Kristu. (Daniele 12:4; Yoano 17:3) Eci ci ka pamisa elavoko lietu liepinduko.
Oku Pinduiwa hẽ Letimba Lipi?
11 Noke Paulu wa linga amue apulilo. (1 Va Korindo 15:35–41) Pamue poku likolisilako oku patãla eci catiamẽla kepinduko, citava okuti umue o pula ndoco: “Ava va fa va [ka] pinduiwa ndati? Etimba va ka pinduiwa lalio li ka kala hẽ ndati?” Ndomo Paulu a lekisa, ombuto yi kuliwa posi tete yi fa kuenje noke yi linga ocikula. Cimuamue haicovo okuti, omunu wa citiwa lespiritu te o fa. Ndeci ocikula citunda kombuto letimba liokaliye, haicovo etimba lipinduiwa Liakristão olombuavekua lia litepa leli liomanu vakuete etimba liositu. Ndaño okuti eye o ka kuata omuenyo umuamue ndowu a kuata ale eci kafile handi, eye opinduiwa ndomunu umue wokaliye letimba liespiritu oco liu wecelele oku kala kilu. Pole, omanu vana va ka pinduiwila palo posi va ka pinduiwa letimba liositu.
12. Olondaka “atimba okilu” kuenda ‘atimba oposi’ vilomboloka nye?
12 Ndomo Paulu alombolola, ositu yomanu ya litepa leyi yovinyama. Ndaño muẽle ositu yovinyama ya litepavo leyi yi li kasilili. (Efetikilo 1:20–25) “Atimba okilu” ana ovilulikilo viespiritu kulamba a litepa “latimba oposi” ositu. Osãi lekumbi kuenda olombungululu, via litepavo kulamba. Pole, olombuavekua via pinduiwa vikuete ulamba umue wavelapo vali.
13. Ndomo elivulu lia 1 Va Korindo 15:42–44 lilombolola, nye ci kuliwa kuenda nye ci pinduiwa?
13 Paulu noke yoku tukula oku litepa kukasipo, wa vokiyako olondaka viokuti: “Haico okupinduka kuava va fa.” (1 Va Korindo 15:42–44) Eye handi wa popia hati: “Eci ci kuliwa ci futa, [pole] eci ci pinduiwa ka ci futi.” Paulu palo, wa lombolola eci catiamẽla kolombuavekua omo vikasilili ocimunga. Eci ci kuliwa ci futila volofa, kuenje eci cipinduiwa ka ci futi vali momo ca yovuiwa kakandu. Ndaño okuti va sepuiwa loluali, lopo vapinduiwila komuenyo wo kilu oco va tukulukile kumue la Kristu vulamba. (Ovilinga 5:41; Va Kolosai 3:4) Poku fa, ku kuliwa “etimba liositu ,” noke ku pinduiwa “etimba liespiritu.” Omo okuti eci cikasi loku tẽlisiwa Kakristão va citiwa kespiritu, etu tukuete ekolelo liokuti, omanu vakuavo va ka pinduiwilavo palo posi.
14. Oku litepa ku pi Paulu a tukula kukasi pokati ka Kristu la Adama?
14 Noke Paulu wa lombolola oku litepa kukasi pokati ka Kristu la Adama. (1 Va Korindo 15:45–49) Omunu wa tete Adama, “wa linga ukuamuenyo.” (Efetikilo 2:7) “Adama wa sulako,” okuti Yesu, “wa linga Espiritu li muisa omuenyo.” Eye waeca omuenyo waye ndocilumba cocisembi okuti tete ci yovola olondonge viaye olombuavekua. (Marko 10:45) Osimbu handi va kasi omanu, ‘vambata ocisetahãi ca una wa lulikiwa loneketela,’ pole, eci va pinduiwa ovo va kala nda Adama wa sulako. Ocili okuti, ocilumba ca Yesu ci ka kuatisa omanu vosi va pokola, oku kongelamo vana va ka pinduiwila palo posi.−1 Yoano 2:1,2.
15. Momo lie Akristão olombuavekua ka va pinduiwila letimba liositu, kuenda vokuenda kuetukuluko lia Kristu va kasi oku pinduiwa ndati?
15 Eci olombuavekua vi fa, ka vi pinduiwa letimba liositu. (1 Va Korindo 15:50–53) Etimba liositu li futa halio likuete osonde ka lipondola oku piñala eli ka li futi ale pamue Usoma wokilu. Olombuavekua vimue eci va fa ka vi piti otembo yalua kolofa. Eci va ka malẽle upange wavo wa palo posi lepokolo, vokuenda kuetukuluko lia Yesu, ovo ‘va pongoluiwa ocisalukila, ndokupakula kuiso.’ Ovo haico va pinduiwila komuenyo wespiritu vonjanja yaco muẽle okuti va tambula etimba ka li futi kuenda liulamba. “Ndombua” ya Kristu oko kilu ndopo muẽle oka tẽlisa etendelo liaye liasoka 144.000 komanu.−Esituluilo 14:1; 19:7–9; 21:9; 1 Va Tesalonike 4:15–17.
