Pokola Kuava va Kuete Omoko Yoku Songola
“Sumbila omanu vosi. Soli vakuele. Sumbi Suku. Sumbili Soma.”−1 PETULU 2:17.
1, 2. Oloneke vilo, omanu va tenda ndati vana vakuete omoko yoku songola? Kuenda momo lie?
Onjali yimue yukãi ya liyeya hati: “Omãla va linga cosi va yongola, kuenda ka va kuete vali esumbilo lolonjali viavo.” Olondaka vimue via sonehiwa, via popia hati: “Ku ka pokole kuava va kuete omoko yoku songola.” Ovolandu atukuiwa ndeti okuti ove o sukila oku a kuliha ciwa, asiata calua oloneke vilo. Kolonepa viosi violuali kuli ekambo lioku sumbila olonjali, alongisi, va cime, kuenda olombiali.
2 Omanu vamue pamue va sekula kapepe kuenda va popia hati: ‘Vana vakuete omoko yoku songola, ka va sesamela esumbilo liange.’ Otembo yilo, ka citava oku likala okuti olondaka viatukuiwa ndeti viocili. Oloneke viosi tu yeva asapulo atiamela kolombiali vi linga akutisasõi, ku va cime vakuacipululu, kalongisi ka valongisa ciwa, kuenda kolonjali vi lavisa omãla vavo. Pole, cisanjuisa ceci okuti, vatito calua Akristão va tenda vana vakuete omoko yoku soguila ekongelo locisimilo casoka ndeci.−Mateo 24:45–47.
3, 4. Momo lie Akristão va sukilila oku sumbila omanu vana vakuete omoko yoku songola?
3 Omo okuti Tuakristão, tu “sesamẽla” oku sumbila vana vakualuali vakuete omoko yoku songola. Upostolo Paulu wa lungula Akristão oco “va pokole kolombiali, momo ka kuli uviali te wa tunda ku Suku, la–a a kapiwa la Suku.” (Va Roma 13:1,2,5; 1 Petulu 2:13–15) Paulu wa lekisavo esunga liavelapo lioku pokola kuava vakuete omoko yoku songuila epata, eci a popia hati: “Ene akãi, vumbi vaveyene ndeci ca sesamela ava va kasi vu Ñala. Ene amãla, pokoli kolonjali viene kovina viosi, momo oco cisanjuisa Ñala.” (Va Kolosai 3:18,20) Akulu vekongelo va sesamẽla esumbilo lietu, momo ‘espiritu sandu lia va nõla oco va kale angombo kuenda oco va lise ekongelo lia Suku.’ (Ovilinga 20:28) Tu lekisa esumbilo ku Yehova eci tu pokola komanu vana eye aeha omoko yoku songola. Pole, oku pokola ku Yehova, te oko ku pitisiwa vali kovaso vomuenyo wetu.−Ovilinga 5:29.
4 Locisimilo cokuti Yehova eye okuete omoko yavelapo yoku songola, tu kulihisi ongangu yomanu vamue okuti ka va pokuile kuava va kala lomoko yoku songola, kuenda ya vana va pokuile.
Ekambo Liesumbilo Lituala Kepiso
5. Ocituwa cipi celaviso Mikale alekisa ku Daviti, kuenda eci ceya oku u kokela nye?
5 Okupisa koloneke via Soma Daviti, tupondola oku tala ndomo Yehova atendele vana vaenda loku sepula omanu va tambula ku Suku omoko yoku songola. Eci Daviti anena ko Yerusalãi ocikasia covisila, ukãi waye Mikale “wa mõla Soma Daviti [wa kala] oku somboaka loku cila kovaso a Yehova kuenje wo helula vutima.” Mikale wa sukilile oku sumbila Daviti momo ka kale lika usongui wepata, puãi wa kalavo soma yofeka. Pole eye, wa vangula olondaka vimue vietombo havio viepembe eci a popia hati: “Soma ya va Isareli etali avoyo! Wa li kokela esumbilo! Etali wa lulila kovaso afeko vakuenje vaye ndeci vakuesanda, haivo va pua osõi, va lula lula.” Omo liekambo liaco eli liesumbilo, Mikale wa fa, pole kacitile omõla layumue.−2 Samuele 6:14–23.
