OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/8 kem. 4
  • Oku Sumbila Olombiali Momo Lie Cikuetele Esilivilo?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Oku Sumbila Olombiali Momo Lie Cikuetele Esilivilo?
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Uviali Vokati Kowiñi
  • Epata Kuenda Uviali
  • Ekongelo Liakristão Kuenda Uviali
  • Momo Lie tu Sukilila Oku Pokola Kombiali?
    “Kali Vocisola Ca Suku”
  • Pokola Kuava va Kuete Omoko Yoku Songola
    Utala Wondavululi—2000
Utala Wondavululi—2000
w00 1/8 kem. 4

Oku Sumbila Olombiali Momo Lie Cikuetele Esilivilo?

Helie ka sanjuka calua okuti osipayu yikuete omoko yoku kapa vokayike vakuangole vana va iva ovina vietu ale va talisa ohali epata lietu? Kuenda etu ka tu sanjukile hẽ ombonge yesombiso yi kuete omoko yoku pisa vakuangole oco va popele omanu?

Ekuatiso likuavo liowiñi lieli, ndeci oku yelisa vatapalo, uhayele, kuenda elongiso, olonjanja viosi oku feta alisimu a kisikiwa luviali ukuete omoko, citava okuti cikapiwako vutima wetu. Akristão vocili vakuete ukulihiso wokuti oku sumbila olombiali ya tumbikiwa muẽle cikuete esilivilo lialua. Pole esumbilo liaco li lingiwa toke pi? Kuenda kolonepa vipi viomuenyo citava okueca esumbilo li kisika olombiali?

Uviali Vokati Kowiñi

Embimbiliya li lomboluila omanu vosi nda vakuetavo ale havakuetavoko, oco va sumbile olombiali, mekonda vikasi loku talavayela owiñi. Ukristão upostolo Paulu wa sonehela ku vakuavo vakuetavo ko Roma catiamẽla kulandu owu, kuenje cikuatisa calua eci eye a popia, ndomo ca popiwa ko Va Roma 13:1–7.

Paulu wa kala ukualupale luo Roma, okuti oluo lua kala unene woluali otembo yina. Ukanda wa Paulu, una wa sonehiwa 56 K.K., wa vetiya Akristão oku lekisa ongangu yiwa. Eye wa soneha hati: “Omanu vosi, omunu, lomunu, va pokole kolombiali, momo ka kuli uviali te wa tunda ku Suku, la–a a kasi a kapiwa la Suku.”

Paulu palo o lombolola hati kilu lieve nda ka kua kaile lawumue uviali womunu, nda Suku ka wecelele. Konepa eyi, olombiali via velapo vikuete ekalo limue li sulemo vesokiyo liocipango ca Suku. Eci ci lekisa okuti “u o patãla ombiali, o patãla ombiali, o patãla eci ca kapiwa la Suku.”

Osimbu olonungi vilinga eci ciwa vi tambula epandiyo kolombiali viaco vikasivo lepondolo liokueca ekangiso kuava valinga eci civi. Vosi va linga eci civi cikuete esunga lialua lioku kuatela usumba omoko yolombiali yokulinga ‘efetuluinyo,’ mekonda olombiali via kapiwa okuti “ukuenje wa Suku.”

Paulu wa malusula lesunga hati: “Oco, ca sesamela omunu oku pokola, ha mekonda lioku yuvulako lika onyeño te mekonda liutima u livela oku linga esunga. Haicovo u fetela alisimu momo ovo akuenje va Suku kuenje owo upange wavo.”

Ocikele cokufetisa elisimu catiamẽlele kolombiali via velapo, haku vakuafetako elisimu. Omo Ukristão onungi yimue ya sunguluka, amamako lutima uwa, poku pokola kolombiali via velapo kuenda poku feta alisimu, ka kasi lika loku amaisako ocihandeleko cowiñi muna eye akasi, pole o lingavo ndeci olonumbi via Suku vi kisika.

