Ocisola Cove ci Pitila hẽ Toke pi?
“Sola u o lisungue love ndeci o li sole ove muẽle.”−MATEO 22:39.
1. Nda okuti tu sole Yehova, momo lie tu kuetelevo oku sola vakuetu tu lisungue lavo?
Eci Yesu vo pula okuti, cipi ocihandeleko ca velapo, eye wa tambulula hati: “[O kuete oku] sola Ñala [Yehova] Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi.” Noke, eye wa tukula ocihandeleko ca vali ca lisoka leci ca tete hati: “Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” (Mateo 22:37, 39) Ocili okuti, oku sola omunu tu lisungue laye, oyo ondimbukiso Yukristão. Pole, nda tu sole Yehova, tu kuetevo oku sola ava tu lisungue lavo. Momo lie? Momo okuti, ocisola cetu ku Suku tu ci lekisila poku pokola Kondaka yaye, kuenda Ondaka yaye yi tu kisika oku sola vakuetu tu lisungue lavo. Omo liaco, nda okuti ka tu lekisa ocisola ku vamanjetu, ocisola cetu ku Suku ha cociliko.−Va Roma 13:8; 1 Yoano 2:5; 4:20, 21.
2. Ocisola cipi tu sukila oku lekisa kuava tu lisungue lavo?
2 Eci Yesu a popia hati, tu kuete oku sola ava tu lisungue lavo, wa kala loku popia eci ci pitahãla vukambo. Kuenda, wa kala loku tukula ocisola cinea okuti, ci pitahãla ocisola cina ca siata oku kala pokati kepata, ale pokati kulume lukãi waye. Eye wa kala loku tukula ocisola cina Yehova akuetele omanu vaye va litumbika, kuenda ocisola omanu vaye va kuetelevo Yehova. (Yoano 17:26; 1 Yoano 4:11, 19) Umue u Yudea ukuavisonehua, okuti ndomo Yesu a ci popia, wa tambulula lolondunge, olondaka viaye via li tava levi via Yesu, eci a popia hati, Suku te o soliwa “lutima wosi, lolondunge viosi, [kuenda] loloholo viosi.” (Marko 12:28–34) Eci eye a popia, ca sunguluka. Vocisola Ukristão a kuatela Suku kuenda ava a lisungue lavo, mua kongela ocikembe cetu kuenda olondunge vietu. Ocisola caco ci yeviwila kutima, kuenda ci songuiwa lovisimilo.
3. (a) Ndamupi Yesu a longisa “ulongisi umue Wovihandeleko,” okuti eye wa sukilile oku kuata ocisimilo ca lianja kueci catiamẽla ku a lisungue laye? (b) Ndamupi olusapo lua Yesu lu tiamisiwilavo Kakristão otembo yilo?
3 Ndomo ca lomoluiwa la Luka, eci Yesu a popia hati, tu kuete oku sola ava tu lisungue lavo, “ulongisi umue Wovihandeleko,” wa pula hati: “U o lisungue lame helie?” Yesu wo tambulula lolusapo hati, ulume umue wa wila peka liovingumba kuenje vio tota olombole, vio nyana ovina viaye, kuenda vio sai nõ lokamuenyo kovimbanda. Tete, papita umue ocitunda noke papita umue u Lewi, polé vosi yavo vo pitahala ombamba. Kavali kavo ka vo kuatisile. Oku sulako, umue wo ko Samaria wa kala loku pita, eci a mola okuti ulume waco wa lemehiwa, wo kuatela ohenda, kuenje wo tata ciwa. Pokati kalume ava vatatu, helie wa kala nda yu o lisungue lulume wa lemehiwa? Etambululo liaco lia leluka ca lua. (Luka 10:25–37) Ulangisi Wovihandeleko, ci tava okuti mbi covala kutima, eci a yeva okuti Yesu wa popia hati, Ulume wo ko Samaria eye wa kala omunu umue olisungue vali ciwa la yuna wa lemehiwile okuti, icitunda lu Lewi havoko. Ocili okuti, Yesu wa kuatisa ulume waco oco a sole vakuavo a lisungue lavo locisola cimue okuti ka ci lekisa olonepele puãi ca lianja. Akristão va sukilavo oku lekisa ocisola ca soka ndeci. Kulihisa ku vosi vana ocisola cavo ci pitila.
