OSAPI YO KOÑOÑO: EPINDUKO LIA YESU—I LOMBOLOKA NYE KOKUOVE?
Epinduko Lia Yesu—Ulandu Umue Wocili?
LUME umue u Helasi wa kala usonehi wovolandu okuti tunde eci a kala komuenyo pa pita ale ci soka 2.500 kanyamo, wa sonẽha eci catiamẽla ku va Egito vo koloneke viaye. Eye wa sonẽha ndoco: “Kovipito viomanu vana okuti olohuasi, noke yondalelo ulume umue o pita pokati komanu levaya lia valeliwa kuti mua sonehiwa ociluvialuvia cocikalavekua muli ocivimbi. Eye o lekisa ociluvialuvia caco komunu lomunu loku popia hati: ‘Nyua kuenda sanjuka momo eci o fa, omuenyo u sulila.’”
Va Egito havoko lika va kuatele ocisimĩlo cokuti, omuenyo u sulila poku fa. Momo koloneke vilo ocisimĩlo cokuti: “Tu li, tu nyui, tu sanjuki,” ca siatavo. Nda omuenyo u sulila poku fa, nye ka tu lingila cosi tu yongola? Momo lie tu sandela oku linga ovina via sunguluka? Nda olofa ovio esulilo liovina viosi, linga cosi o yongola. Upostolo Paulu wa vangula eci catiamẽla kondaka yaco. Eye wa lombolola ovisimĩlo viomanu ka va tavele kepinduko, poku popia hati: “Nda ava va fa ka va pinduiwa, ‘tu li, tu nyui, momo hẽla tu fa.’”—1 Va Korindo. 15:32.
Paulu ka tavele okuti olofa ovio esulilo liovina viosi. Eye wa kolelele okuti vana va fa va laikele oku pinduka okuti lalimue eteke va fa vali. Eye wa tavele kulandu umue u kuete esilivilo haiwo wa koleliwa okuti, epindukoa lia Kristu Yesu. Ulandu watiamẽla kepinduko wa pamisa ekolelo liolondonge viatete.
Epinduko lia Yesu li lomboloka nye kokuetu? Tua kũlĩha ndati okuti ulandu waco wocili? Tu konomuisi ovina Paulu a popia viatiamẽla kepinduko poku sonehela Akristão va kala ko Korindo.
NYE CI POPIWA NDA KRISTU KA PINDUIWILE?
Akristão va kala ko Korindo va kuatele atatahãi atiamẽla kulandu waco kuenda vakuavo ka va tavele okuti kuli epinduko liomanu va fa. Upostolo Paulu vukanda waye watete a sonehela Akristão va Korindo wa tukula ovina nda vieya oku pita, nda ulandu wepinduko wa kalele wesanda. Eye wa soneha ndoco: ‘Nda ka kuli epinduko liava va fa, Kristu layevo nda ka pinduiwile. Kuenje Kristu nda ka pinduiwile, oku longisa kuetu nda kua linga kuesanda, ekolelo liene nda lia linga liesanda. Nda oco, etu nda tua linga olombangi via Suku viuhembi. Ekolelo liene lia linga liesanda, kuenje vu kasi vakandu ene. Vana va fila vu Kristu va nyõlehavo.’—1 Va Korindo 15:13-18.
Paulu poku sonẽha olondaka evi wa fetika loku popia hati: Nda ka kuli epinduko liava va fa, Kristu layevo nda ka pinduiwile. Nda Kristu ka pinduiwile, nye nda ceyililako? Oku kundiwa kuolondaka viwa nda ka kua kuatele esilivilo. Epinduko lia Kristu lia linga ono yekolelo Liakristão, lialongiso Embimbiliya atiamẽla kuviali wa Suku, konduko yaye, Kusoma waye kuenda kepopelo lietu. Nda ka kua kalele elavoko liepinduko, esapulo Paulu lovapostolo vakuavo va kunda, nda ka lia kuatele esilivilo.
Handi vali, nda kueyilila ovitangi vikuavo. Nda Kristu ka pinduiwile ekolelo Liakristão nda ka lia kuatele esilivilo, kuenda nda lia kunamẽla kovina viuhembi. Paulu kumue lolondonge vikuavo, nda ka va vanguile lika uhembi watiamẽla ku Yesu wa pinduiwa. Pole, nda vatiamisilavo uhembi ku Yehova Suku, una wo pindula. Ondaka yokuti Kristu wa “fila akandu etu,” nda ya kala yuhembi, nda ka pinduiwile kolofa, kuenda nda ka popelele omanu vakuavo. (1 Va Korindo 15:3) Ulandu waco nda wa lekisa okuti, Akristão vana va pondiwa omo lioku teyuila ekolelo liavo, elavoko liavo kepinduko liuhembi.