Epata Kuenda Uviali

Nye ci popiwa kuviali vepata? Koloneke via tete viomuenyo woñaña, eye olonjanja vialua o sukila utate walua eci a lila ale muẽle koku liyula. Pole onjali yina okuti yikuete elomboloko, yi limbuka eci oñaña yi yongola kuenda elinga lieci a kisika. Omãla vamue, osimbu vakasi loku kula va ihiwa elianjo lialua, kuenda va eceleliwa oku kapa olonumbi ovo muẽle. Mekonda ka va kuete olondunge, citava okuti va pongoloka vakuangole ale elinga limue liñi livi, oku nyõla calua ovina vivali, okuti epata kuenda owiñi, ndomo olombiali vimue via ci kulihavo, ciwa.

Rosalind Miles ukuelivulu litukuiwa hati: Amãla Etu tu Sesamela (Vongelesi), wapopia hati: “Olonjali laviovo vipindisa omãla cina okuti otembo ya pita ale. Otembo yoku fetika oku pindisa yina okuti omõla ndopo a citiwa.” Nda tunde koku fetika olonjali vi vangula londaka yocikembe, oku tata ciwa omoko yavo kuenda vakasi loku amamako kovilinga viavo, omãla vavo va ka lilongisa lonjanga oku tava uviali waco kuenje kukala epindiso liocisola.

Embimbiliya likuete elomboluilo liondongosi lia tiamẽla koku viala epata. Velivulu Liolosapo, ukualondunge Salomone o lekisa omunga yolonjali oku sumbila Suku handi yomãla vavo, hati: “Amõlãnge, tava kalungulo aso, ku ka sinile okulonga kua nyoho.” (Olosapo 1:8) Nda olonjali viamamako oku kapako onumbi eyi yesunga, handi yomãla vavo, omãla va limbuka eci olonjali vi va yonguila oku linga. Ovo pamue va sosuiya onjali yimue oku liñualelapo lukuavo oco o lingileko eci a kisika, pole ocimunga comoko yepata oco ci popela omãla.

Embimbiliya li lombolola okuti ulume okuete ocikele cinene kekalo liwa liespiritu, hamãla vayeko lika puãi lukãi wayevo. Eci ci tukuiwa okuti utue wonjo. Oku tumila kuaco kutue wonjo ku lingiwa ndati? Paulu wa ci lekisa okuti ndeci Kristu eye Utue wekongelo haico cimuamue okuti ulume eye utue wukãi waye. Noke Paulu hati: “ Ene alume soli akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo kuenje wa li liecela.” (Va Efeso 5:25) Nda ulume okuama ongangu ya Yesu, kuenda upange waye wutue wonjo o wendisa locisola, oka yeva “esumbilo” liukãi waye. (Va Efeso 5:33) Omãla vepata liaco va ka mõlavo esilivilo liocali cuviali wa Suku kuenda oku vetiyiwa oku ci tava.−Va Efeso 6:1–3.

Olonjali vana vakasi lika liavo, oku kongelamovo una wa fisa ohueli yaye, valinga ndati lonepa eyi? Nda isia ale ina, ovo citava oku pinga uviali wa Yehova Suku kuenda ku Yesu Kristu. Yesu olonjanja viosi wa vangula lunene, catiamẽla ku Isiaye kuenda kunene Wovisonehua.−Mateo 4:1–10; 7:29: Yoano 5:19,30; 8:28.

Embimbiliya lieca olonumbi vialua vi silivila viatiamẽla kovitangi viomãla. Poku sanga olonumbi evi kuenda oku vi kuama, onjali yika kuata epondola liokueca elungulo li kuatisa komãla. (Efetikilo 6:22; Olosapo 13:20; Mateo 6:33; 1 Va Korindo 15:33; Va Filipoi 4:8,9) Olonjali vi pondolavo oku tukula onepa yono Yembimbiliya ya pangiwila vali enene oku va kuatisako oco va ikise omãla vavo oku sanga esilivilo lioku sumbila unene Wovisonehua.a

Ekongelo Liakristão Kuenda Uviali

“U, Omõlange wa soliwa, haeye da sanjukila. U yeveleli.” (Mateo 17:5) Yehova Suku eye muẽle wa popia olondaka evi, oku tava Yesu okuti o vangula lunene wa Suku. Eci a vangula ca sonehiwa vasapulo Avanjeliu akuãla ana citava okuti tu a tukula.