Oku Lekisa Ocisola Vepata
4. Pi Ukristã a sukila oku fetikila tete oku lekisa ocisola?
4 Akristão va lekisa ocisola ku vakuepata liavo. Akãi va sole alume vavo, alume va sole akãi vavo, kuenda olonjali vi sole omãla vavo. (Ukundi 9:9; Va Efeso 5:33; Tito 2:4) Ocili okuti, elitokeko liocisola coku citiwa, lia siata oku lekisiwa va pata alua. Pole, asapulo atiamẽla koku li tepa kuolohuela, kelaviso pokati kolohueli, kuenda komãla va siwa ño ndoco volokololo ale va lavisiwa, a lekisa okuti apata a kasi lovitangi via lua, kuenda ci molẽhá okuti, ocisola coku citiwa ka ci kasi oku tẽla vali oku tikeka apata oco a likuate ocimunga. (2 Timoteo 3:1–3) Oco epata liavo li kuate omuenyo umue u sanjuisa, Akristão va sukila oku lekisa ocisola ndeci ca Yehova kuenda ca Yesu.−Va Efeso 5:21–27.
5. Kulie olonjali vi kevelela oku tambula ekuatiso oco vi tekule ciwa omãla vavo, kuenda nye ca siata okuiyililako kueci catiamẽla ku va lua?
5 Olonjali vina okuti Akristão, vi tenda omãla vavo ndocina Cimue Yehova a va kundika, kuenda va kevelela okuti, Yehova o va kuatisa koku tekula ciwa omãla vaco. (Osamo 127:3–5; Olosapo 22:6) Lonjila eyi, ovo va lekisa ocisola cina ci kisikiwa Kakristão okuti, ci va kuatisa oku teyuila omãla vavo kovina vivi, vina via siata oku yonja amalẽhe vakuavo. Omo liaco, via lua olonjali vina okuti Akristão via siata oku kuata esanju ndeli onjali yimue yukãi yo kofeka yo Holanda ya kuata. Noke yoku tala omõla waye ulume wa papatisiwa, okuti wa kongeliwa ketendelo lieci ci soka, 575 komanu va papatisiwa ndofeka yo Holanda kunyamo wa pita, eye wa soneha olondaka via popia hati: “Cilo, ovina viosi nda pesela vokuenda kuakui avali kanyamo, nda tambula ale onima yavio. Ci kale otembo longusu nda pesela, kumue levalo, lalikolisilo, kuenda esumuo, viosi evi kaliye, si vi sokolola vali.” Hesanjukuolio eye yevite omo okuti omõla waye wa nõlapo locipango caye muẽle oku vumba Yehova! Vevokiyo lieci ci soka 31.089 kakundi va kuata onepa kupange woku kunda olondaka viwa kunyamo wa pita kofeka yo Holanda, mua kongeliwa va lua va longisiwa lolonjali viavo oku sola Yehova.
6. Ndamupi ocisola Cukristão ci kuatisa oku pamisa olohuela?
6 Upostolo Paulu poku tukula ocisola wa popia hati, “ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka,” kuenda ocisola ci kuatisavo olohueli oku pandikisa oco olohuela viavo viamameko lelitokeko, ndaño kueya ovitangi. (Va Kolosai 3:14, 18, 19; 1 Petulu 3:1–7) Ulume umue wo kocifuka cimue ci tito ci tukuiwa hati, Rurutu, ci kasi ocinala ca soka 700 kolokilometulu lo Tahiti, eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova, ukãi waye wa ci suvukile ca lua. Noke, ukãi wa nõlapo oku u siapo, wambata omãla kuenda wa enda lavo ko Tahiti, oko a kala oko. Ndaño ukãi wa nõlapo onjila eyi, ulume wa lekisa handi ocisola caye, momo olonjanja viosi wa enda loku u tumisa olombongo, kuenda wa enda loku vangula laye vo telefone oku u pula nda eye kumue lomãla va sukila cimue. Omo liaco, eye wa likolisilako oku tẽlisa ocikele caye Cukristão. (1 Timoteo 5:8) Eye, olonjanja viosi wa enda loku likutilila oco eteke limue epata liaye lilitokeke vali kokuaye, kuenje, noke ukãi waye wa tiuka, eye wa linalisa laye “locisola, lepandi, kuenda [esuluviko, NW].” (1 Timoteo 6:11) Kunyamo wo 1998, ulumue waco wa papatisiwa kuenda weya oku sanjuka vali ca lua eci ukãi waye a tava oku lilongisa Embimbiliya. Elilongiso liaco eli, lia kongeliwa ketendelo li soka 1.351 kalilongiso Embimbiliya a endisiwa vocikanjo ca Filiale yo ko Taiti kunyamo wa pita.