6. Yehova wa tendele ndati elaviso Kora a lekisa komanu va nõliwa Laye?
6 Ocituwa cikuavo celaviso liapiãla calekisiwa la Kora okuti ka sumbilile omanu va nõliwile la Suku oco va songole. Omo okuti wa kala ukuacikoti ca Kohata, hesumuluhokuolio liesanju eye akuata lioku vumba Yehova vo tavernakulu! Pole, eye handi ka sanjukile locikele Mose la Arone vatambuile ku Suku coku songuila va Isareli, kuenje waenda loku sandiliya onjila yoku sanga okulueya kuavo. Kora wa likongelele lasongui vamue vakuepata lia va Isareli kuenje letombo va popia Mose la Arone hati: “Owiñi ulo wosi omunu omunu o kola, kuenje Yehova okasi pokati kavo. Nye vu livelisilapo okuti owiñi ulo haiwo owiñi wa Yehova u linga u sule?” Yehova wa tendele ndati ocituwa calekisa Kora kuenda comanu vakuavo valikongelele kokuaye? Ovilinga viavo Suku wa vi tendele ndetombo lia lingiwa muẽle ku Yehova. Noke yoku mõla okuti vosi va tiamẽlele kokuavo vainiwa losi, Kora kumue lava va kala eci cisoka 250 kasongui va likongelele kokuaye, va pondiwa londalu ya tunda ku Yehova.−Atendelo 16:1–3,28–35.
7. ‘Ovapostolo vana va kemalele,’ va kuatele hẽ esunga lioku sepula omoko yupostolo Paulu yoku songola?
7 Vekongelo Liakristão kocita catete, mua kalavo vamue okuti ka va sumbilile vana Suku aehile omoko yoku songola. Ovapostolo vana ‘vakemalele,’ vekongelo lioko Korindo, ka va sumbilile upostolo Paulu. Ovo vaenda loku sepula oku vangula kuaye, loku popia hati: “Oku o mola, etimba liaye lia pekengua, kuenda ka kuete uloño woku popia kovaso kovaso omanu.” (2 Va Korindo 10:10;11:5) Cikale okuti Paulu wa kala luloño woku popia kovaso omanu, ale sio, eye wa sesamẽlele esumbilo liocili omo a kala upostolo. Ocili hẽ okuti olohundo viaye visangiwa Vembimbiliya vieca uvangi wokuti eye wa kala ohundi yimue yiwa. Momo ombangulo eye akuata la Herode Agripa, una wa kulihile ciwa “ovituwa viosi via va Yudea lolonamalala viavo,” Paulu wa lingisa okuti soma o pitila petosi lio ku popia hati: ‘Ndopo wa navisa oco ndilingevo Ukristão’! (Ovilinga 13:15–43; 17:22–34; 26:1–28) Pole, ovapostolo vana va kemãlele va kala ko Korindo, va pembula Paulu hati, ka kuete uloño woku popela kovaso yomanu! Yehova wa tenda ndati ocituwa cavo? Vesapulo a tuma kakulu va kala vekongelo lio ko Efeso, Yesu Kristu wa pandiya vana va likala oku yapuisiwa la vana “va litukola vati, Tuvapostolo, osimbu [okuti] havapostoloko.”−Esituluilo 2:2
Ndaño ka va Lipuile Lopo va Sesamela Oku va Sumbila
8. Daviti wa lekisa ndati okuti wa sumbilile omoko yoku songola Yehova aecele ku Saulu?
8 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua atiamẽla ku vana okuti va pokuile komanu vana va kala lomoko yoku songola, ndaño muẽle ceci omanu vaco va kala lomoko yoku songola valueyaile, ale vaenda oku songola lãvi. Daviti okasi pokati kava valekisa ongangu yaco yiwa. Soma Saulu, wa kala cime caye, weya oku kuata ocipululu omo liovilinga viwa via Daviti, kuenje wa kala loku sandiliya onjila yoku u ponda.(1 Samuele 18:8–12; 19:9–11; 23:26) Ndaño wa kala lepuluvi lioku ponda Saulu, Daviti wa popia hati: “Yehova a ñuatise okuti si oluila eka liange ombuavekua ya Yehova.” (1 Samuele 24:12,15; 26:22–24) Eye kavanguile la Saulu lelaviso, kuenda kowimbuile.