Apa handi Yesu ka londele kilu, wa lomboluila olondonge viaye hati: “Uviali wosi wokilu lowu wokilu lieve wa nyihiwa.” (Mateo 28:18) Omo eye utue wekongelo, Yesu ka amaleko lika oku kuata iso lioku lavulula olombuavekua viaye oloñame palo posi, pole, lo poku va yukisa espiritu sandu ko Pendekoste ya 33 K.K., kuenda wa va lingisa ono yocili, okuti “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” (Mateo 24:45–47; Ovilinga 2:1–36) Nye a linga oco a tẽlise cosi coku pamisa ekongelo Liakristão? “Poku londa . . . waeca olongavelo komanu.” (Va Efeso 4:8) “Olongavelo komanu” Akristão Akulu vekongelo, vana vanõliwa lespiritu sandu kuenda vaihiwa unene woku kuatisa olonjongole via vakuavo vakuetavo kespiritu.−Ovilinga 20:28.

Vesunga eli, Paulu wa vetiya hati: “Ivaloki asongui vene, ava vo sapuili ondaka ya Suku. Sokololi esulilo liomuenyo wavo. Setukuli ekolelo liavo.” Omo okuti alume ava vakuekolelo va kuama muẽle olomãi via Yesu, eyi oyo onjila yolondunge te oku setukula ekolelo liavo. Noke Paulu wa vokiyako hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma, [olonjanja viosi oku limbuka omoko yavo kokuene] momo va kasi loku lavulula ovimuenyo viene ndava va lombolola noke ndomo va vi tata.”−Va Heveru 13:7,17.

Nye ciyako nda olonumbi viaco evi ka vi kuamiwa? Ovimatamata vimue Viakristão vekongelo lia tete oco valinge kuenje vapongoloka okuti havakuetavoko vali. Humeneo la Filetu va tukuiwa okuti alume vamue va nyõla ekolelo lia vakuavo, kuenda olombangulo vietombo liumamõhe ‘vi nyõla eci ci kola.’ Oku hongua kuavo kua kala okuti epinduko lia lingiwa ale, nda liokespiritu ale liocindekaise, kuenda vali kovaso yoloneke kaku ka kala vali epinduko vemehi Liusoma wa Suku.−2 Timoteo 2:16–18.

Uviali wa nõliwa u nena eyovo. Akristão akulu vekongelo vakala lepondolo lioku patãla ovisimilo viaco mekonda ovo ovindekaise via Yesu Kristu, ovo va kuama unene Wovisonehua. (2 Timoteo 3:16, 17) Ocili okuti, cimuamue haico etaili vekongelo Liakristão, lina lia lomboluiwa ndokuti “ongunji yi talamisa Ocili.” (1 Timoteo 3:15) Lalimue eteke alongisi vesanda va ka eceleliwa oku nyõla ‘olondaka viocili,’ vina tukasi loku lava pokati kamẽla Embimbiliya.−2 Timoteo 1:13, 14.

Osimbu esumbilo kolombiali likasi loku pua lonjanga yalua voluali, omo okuti Tuakristão tua limbuka okuti olombiali viaco vowiñi, lo vepata, kuenda Vakongelo Akristão via kapiwilamo uwa wetu. Oku sumbila olombiali cikuete esilivilo kuwa wetu ketimba, lo kovisimilo, kuenda kespiritu. Poku tava olombiali vaico via eciwa la Suku, etu tu ka popeliwa calua lolombiali via velapo okuti, Yehova Suku la Yesu Kristu, uwa wetu wenda hu.−Osamo 119:165; Va Heveru 12:9.

Embimbiliya likuete elomboluilo liondongosi lia tiamẽla kuviali wepata

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tala alivulu Os Jovens Perguntam−Respostas Práticas kuenda Uloño Wepata Liasanjuka, kavali ka–o a sandekiwa Lutala Wondavululi Yambimbiliya Lotuikanda yo Pennsylvania.

[Elitalatu kemẽla ]

Olonjali vana vakasi lika liavo, citava oku pinga uviali wa Yehova Suku kuenda ku Yesu Kristu

[Elitalatu kemẽla ]

Akristão va limbuka okuti olombiali viaco vowiñi, lo vepata, kuenda Vakongelo Akristão via kapiwilamo uwa wavo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link