7. Ndeci ca popia ulume umue wo kofeka yo Alemanya, nye ca kolisa olohuela viaye?
7 Kofeka yo Alemanya, ulume umue ka solele okuti, ukãi waye o lekisa onjongole yoku lilongisa ocili Cembimbiliya, momo eye wa kala locisimilo cokuti, Olombangi via Yehova vi yongola ño oku kemba ukãi waye. Pole noke, ulume waco weya oku sonehela Kombangi ya Yehova ya vanguile tete lukãi waye loku popia hati: “Nda pandula ca lua omo wa iñisa ukãi wange vocisoko Colombangi via Yehova. Tete, nda kala lusumba, momo nda yevele ovolandu alua ãvi atiamẽla Kolombangi via Yehova. Pole, omo okuti kaliye nda fetika oku endaenda kolohongele viekongelo lukãi wange, nda limbuka okuti puãi ocisimilo nda kala laco civi. Kuenje olohuela vietu via kolisiwa vali ciwa.” Kueci ci soka 162.932 Kolombangi via Yehova kofeka yo Alemanya, kuenda ci soka 1.773 komanu va sangiwa vocifuka co Filiale yo Taiti, pokati kavo pa sangiwa apata a lua a tokekisiwa locisola ndeci ca Suku.
Oku Sola Vamanjetu Akristão
8, 9. (a) Helie o tu longisa oku sola vamanjetu, kuenda ocisola ci tu vetiya oku linga nye? (b) Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo ocisola ci pondola oku vetiya vamanji oku likuatisa pokati.
8 Upostolo Paulu wa sapuila Akristão vo ko Tesalonike hati: “Wa longisiwi la Suku oku lisola pokati.” (1 Va Tesalonike 4:9) Ocili okuti, vana va “longisiwa la Yehova” va li kuetele ocisola pokati. (Isaya 54:13) Ocisola cavo ci lekisiwila kovilinga viavo, ndomo upostolo Paulu a lekisa eci a popia hati: “Livumbi pokati locisola.” (Va Galatia 5:13; 1 Yoano 3:18) Ovo va ci linga, poku pasuisa vamanji vavela poku kolisa ava va sumua, kuenda poku pamisa ava vahongua. (1 Va Tesalonike 5:14) Ocisola cetu Tuakristão ci kuatisa oco ekalo lietu liwa vofeka yelau kespiritu liamameko.
9 Vekongelo limue li tukuiwa hati, Ancón, lia kongeliwa kueci ci soka 544 kakongelo a sangiwa ko Equador, va manji va lekisila ocisola cavo vovilinga. Ovitangi vimue va pita lavio viatiamẽla kekambo liolombongo, via va sile upolokoso, okuti ka vakuatele upange ndaño omilu. Omo liaco, oco akundi va sange olombongo, va nõlapo onjila yoku linga omilu yoku landisa ovikulia ku va kuakutamba ombisi kuteke, noke veya veya konjo. Vamanji vosi, ci kale akulu ale omãla vosi yavo va likuatisako kupange waco. Ovo va enda loku fetika upange woku teleka kowola yatete kociteketeke, oco okuti eci vakuakutamba ombisi va tiuka kowola ya kuãla kociteketeke va sanga okuti okulia kua pia. Noke, olombongo viaco va nganyalako, va vi li tepela pokati, omunu lomunu ndeci a sukila. Oku likuatisa kuaco pokati kua lekisa ocisola cocili Cukristão.