Paulu wa malusula loku popia hati: “Nda elavoko lietu vu Kristu lia sulila lika vomuenyo ulo, nda esumuo lietu lialua vali enene pokati komanu vosi.” (1 Va Korindo 15:19, NW) Paulu kumue Lakristão vakuavo, va talisiwa ohali, va lambalaliwa, va kapiwa vokayike kuenda nda va pondiwa omo lioku kolela okuti kuli epinduko liava va fa. Elongiso liepinduko nda ka lia kuatele esilivilo, nda lia kunamẽlele kulandu umue wesanda!
ESUNGA LIECI O TAVELA KONDAKA YACO
Paulu ka tavele okuti ekolelo Liakristão lia kunamẽlele kelongiso limue liesanda. Eye wa kũlĩhĩle okuti Yesu wa pinduiwa kolofa, kuenda wa sapuila va Korindo hati: ‘Kristu wa fila akandu etu ndomo ca tukuiwa Vovisonehua. Wa kendiwa, kuenje wa pinduiwa keteke liatatu, ndomo ca lekisiwa Vovisonehua. Kuenje, wa molẽha ku Kefa, noke kekũi liolondonge la vivali.’b Paulu wa amisako hati: ‘Kovaso yaco wa moleha onjanja yimue ku vakuetavo ovita vitãlo via supa. Omanu vaco pa kamba naito okuti vosi nda va kasi toke cilo, vamue puãi va fa. Yu wa moleha ku Tiago, noke kovapostolo vosi. Kesulilo wa moleha kokuange.’—1 Va Korindo 15:3-8.
Paulu vulandu waye wa lombolola okuti, Kristu wa fila akandu etu, wa kendiwa kuenda wa pinduiwa. Nye ca vetiya Paulu oku kuata ekolelo liaco? Esunga liaco lieli okuti, omanu valua va imbila uvangi ulandu waco. Yesu noke yoku pinduiwa wa moleha komunu lomunu (oku kongelamo Paulu), kocimunga cimue citito, noke kueci ci soka 500 komanu. Omo liaco, valua pokati kavo ka va kuatele atatahãi eci va yeva esapulo liokuti Yesu wa pinduiwa! (Luka 24:1-11) Omanu valua va kala koloneke via Paulu va imbila uvangi ondaka yaco. (1 Va Korindo 15:6) Pokati keci ci soka 500 kolombangi viaco, lomue wa tatãla ulandu waco.
Ndomo ‘ca lekisiwa Vovisonehua,’ Paulu vulandu waye wa tukula olonjanja vivali oku fa, oku kendiwa, kuenda epinduko lia Yesu. Ovolandu aco a lekisa okuti ovitumasuku vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru viatiamẽla koku tukuluka kua Mesiya viocili, kuenda via lekisa okuti Yesu eye Mesiya wa likuminyiwile.
Ndaño okuti Ovisonehua kuenda omanu vakuavo va imbila uvangi ulandu waco, pole, kuli vamue va kuete atatahãi atiamẽla kepinduko lia Yesu. Vamue va popia okuti olondonge via nyana etimba lia Yesu osimbu ka via popele hati, wa pinduiwa. Pole, olondonge ka via tẽlele oku pongolola ovisimĩlo violondavululi via va Roma via tambuile ocikele coku lava eyambo. Kua kala omanu vamue va popia vati ulandu wepinduko wesanda. Pole, kuli uvangi u lekisa okuti, Yesu wa mõleha komanu valua vapuluvi a litepa. Anga hẽ ca sunguluka oku popia okuti, Yesu noke liepinduko liaye wa yoka ombisi kuenda wa yeca kolondonge ko Galilea? (Yoano 21:9-14) Nda ca sunguluka hẽ oku tava okuti Yesu wa laleka ulumue umue oco o lambe?—Luka 24:36-39.
Kua kalavo omanu vamue va simĩle okuti, epinduko ulandu umue wa luvikiyiwa lolondonge. Onima yipi nda ya tunda koku luvikiya ulandu waco? Oku imbila uvangi ulandu wepinduko, ca kokela olondonge oku pembuiwa, oku talisiwa ohali, kuenda oku pondiwa. Momo lie via kapela omuenyo wavo kohele poku teyuila ocina cimue cuhembi? Catete, va eca uvangi ko Yerusalãi, kovaso yovanyali vavo okuti, va yonguile oku va kuata kuenda oku va kapa vokayike.