Kufa oka yuliwa!
16. Ndomo Paulu alombolola kuenda ovaprofeto vatete, nye ci ka pita lolofa tua piñala kukuakandu Adama?
16 Lesanju lialua Paulu wa lombolola hati, kufa o ka talisiwa otembo yenda ño hu. (1 Va Korindo 15:54–57) Eci etimba li futa halio li fa li ka piñanyiwa leli ka li futi okuti ka li fi, ku ka tẽlisiwa olondaka viapopia hati: “Kufa wa taka voku yula.” “A Kufa, okuyula kuove ku kasi pi? A Kufa, olumõla luove lu kasi pi”? (Isaya 25:8; Hosea 13:14) Ekandu olio lia nena olofa kuenje ongusu yekandu ya kala Ndocihandeleko ci pisila vakuakandu kolofa. Pole, omo liocilumba ca Yesu kuenda epinduko liaye, olofa tua piñala kukuakandu Adama, ka vi ka tu yula vali.−Va Roma 5:12; 6:23.
17. Olondaka via sonehiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 15:58 via tiamisiwila ku velie oloneke vilo?
17 Paulu wa vetiya hati: “Oco, a vamanjange wa soliwi, lingi vakuepandi, haivo va tuamela. Olonjanja viosi lingi vakuambili yupange wa Ñala, omo wa kulihi okuti vu kasi vu Ñala oco upange wene ko lingi wolivova.” (1 Va Korindo 15:58) Otembo yilo olondaka evi vi tiamisiwila kolombuavekua viasupapo kuenda ‘kolomeme vikuavo,’ ndaño okuti ovio vieya oku fa koloneke vilo via sulako.(Yoano 10:16) Upange wavo woku kunda Usoma ka u lingi wolivova, momo va kevelela oku pinduiwa. Omo okuti tulonalavayi via Yehova, tu litumbika kupange wa Ñala lombili yocili osimbu tu kevelela eteke tu ka kaluka lonjolela hati: “A Kufa, okuyula kuove ku kasi pi?”
Elavoko Liepinduko li ka Tẽlisiwa!
18. Elavoko lia Paulu lia tiamẽla kepinduko lia pamele ndati?
18 Olondaka via Paulu visangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo kocipama 15 vieca uvangi wokuti elavoko liepinduko lia kala lunene wocili vomuenyo waye. Eye wa kala lekolelo liokuti Yesu wa pinduiwa kolofa, kuenda omanu vakuavo vafa va sangiwa vayambo va ka pinduiwavo. Ove hẽ okuetevo ekolelo liapama liatiamẽla kondaka eyi? Paulu ovina vikuavo wa vi tenda ño “ndovipelekese” kuenda ‘ndepese’ oco a kulihe Kristu kuenda unene waye wepinduko.’ Upostolo wa lekisavo onjongole yoku pita volofa ndevi via Kristu, lelavoko lioku tambula ‘epinduko lilingiwa selo.’ Lina litukuiwa okuti “epinduko liatete,” li kasi loku pita pokati keci cisoka 144.000 kolombuavekua via Yesu. Ocili okuti, ovo vapinduiwila komuenyo wespiritu oko kilu, osimbu okuti omanu “vakuavo va fa,” va ka pinduiwilavo muẽle palo posi.−Va Filipoi 3:8–11; Esituluilo 7:4; 20:5,6.
19, 20. (a) Omanu vapi va tukuiwa Vembimbiliya okuti va ka pinduiwila palo posi? (b) Epinduko lielie ove okasi loku lavoka?
19 Elavoko liepinduko lia linga liocili kolombuavekua vina via kolela muẽle toke kolofa. (Va Roma 8:18; 1 Va Tesalonike 4:15–18; Esituluislo 2:10) Ava va ka puluka “kohali yapiãla,” va ka mõla oku tẽlisiwa kuelavoko liepinduko palo posi, eci ‘okalunga ka kaeca ava va fa va kalamo leci ku fa la njembo va ka ecavo ava va fa va kalamo.’ (Esituluilo 7:9,13,14; 20:13) Pokati kava va ka pinduiwila palo posi, pa ka kala Yovi, una wa fisa omãla vaye epanduvali valume, kuenda omãla vatatu vafeko. Hesanjukuolio Yovi o ka tambula vali omãla vaye. Kuenda hesanjukuolio ovo muẽle va ka kuata eci va ka limbuka okuti va kuete vali vamanjavo valume va soka epanduvali, lavamanjavo vafeko vatatu haivo vafina calua!−Yovi 1:1,2,18,19; 42:12–15.