10, 11. Tu pondola ndati oku lekisa ocisola kuvamanji vana okuti ka tua va kulihile?
10 Pole, ocisola cetu ka ci sulila lika Kakristão vana okuti tua va kuliha. Upostolo Paulu wa popia hati: “Lekisi ocisola ku vamanji vosi.” (1 Petulu 2:17) Etu tu sole vamanji vosi, omo okuti, vosi yetu tu fendelela kumue Yehova Suku. Eci kuiya ocitangi, eli olio epulivi lioku lekisa ocisola cetu. Ndeci, vokuenda kunyamo upange wo 2000, kofeka yo Mosambike, kuenda 41.222 va sangiwa Vongola va kasi loku tala ohali omo liovitangi viaco. Omo liaco, Olombangi via Yehova vi sangiwa kofeka yo Afrika do Sul, via tuma ovina viñi viñi vieteku lio ketimba oco vi kuatise vamanji va sangiwa volofeka vivali via tukuiwa ndeti. Ovo va lekisa ocisola cavo poku eca ‘ekuatiso’ lolombanjaile ku vamanjavo va kasi oku tala ohali.−2 Va Korindo 8:8, 13–15, 24.
11 Ocisola, ci lekisiwavo eci vamanji vokolofeka viñi viñi va eca ekuatiso liavo kupange woku tunga Olonjango Viusoma kuenda Olonjango Violohongele Vinene, kolofeka vina okuti, kuli uhukui wa lua. Eci oco ca lingiwa kofeka yimue yi tukuiwa hati, Ilhas Salomão. Ndaño lombuanja, ko Ilhas Salomão kua kala eci ci soka 6 koloprocentu ketendelo liakundi kunyamo wa pita, kuenda kaliye kuli eci ci soka 1.697 kakundi. Ovo va sokiyile oku tunga Onjango Yinene Yolohongele. Ndaño okuti va lua vakuacifuka caco va kala loku tundamo oco vaenda kolonepa viakuavo omo liombuanja ya kala loku pitamo, kofeka yo Austrália kua tundile vamanji va lua va lieca ocali oco va kuatise kupange woku tunga olonjango Viusoma. Pole, eci handi vamanji va lieca ocali ka va tiukilile kofeka yavo, tete va longisako upange waco ku vamanji vakuafeka oco va malusule upange woku tunga. Ovikuata vioku tunga olonjango Viusoma via tunda kofeka yo Austrália lombaluku, oco va tunge lavio onjango yefedelo. Kotembo yaco, kua kala olosapalalo vimue okuti ka mua kalele vali omanu, pole, evi via tungiwa ndeti vika eca uvangi uwa konduko Yehova, kuenda eci cika vokiya vali ocisola ku vamanjetu.
Ocisola tu Lekisa ku Vakualuali te ca Kala Ndeci Suku a Lekisa
12. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya Yehova kueci catiamẽla kuava okuti havakuetavo lietuko?
12 Oco hẽ ocisola cetu ci sulila lika kepata lietu kuenda kuenda ku vamanjetu ketavo? Sio, hacoko nda tu yongola oku ‘setukula Suku.’ Yesu wa popia hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puai o mola omuenyo ko pui” (Va Efeso 5:1; Yoano 3:16) Poku setukula Yehova Suku, etu tu lekisavo ocisola ku vosi, oku kongelamo vana okuti havakuetavo lietuko. (Luka 6:35, 36; Va Galatia 6:10) Eli olio esunga liavelapo lieci tu kundilila olondaka viwa Viusoma loku sapuilako vakuetu eci catiamẽla kocisola ca lua Suku a lekisa kokuetu vosi. Eci ci sulila koku yovuiwa kua vana vosi va tu yevelela.−Marko 13:10; 1 Timoteo 4:16.
13, 14. Ovolandu api amue atiamẽla ku vamanji va likolisilako ca lua oku lekisa ocisola ku vana okuti Halombangiko via Yehova, ndaño lakantanga amue?