Epinduko lia pamisa ekolelo liolondonge poku eca uvangi watiamẽla ku Ñala, ndaño lelambalalo. Omo liaco, epinduko lia siata oku pamisa ekolelo Liakristão vocili. Akristão vokocita catete, nda ka tavele oku kapa kohele omuenyo wavo, omo lioku imbila uvangi watiamẽla kulongisi umue ukualondunge okuti wa pondiwa. Pole, va ci linga omo lioku sapula epinduko lia Yesu loku lekisa okuti eye Kristu, Omõla a Suku. Momo eci a kala palo posi, wa lekisa unene, kuenda, wa kuatisa omanu loku va songuila. Epinduko liaye lia va vetiya oku kolela okuti, va ka pinduiwavo. Ocili okuti, nda Yesu ka pinduiwile, nda ka kuli etavo Liakristão vocili. Nda Yesu ka pindukile nda lalimue eteke tua yeva esapulo liatiamẽla kokuaye.
Epinduko lia Yesu li lomboloka nye kokuetu koloneke vilo?
[Atosi pombuelo yemẽla]
a Vembimbiliya ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati “epinduko,” yi lomboloka “oku katuka.” Ci lomboloka okuti, omunu o kala vali lomuenyo, o kuata ovituwa kuenda ovisimĩlo a kala lavio osimbu ka file.
b Paulu poku tukula ondaka “Ekũi la vavali” wa yi tiamisila ‘kovapostolo,’ ndaño okuti kotembo yaco Yuda Isikariote wa fa ale, kuenje, pa sialele lika 11 kolondonge. Vepuluvi limue, Yesu wa molẽha lika kueci ci soka 10 liolondonge okuti, via kala ocindekaise cekũi lamosi. Momo vepuluvi liaco, Tomasi ka kalele kumue lavo.—Yoano 20:24.
[Elitalatu kemẽla 5]
[Etosi lia velapo 6]
‘Kovaso yaco wa moleha onjanja yimue ku vakuetavo ovita vitãlo via supa. Omanu vaco pa kamba naito okuti vosi nda va kasi toke cilo, vamue puãi va fa. Yu wa moleha ku Tiago, noke kovapostolo vosi. Kesulilo wa moleha kokuange.’—1 Va Korindo 15:6-8
[Elitalatu kemẽla 5]
[Okakasia kemẽla 6]
APULILO A SIATA OKU LINGIWA OLONJANJA VIALUA
Helie o ka pinduiwa?
“[Ku ka kala] epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovilinga 24:15) Volondingesunga mua kongela alume lakãi vakuekole ndeci, Noha, Avirahama kuenda Sara. Vomanu vana okuti havakuesungako mua kongela vosi okuti ka vakuatele epuluvi lioku lilongisa ondaka ya Suku osimbu ka va file.
Vana va ka pinduiwa va ka kala pi?
Omanu vamue va ka pinduiwa lelavoko lioku enda kilu kuna va ka kala la Kristu okuti, va ka linga ovitunda lolosoma oco va viale ongongo. (Esituluilo 5:9, 10) Onepa yalua yomanu, va ka pinduiwa oco va kale palo posi. Ovo va ka sanjukila oku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi.—Luka 23:39-43.
Pinduko li ka lingiwa otembo yi pi?
Li ka lingiwa noke yoku nyõliwa kuolondingãivi palo posi. Embimbiliya li lekisa okuti, epinduko li ka akamamako oku lingiwa vokuenda kuohulukãi yanyamo yuviali wa Yesu, osimbu ongongo yi pongoluiwa oco yi linge ocumbo celau.—Esituluilo. 20:6.
Vihilahila vio Paskoa vi tiamisiwila hẽ kepinduko?
Vovihilahila vio Paskoa mua kongela ovina vimue ndeci: Olondimba, asala a tindaliwa, oku taimisa olovela kuenda oku kapa olonelẽho vimue. Ovina via tukuiwa ndeti, via fetikiwa latavo esanda. Ovihilahila vio Paskoa ka vi pangi onepa kepinduko lia Yesu. Ca sunguluka hẽ oku yuvula ovina viaco? Ca sunguluka. Momo Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku litepa latavo esanda oco ‘tu fendele Isia lespiritu kuenda locili.’—Yoano 4:23; 2 Va Korindo 6:17.
Nda Yesu eye Suku, ndomo atavo amue a siata oku longisa, helie wa pindula Yesu?
Yesu hayeko Suku okuti onduko yaye Yehova, pole, Omõla wa Suku. Yehova wa pindula Yesu kolofa. (Va Roma 10:9) Ulume umue ukuakukonomuisa Embimbiliya wa popia hati: “Ka ca sungulukile okuti umue o popia hati Kristu wa lipindula eye muẽle.”c
[Etosi pombuelo yemẽla]
c Oco o sange atambululo apulilo a tukuiwa ndeti, tanga ocipama 7 kuenda 8 celivulu Embimbiliya li Longisa Nye? Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova ale kũlĩhĩsa vonumbi yetu