9. (a) Daviti wa liyeva hẽ ndati, eci a lambalaliwile la Saulu? (b) Tupondola ndati oku popia okuti esumbilo Daviti a kuatelele Saulu liocili?
9 Daviti eci a tatiwa lãvi, anga hẽ cosumuisile? Daviti wa li yeyela ku Yehova hati: “Vakuakuyokokisa va sanda omuenyo wange.” (Osamo 54:3) Eye wa yuluila utima waye ku Yehova loku popia hati: “Mopele kovanyali vange, a Suku yange. . . .Ovindululu via limungikila. Hakulueya kuangeko, pamue ekandu liange, a Yehova, hakulueya kuangeko va lupukila, pamue oku lialekela. Ove muẽle, pasuka, ñuatise, loku ci vanja.” (Osamo 59:1–4) Ove hẽ wasiatavo oku liyeva ndoco, okuti ndaño kualingile cimue civi komunu okuete omoko yoku songola, lopo , eye amamako loku sakalaisa omuenyo wove? Daviti ka liwekelepo oku lekisa esumbilo ku Saulu. Noke liolofa via Saulu, Daviti ka ci sanjukilile, puãi waimba ocisungo hati: “Saulu la Yonatão! Va soliwa locili! . . . Kolupesi va velapo, olongonga vi sule. Kongusu va velapo, olohosi vi sule. Akãi va Isareli, lili Saulu.” (2 Samuele 1:23, 24) Hangangukuoyo yiwa yatiamẽla koku sumbila olombuavekua via Yehova Daviti aeca, ndaño okuti wa lambalaliwile la Saulu!
10. Ongangu yipi yiwa upostolo Paulu alekisa yoku sumbila vana Suku aeha omoko yoku songola va tiamẽlele Kosungu Yakulu kuenda eci casulila voku linga nye?
10 Pokati Kakristão pasangiwavo valua vasiata oku lekisa ongangu yiwa yoku pokola kuava Suku aeha omoko yoku songola. Paulu wa umue pokati kava va lekisa ongangu yiwa. Eye wa lekisa esumbilo liocili kondaka ya siwapo Losungu Yakulu vekongelo Liakristão kocita catete. Kepasu liasulako Paulu a linga ko Yerusalãi, Osungu Yakulu, yolungula oco eye muẽle aliyelise, kuenda oco alekise ku vakuavo ka lavisile Ocihandeleko ca Mose. Paulu citava okuti nda wa sima hati: ‘Eci omuenyo wange wa kala kohele, vamanji ava va ndi sapuila hati, tunda ko Yerusalãi. Kaliye ovo va ndiyonguila okuti ndilekisila powiñi okuti nda sumbila Ocihandeleko ca Mose. Oco hẽ, ame nda nda sonehela ale ukanda va Galatia oco ka va ka lave vali Ocihandeleko. Nda ame nda enda konembele siti va ka ndi simila lika eci ka ca sungulukile, kuenda va ka simavo hati, ame nda tiamẽla ku va kuevamba.’ Pole, eci hacoko Paulu a simile. Omo okuti ondaka yaco ka ya li lueyele lovihandeleko Viakristão, eye wa pokola kocihandeleko caeciwa Losungu Yakulu ya kala kocita catete. Noke ca sulako ceci okuti Paulu weya oku yovuiwa peka lia va Yudea olonjaki, kuenda wa pita vokayike cisoka anyamo avali. Pole noke onjongole ya Suku yatẽlisiwa. Paulu tete wa kundila olombiali vio ko Kaisarea, noke olombiali vio ko Roma viofetelako opasasi oco a ka kundilevo Kaisare.−Ovilinga 9:26–30; 21:20–26; 23:11; 24:27; Va Galatia 2:12; 4:9,10.
Ove he Wasiata Oku Lekisa Esumbilo?