13 Kulihisa eci ca pita lakundi vamue va likasi okuti vatatu alume, kuenda wa kuãla ukãi, va sangiwa kimbo limue li tukuiwa hati, Nepal. Ovo va tambuile ocikanjo cimue ci kasi kovambo o kutakelo wekumbi vofeka yaco, kuenje, vokuenda kuanyamo atãlo a pita, ovo va lekisa ocisola cavo omo va kuata epandi lioku kundila volupale luaco kuenda vovambo o kofeka yaco. Oco va tokeke ocikanjo cavo loku kunda, olonjanja vimue va endaenda olowola via lua losikaleta, okuti lowuya wa lua va enda loku pitila kueci ci soka 40oC. Kocisola cavo kuenda ‘epandi va kuatela upange uwa,’ kueyilila apako awa, eci kua fetikiwa ocimunga cimue celilongiso lielivulu vimbo limue. (Va Roma 2:7) Kosãi Yelombo, kunyamo 2000, ci soka akui atatu komanu lomanu vavali va endele koku yevelela ohundo yowiñi ya lingiwa lamitavaso onyula akongelo vimbo. Kofeka yo Nepal kunyamo wa pita kua kala eci ci soka 430 kakundi, kuenda kuavokiya eci ci soka 9 kolopursentu. Yehova o kasi loku sumuluisa ocisola ci kasi oku lekisa vamanji va sangiwa vofeka yaco.
14 Kofeka yo Kolombia, vamanji vamue va sokiyile otembo yimue yoku litumbika kupange wakundi valikasi. Ovo va ka kundilile epata liomanu vamue va tukuiwa hati, va Guayu yo ko Índia. Oco va tẽle oku ci linga, tete va sukilile oku lilongisa elimi liomanu vaco, pole kocisola va lekisa komanu vaco kueya oku iyilila onima, eci akui avali komanu lomanu epanduvali va endele kohongele oku ka yevelela ohundo yowiñi, ndaño kua kala ovikẽlu viombela ya kala oku loka. Ombili yaco eyi kumue locisola ndeci ca lekisiwa lakundi ava valikasi va tukuiwa ndeti, ca ecelela okuti, kofeka yo Kolombia kua vokiya eci co soka 5 kolopursentu, kuenda va tẽlisa eci ci soka 107.613 kakundi. Manji umue ukãi okuti wa kuka ale, o kasi kofeka yo Dinamarka, wa yonguile oku kuata onepa kupange woku kundila vakuavo olondaka viwa, pole, ka kuatele epondolo liaco omo liekalo liaye. Noke, wa nõlapo onjila yoku sonehela ovikanda komanu vana va lekisa onjongole. Cilo, eye o kasi loku sonehela ovikanda kueci ci soka akui akuãla komanu lomanu vavali, kuenda o kasi loku longisa Embimbiliya kueci ci soka ekui liomanu la umosi. Eye o kasi pokati ketendelo lia soka 14.885 kakundi va kuata onepa kupange woku kunda kofeka yo Dinamarka vokuenda kunyamo wa pita.
Sola Ovanyãli Vove
15, 16. (a) Ocisola cetu cikuete hẽ oku pitila toke pi, ndomo Yesu a popia? (b)Ndamupi vamanji vamue va kuete omoko yoku songola, va tetulula lesunguluko ocitangi Cimue lulume umue wa sandekele esapulo lioku lundila Olombangi via Yehova?
15 Yesu wa sapuila ulongisi Wovihandeleko hati, u Samaria wa sesamẽlelevo oku u kapako ndomunu tu lisungue laye. Kohundo yaye a lingila Komunda, Yesu wamisako vali eci a popia hati: “Wa yevi okuti ca popiwa citi, Sola ukuẽle, suvuka unyali wove. Puãi ame mopia lene siti, Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fukilisa, oco vu linge omãla va Isiene o kasi kilu”(Mateo 5:43–45) Ndaño muẽle okuti omunu umue ka tu sole, etu puãi, tu kuete oku likolisilako oku yula eci civi loku linga eci ciwa.’ (Va Roma 12:19–21) Nda ci tava, tu va sapuilako ocili okuti, ocina cimue ca velapo vali etu tu kuete.