20 Hesumuluhokuolio li ka kalako, eci Avirahama la Sara, Isake la Rebeka va ka pinduiwa, oku kongelako vakuavo vali ndeci, “ovaprofeto vosi,” va ka pinduiwa palo posi! (Luka 13:28) Umue pokati kovaprofeto vaco va tukuiwa ndeti Daniele, una walikuminyiwa oku pinduiwila vemehi liuviali wa Mesiya. Vokuenda kuanyamo a soka 2.500, Daniele o kasi loku puyukapo veyambo. Pole, omo liunene wepinduko, eye ndopo muẽle oka talama vocipiñalo caye,’ kuenje o ka kala umue pokati kava va ka kala “olombuale volofeka viosi violuali.” (Daniele 12:13; Osamo 45:16) Hesanjukuolio li ka kalako eci tu ka yolela vakuetu va fa okuti ha vanako lika vakuekolelo va fa osimbu puãi la vaisia yetu, la va ina, lomãla vetu valume lava vakãi, kuenda akamba vetu vana unyali wetu kufa opa pokati ketu!
21. Momo lie ka ci tavela okuti tu liwekapo oku lingila vakuetu ovina viwa?
21 Vamue akamba vetu kuenda vamue vangandietu va vumba Suku vokuenda kuanyamo alua, kuenje cilo va kuka. Omo lioku kuka kuavo, pamue ka calelukile kokuavo oku liyaka lovitangi viomuenyo. Hacisolakuoco tupondola oku va kuatela poku va kuatisa kueci tupondola oku va lingila cilo! Ciwa okuti tu lekisa ocisola cetu kokuavo loku vaeha ekuatiso liosi va sukila cilo muẽle. Nda tua tẽlisa ocikele eci, ka tu ka livela omo okuti ka tuaecele ekuatiso lisesamẽla ku vana okuti pamue olofa vieya oku vambata. (Ukundi 9:11; 12:1–7; 1 Timoteo 5:3,8) Etu tua kuliha okuti Yehova ka ka ivalako ovina viwa tua lingila vakuetu, omo lioku kuka kuavo ale pamue kovina vikuavo. Paulu wa soneha ndoco: “Eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cavelapo vali enene ku vakuetu vakuetavo.” Va Galatia 6:10; Va Heveru 6:10.
22. Toke eci ku tẽlisiwa elavoko liepinduko, nye tu kuete oku linga?
22 Yehova eye “Isia yohenda, haeye Suku ukuakulembeleka . . . kovina viosi.” (2 Va Korindo 1:3,4) Ondaka yaye yi tu lembeleka kuenda yi tu kuatisa oco tu lembelekavo vakuetu lelavoko liepinduko likuete unene. Toke eci tu ka mõla oku tẽlisiwa kuelavoko liaco eli, loku pinduka kuomanu palo posi, tu lingi nda Paulu, wa lekisa ekolelo kepinduko. Capiãla enene tu kuami ongangu ya Yesu, una okuti elavoko liaye kunene wa Suku wo kupindula liatẽlisiwa ale. Omanu vosi vakasi vayambo ndopo muẽle va ka yeva ondaka ya Kristu, kuenje va ka tundamo. Elavoko liaco eli, lituiha elembeleko kuenda esanju. Pole kovina viosi evi, tueci olopandu viocili ku Yehova, una wa linga eliangiliyo liokuti oku yula olofa ku tẽlisiwila vonduko ya Ñala yetu Yesu Kristu!
Lipi he Etambululo Liove?
• Omanu vapi Paulu a tukula okuti ovo vamõla epinduko lia Yesu?
• Helie “unyali o sulako,” kuenda oka imuha ndati?
• Kueci catiamẽla Kakristão olombuavekua, nye hẽ ci kuliwa, kuenda nye ci pinduiwa?
• Omanu vapi vatukuiwa Vembimbiliya ove oka yongola oku kuliha eci va ka pinduiwila palo posi?
11. Paulu wa sokisa la nye epinduko Liakristão olombuavekua?
[Elitalatu kemẽla 16]
Upostolo Paulu wa teyuila longusu yocili elavoko liepinduko
[Elitalatu kemẽla 20]
Epinduko lia Yovi lepata liaye kuenda liomanu vakuavo, li ka nena esanju liapiãla!