11. Tupondola ndati oku lekisa esumbilo kolombiali violuali?
11 Ove hẽ wa siata oku lekisa esumbilo lisesamẽla kuava vakuete omoko yoku songola? Akristão va handelekiwa oku eca “komanu vosi eci ca va sesamẽla, . . . [ndeci] esumbilo ku wa sesamẽla esumbilo.” Pole voku pokola kuetu “kolombiali” ka mua kongelele lika oku feta elisimu, puãi mua kongelavo oku sumbila vana vakuete omoko yoku songola loku lekisa ovilinga viwa kuenda oku vangula kuetu. (Va Roma 13:1–7) Nda wa lisanga lolombiali vina okuti viatema calua, olekisa hẽ ocituwa cipi? Kolupale luo Chiapa, kofeka yo Mexiku, olombiali vio ko sanjala yimue via tambuile ocitaka cimue catiamẽlele kapata a soka 57 Volombangi via Yehova, omo okuti ovo ka va tavele oku litenga vovipito viatavo. Kohongele yimue ya lingiwile oco ku tetuluiwe ocitangi caco, Olombangi via Yehova viaendako tupu, vialiyelisako ciwa kuenda via wala uwalo wa sunguluka, olonjanja viosi eci viaimbamo ondaka yavo va vangula lesunguluko kuenda lesumbilo. Eci papita unyamo umosi, canõliwapo ceci okuti, Olombangi via Yehova viaehiwa esunga. Ocituwa cavo cesumbilo liocili, ceya oku koka omanu valua, okuti veya oku lekisa onjongole yoku kalavo Olombangi via Yehova!
12. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa ‘esumbilo liocili’ kulume okuti ka tavele handi kocili?
12 Opondola ndati oku lekisa esumbilo komanu vana Suku aeha omoko yoku songuila epata? Noke yoku lombolola ongangu yiwa yaeciwa la Yesu omo liohali atala, upostolo Petulu wa popia hati: “Haico ene akãi, pokoli ku vaveyene okuti vamue, ndaño ka va tava kondaka, kuenda ndaño ondaka yimosi ka yi popiwa, haimo va kokiwa lovilinga viakãi vavo, eci va mola ovilinga viene viesunga lesumbilo.” (1 Petulu 3:1,2: Va Efeso 5:22–24) Petulu palo, wa lombolola esilivilo liakãi oku pokola kalume vavo ‘lesumbilo liocili,’ ndaño okuti alume vana ka va tẽlisa ocikele cavo, lopo vasesamẽla esumbilo. Ukãi olekisa esumbilo liocili o pondola oku vetiya utima wulume waye okuti ka tavele handi ocili.
13. Akãi va pondola ndati oku sumbila alume vavo?
13 Vocipama eci Cembimbiliya, Petulu o tuivaluisa ongangu yiwa ya lekisa Sara, okuti ulume waye Avirahama wa lekisa ongangu yiwa yekolelo. (Va Roma 4:16,17; Va Galatia 3:6–9; 1 Petulu 3:6) Oco hẽ akãi okuti alume vavo valilongisa ocili vakuete oku lekisa esumbilo litito kokuavo, okuti akãi vakuete alume ka valilongisa te ovo lika valekisa esumbilo liavelapo? Cilingiwa hẽ ndati nda ove ukãi lulume wove ka u litava pokati kovina vimue? Yesu waeca elungulo limue okuti citava oku likuama, eci a popia hati: “U oku kisika o ku enda usenge umuamue, kuende laye, vivali.” (Mateo 5:41) Ove hẽ olekisa esumbilo kulume wove kueci catiamẽla koku tẽlisa olonjongole viaye? Nda wa limbuka okuti ca kutilila calua oku cilinga, vangula laye kuenda u lomboluila eci ove okasi loku sima. Ku ka sime hati, eye wa kuliha ale ocitangi cange. Pole, eci u lomboluila eci ove oyongola, cilinga lesumbilo liocili. Embimbiliya li tu lungula ndoco: “Upopi wene u kale lumbombe loku singiwa lomongua, okuti vu kumbulula ciwa omunu omunu wo puli cimue.”−Va Kolosai 4:6.