16 Kofeka yo Ukrania, ukanda umue wasapulo eteke leteke u tukuiwa okuti, Kremenchuk Heral, wa sandeka esapulo limue lia popia okuti, Olombangi via Yehova viatiamẽla ketavo limue likoka ohele. Esapulo liaco eli lia kala livi calua, momo kolofeka vio ko Eroupa vamue vaenda loku lundila Olombangi via Yehova, oco va vetiye omanu oku tangulukilamo upange Wolombangi via Yehova kuenda oku u tateka. Omo liaco, kua vanguiwa lomunu wa sandekele esapulo liaco, kuenje, vopinga oco a sandeke esapulo likuavo oco a kembulule esapulo lia tete. Eye wa tava, pole vesapulo liaco liokaliye eye wa popia hati, esapulo lia tete, liatiamẽlele muẽle kuvangi wocili. Noke vamanji vamue vakuamoko yoku songola, va vangula vali laye, kuenda vo sapuilako vali ciwa cosi catiamẽla Kolombangi via Yehova. Oku sulako, Usonehi waco colomboloka ciwa, kuenje, wa limbuka okuti, esapulo a sandekele tete lia lueyiwile, Oku vangula laye locili kuenda locisola, oyo ya kala onjila yiwa yoku tetulula ocitangi caco, kuenje kueya oku imila apako awa.
Ndamupi tu Pondola Oku Lekisa Ocisola?
17. Nye ci lekisa okuti ka ca lelukile olonjanja viosi oku lekisa ocisola ku vakuetu?
17 Eci oñaña yi citiwa, haico olonjali vi fetika oku yi kuatela ocisola. Oku lekisa ocisola kakulu hacituwa cimueko okuti omunu o citiwa laco. Eli soketi olio esunga lieci Embimbiliya lia siatela oku tu vetiya olonjanja viosi oco tu li kuatele ocisola pokati, eci ocina cimue okuti, ci sukila oku likolisilako ca lua. (1 Petulu 1:22; 4:8; 1 Yoano 3:11) Yesu wa kulile okuti ocisola cetu ci ka setekiwa eci a popia hati, tu sukila oku ecela manjetu ci soka “akui epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali.” (Mateo 18:21, 22) Upostolo Paulu, wa tu vetiyavo oco tu ‘kuate utima woku kuamelela loku lisoka pokati.’ (Va Kolosai 3:12, 13) Ka ci komohisa eci va tu vetiya hati: “Likolisiliko oku kala locisola.” (1 Va Korindo 14:1, NW) Eci tu pondola oku ci linga hẽ ndati?
18. Nye ci ka tu kuatisa oco tu lekisa ocisola ku vakuetu?
18 Ca tete, tu sukila oku ivaluka ocisola tu kuetele Yehova Suku. Ocisola caco eci, oco ci tu vetiya oku sola vakuetu tu lisungue lavo. Momo lie? Momo, nda tua lekisa ocisola, ci kala ndoku setukula Isietu wokilu, kuenda ci nena ekamanyo lesivayo kokuaye. (Yoano 15:8–10; Va Filipoi 1:9–11) Ca vali, tu sukila oku likolisilako oku tenda ovina ndomo Yehova a vi tenda. Olonjanja viosi etu tua siata oku lueya, kuenda tua siata oku lueyelavo Yehova, pole eye otembo yosi o tu ecela ño olonjanja viosi, kuenda amamako loku lekisa ocisola kokuetu. (Osamo 86:5; 103:2, 3; 1 Yoano 1:9; 4:18) Nda tua lekisa ocituwa ndeci ca Yehova, tu ka kuata onjongole yoku lekisa ocisola ku vakuetu kuenda oku va ecela nda va tu lueyela. (Mateo 6:12) Ca tatu, tu sukila oku tata vakuetu, ndeci etu muẽle tu yongola okuti oco ovo va tu tatavo. (Mateo 7:12) Omo okuti ka tualipuile, olonjanja via lua okuti tu sukila oku tu ecela. Ndeci, nda tua popia cimue okuti ci sumuisa vakuetu, tu kevelela okuti, ovo va ivaluka okuti, vosi yetu olonjanja vimue tua siata oku lueya leci tu popia (Tiago 3:2) Nda tu yongola okuti vakuetu va linalisa letu locisola, etu, tu sukilavo oku linalisa lavo locisola.
19. Ndamupi tu pondola oku sandiliya ekuatiso liespiritu sandu oco tu kuate ocisola?
19 Ca kuãla, tu sukila oku sandiliya ekuatiso liespiritu sandu, momo ocisola catiamẽla kapako espiritu. (Va Galatia 5:22, 23) Ocisola ci lekisiwa vepata, kuenda ocisola ca siata oku kala pokati kulume lukãi waye, ocina cimue okuti, ka ci sukila oku ci lilongisa. Pole, oco tu lekise ocisola ndeci ca Yehova, cina okuti oco ci kutila ovina viosi pamosi vomunga ya kanguka, tu sukila ekuatiso liespiritu sandu poku tanga Embimbiliya. Ndeci, nda tu kasi loku lilongisa eci catiamẽla komuenyo wa Yesu, tu ka limbuka ndomo eye a enda loku tata omanu, kuenje tu lilongisa oku kuama ongangu yaye. (Yoano 13:34, 35; 15:12) Handi vali, tu pondolavo oku pinga ku Yehova ekuatiso liespiritu sandu, ca piãla vali enene eci tu sangiwa vekalo lina okuti, li tu tate oku kuama onjila yocisola. (Luka 11:13) Oku sulako, tu pondola oku lekisa ocisola poku li tokeka kekongelo. Oku lekisa ocisola ku vamanjetu ku tu kuatisa oku kala vakuacisola.−Olosapo 13:20.
20, 21. Ndamupi Olombangi via Yehova via lekisa ocisola lonjila yimue yi komõhisa vokuenda kunyamo wupange wo 2000?
20 Unyamo wa pita voluali luosi mua kala eci ci soka 6.035.564 kakundi volondaka viwa. Olombangi via Yehova via pesela 1.171.270.425 kolowola loku vangula lomanu eci catiamẽla kolondaka viwa. Ocisola, oco ca va vetiya oku kuata epandi ndaño lowuya, lombela, kuenda ombambi, ovo lopo muẽle va likolisilako oku linga upange waco. Ocisola oco ca va vetiya oku vangula lava va tangela lavo kumosi kosikola, lava va talavayela kumosi kovopange, kuenda oku vangula lomanu vana ovo ka va kulihile va sangiwa volokololo, kuenda povitumãlo vikuavo. Va lua Olombangi via Yehova via pasuisa, vamue ka va lekisile onjongole, kuenje kua pasuisiwa eci ci soka 433.454.049, komanu kuenda kua endisiwa eci ci soka 4.766.049 kalilongiso Embimbiliya.a
21 Cosi eci ca kala ocindekaise cocisola Olombangi via Yehova vi kuetele Suku yavo kuenda vakuavo va lisungue lavo! Ocisola caco eci lalimue eteke cika pola. Tua kolela okuti, vunyamo wupange wo 2001 kuka imbiwavo uvangi umue wa velapo komanu, ndowu wa imbiwa ale. Yehova amameko loku sumuluisa omanu vaye vokolela, haivo afendeli vaye vakuambili, osimbu vamamako loku ‘linga ovina viavo viosi locisola!’−1 Va Korindo 16:14.
[Atosi]
a Tala kamẽla 28–31 ku sangiwa ulandu wa suapo watiamẽla Kunyamo Upange wo 2000.
O Pondola hẽ Oku ci Lombolola?
Eci tu lekisa ocisola ku vakuetu tu lisungue lavo tu kasi oku setukula ongangu yelie?
Ocisola cetu ci sukila oku pitila toke pi?
Ovolandu api a lekisia ocisola Cakristão?
Ndamupi tu pondola oku kuata ocisola ci kisikiwa Kakristão?