14. Voku sumbila olonjali mua kongela nye?
14 Catiamẽla komãla cipopiwa hẽ ndati? Ondaka ya Suku yihandeleka ndoco: “Ene amãla, pokoli kolonjali viene vu Kristu, omo oco ca sunguluka. Ocihandeleko catete ci kuete ohuminyo ceci, citi, Sumba so la nyõho.” (Va Efeso 6:1) Kulihisa okuti, oku pokola kolonjali viove cilomboloka oku sumba so la nyõho.” Ondaka yo Helasi yapongoluiwa okuti ‘oku sumbila,’ yilomboloka “oku sola ocina cimue,” ale “oku velisapo cimue.” Omo liaco, oku pokola mua kongela ovina vialua, haku tava ño oku kuama lekambo lionjongole ovihandeleko violonjali, vina okuti kokuove vi mõleha soketi ka via ku sungulukilile ño enene. Suku oyongola okuti ove umõla o sola calua olonjali viove, kuenda o tava tava kalungulo avo.−Olosapo 15:5.
15. Omãla vapondola ndati oku lekisa esumbilo liavo ndaño ceci valimbuka okuti olonjali viavo via lueya?
15 Nda olonjali viove via linga cimue okuti ci tuala koku tepulula esumbilo ove ovakuetele, nye o linga? Seteka oku tala ndomo ovo vatenda ocitangi caco. Havoko hẽ ‘va ku cita,’ kuenda havoko hẽ va ku tekula? (Olosapo 23:22) Ovo ka va vetiyiwile hẽ locisola va ku kuetele? (Va Heveru 12:7–11) Vangula lolonjali viove lesumbilo liocili, kuenda lumbombe va lomboluilako eci cikasi vutima wove. Ndaño okuti etambululo vakuiha kua lisolele, ku ka va tambulule lãvi. (Olosapo 24:29) Ivaluka okuti, Daviti wa lekisa esumbilo liocili ku Saulu, ndaño muẽle ceci soma a liwekelepo oku kuama elungulo lia Suku. Pinga ekuatiso ku Yehova oco o tẽle oku liyaka lovisimilo viove. Daviti wa popia hati: “Peseleli ovitima viene kokuaye. Suku eye ocikolo cetu.”−Osamo 62:8; Asiõsuilo 3:25–27.
Oku Pokola Kasongui
16. Nye tu pondola oku lilongisa kovolandu atiamẽla kalongisi vesanda kuenda kovangelo?
16 Akulu vekongelo va nõliwa lespiritu sandu, pole, ovo ka valipuile, kuenda vasiatavo oku lueya. (Osamo 130:3; Ukundi 7:20; Ovilinga 20:28; Tiago 3:2) Omo liaco, casiata ceci okuti, omanu vamue vekongelo, ka va lekisa esanju lialua kakulu vekongelo. Nye tu kuete oku linga eci tulimbuka okuti ocina cimue vekongelo ka cikasi loku enda ciwa, ale pamue cimõleha soketi ka ci kasi lokuenda ciwa? Kulihisa eci calitepa ca kala pokati kalongisi vesanda vo kocita catete, kuenda ovangelo: “Omanu ndovo [okuti alongisi vesanda] vakuasiata haivo vakuacipango, kuenje, ndaño oku tomba ovangelo vakuolamba, kokuavo hacimueko. Osimbu [okuti] ovangelo, ndaño va piãla kunene lokolohõlo, ka va pisa lesepu kovaso a [Yehova, NW].” (2 Petulu 2:10–13) Ndaño okuti alongisi vesanda va tomba “ovangelo vakuolamba,” okuti akulu vekongelo, vana va tambuile omoko yoku songuila ekongelo Liakristão kocita catete, pole, ovangelo ka va vanguile lelaviso kalongisi vaco vesanda va nenele olonepele pokati ka vamanji. Ovangelo omo okuti va kasi pomangu yimue yavelapo vali calua, esunga liavo liavelapo vali okuti liomanu lisule. Ovo, va kala loku lavulula lutate eci ca kala loku pita vekongelo. Pole, omo lioku sumbila kuavo Yehova, va sia esombiso povaka a Suku, okuti eye o va sombisa.−Va Heveru 2:6,7; Yuda9.
17. Ekolelo liove likongeliwa ndati voku tetulula ovitangi vina pamue ove osima okuti akulu vekongelo va lueya?
17 Ndaño cimue ka cikasi loku endisiwa ciwa , ka tusukila hẽ oku kolela ku Yesu Kristu okuti eye Utue wekongelo liakristão? Eye hẽ kakasi loku lavulula eci cikasi loku pita vekongelo liaye lisangiwa voluali luosi? Ka tusukila hẽ oku sumbila olonjila viaye vioku tetulula ovitangi kuenda oku loñoloha kuaye kuoku tẽla oku vi tata ciwa? Oku ci popia muẽle ocili, ‘etu velie okuti tu sombisa vakuetu?’ (Tiago 4:12; 1 Va Korindo 11:3; Va Kolosai 1:18) Momo lie kulingila olohutililo ku Yehova oco u lomboluile ovitangi viaco vikasi oku ku sakalasa?
18, 19. Nye ove osukila oku linga nda wa limbuka okuti umue ukulu wekongelo o linga cimue ka ca sungulukile?
18 Omo okuti etu tumanu ka tualipuile, citava okuti tusangiwa lakatanga ale lovitangi. Citava okuti ku kala olonjanja vimue okuti umue ukulu wekongelo olueya, kuenje ci sakalaisa vamue? Ndaño tua sakalala calua omo liovitangi viaco, eci hacoko ci ka pongolola ekalo liaco. Eci handi pamue ci ka vokiya ño vali ocitangi caco. Vosi vana okuti vakualondunge viwa kespiritu va kevelela toke Yehova a tetulula ovitangi viaco, loku eca epokuiso lisukiliwa votembo yaye ya sokiyiwa, loku kuama onjila yosungulukila yoku cilinga.−2 Timoteo 3:16; Va Heveru 12:7–11.
19 Nye osukila oku linga nda kuli cimue ci kasi loku ku sakalaisa? Cavelapo okuti ku sapuilako vakuene vekongelo, pole, sapuilako akulu vekongelo lesumbilo liocili oco otambule ekuatiso. Ku ka va vetele evelo, pole, lombolola ndomo ocitangi caco cikasi oku ku sakalaisa. Olonjanja viosi lekisa ‘umbombe’ kuenda, esumbilo liocili kokuavo osimbu o va sapuila ocitangi cove. (1 Petulu 3:8) Ku ka vangule lavo lepembe, pole kolela kolondunge viavo Viukristão. Tava ekuatiso liosi vakuavela locisola litunda Vembimbiliya. Nda wa lilmbuka okuti kuakamba handi ovina vimue vi sukila oku vi pengulula, kolela okuti Yehova oka songuila akulu vekongelo oco va linge eci ciwa haeco casunguluka.−Va Galatia 6:10; 2 Va Tesalonike 3:13.
20. Nye tu ka lilongisa vocipama cikuaimo
20 Pole, kuli ovina vikuavo tu sukila oku kulihisa kueci catiamẽla koku sumbila loku pokola kuava va kuete omoko yoku songola. Ava vakuete omoko yoku songola ka va sukilavo hẽ oku sumbila vana vakapiwa povaka avo? Eci tu ka ci lilongisa vocipama cikuãimo.
Otambulula hẽ ndati?
• Esunga lipi liavelapo tukuete lioku sumbila vana vakuete omoko yoku songola?
• Yehova la Yesu va tenda ndati omanu vana okuti ka va sumbila ava Suku aeha omoko yoku songola?
• Ongangu yipi yiwa tusukila oku kuama yalekisiwa la vana vasumbilile ava vakuete omoko yoku songola?
• Nye tu sukila oku linga umueokuete omoko yoku songola omolẽha soketi olueya?
[Elitalatu kemela 8]
Sara wa sumbilile calua omoko ya Avirahama yoku songola kuenje conenalaile esanju lialua
[Elitalatu kemela 9]
Mikale ka sumbilile omoko ya Daviti yoku kala usongui wepata kuenda haeye soma
[Elitalatu kemela 11]
“Yehova a ñuatisa okuti si oluila eka liange ombuavekua ya Yehova.”
[Elitalatu kemela 12]
Nye ku sapuila esakalalo liove ku Yehova vohutililo?