Sanjukila Kumue la Suku Yesumuluho
“A vamanji sanjuki. . . . Kuenje Suku yocisola lombembua o kala lene.”—2 VA KORINDO 13:11.
1, 2.(a) Momo lie valua ka va kuetele esanju komuenyo wavo? (b) Esanju li lomboloka nye, kuenda tu pondola ndati oku kuata esanju?
KOLONEKE vilo viovitangi, omanu valua okuti va lete citito ci va nenela esanju. Eci va pita locitangi cimue, ale ceci va ocitangi caco ci pita laumue ukuepata liavo, va kala lovisimilo ndevi viukuasimbu Yovi, wa popele hati: “Omunu wa citiwa lukãi ukualoneke viñamiñami, haiye we yuka lohali.”—2 Timoteo 3:1.
2 Pole, Akristão handi va pondola oku sanjuka, ndaño muẽle ceci va sangiwa lovitangi viaco. (Ovilinga 5:40, 41) Oco tu kuate elomboloko lieci ovo ka va sumuila, tete tu konomuisi eci esanju li lomboloka. Esanju lia siata oku lomboluiwa okuti, “onjolela yi yilila koku kuata ale koku lavoka ocina cimue ciwa.”a Ocili okuti, nda tua sokiya otembo yoku tenda asumuluho tua siata oku kuata cilo osimbu tu sokolola esanju tuka tambula voluali luokaliye lua Suku, eci ci pondola oku tu sanjuisa.
3. (a) Nye tu popela lokuti vosi yetu tu kuete esunga limue lioku sanjuka? (b) Esunga lipi ove o kuete lioku sanjuka?
3 Omunu lomunu o kuete asumuluho amue okuti o sukila oku a panduila. Ci tava okuti umue usongui wepata wa tundisiwa kupange waye. Ocili okuti, eye o sakalala calua, momo eye o yongola oku eca eteku kepata liaye. Pole, ndaño ndoco, nda eye wa pama ketimba kuenda o kuete uhayele uwa, o pondola oku ci panduila. Nda eye wa sanga upange ukuavo, oka tẽla oku talavaya longusu yaye yosi. Handi vali, ci tava okuti umue Ukristão ukãi o li yaka luveyi umue u honguisa calua. Ndaño lohali yaco, eye o pondola oku eca olopandu kakamba vakuacisola kuenda ku vakuepata liaye va siata oku u kuatisa oku li yaka luveyi waco oco a pandikise. Kuenje, ndaño okuti Akristão vosi vocili va pitavo lovitangi, handi lopo va pondola oku sanjukila esumuluho liavo lioku kuliha Yehova, ‘Suku ukuesanju,’ kuenda Yesu Kristu “Ukuonene, haeye wa pua atondelo.” (1 Timoteo 1:11; 6:15) Ocili okuti, Yehova Suku la Yesu Kristu vakuesanju lia velapo. Ovo va kasi oku amamako lesanju liavo ndaño okuti ekalo lioluali ka li kasi ndeci Yehova a yonguile kotete. Ongangu yavo yi pondola oku tu longisa calua catiamẽla koku amamako loku lekisa esanju.
Ovo Lalimue Eteke Esanju Liavo Lia Imuhile
4, 5.(a) Nye Yehova a linga eci ulume wa tete kumue lukãi waye va lueya? (b) Ndamupi Yehova a lekisa ongangu yiwa komanu?
4 Vocumbo co Edene, Adama la Heva va sanjukile calua omo va kuata uhayele wa suapo kuenda ovisimilo via lipua. Ovo va kuatele upange usanjuisa woku linga, kuenda va kuatavo ekalo limue liwa lioku linga upange waco. Ca velapo vali handi ceci okuti, ovo va kuatele esumuluho lioku vangula la Yehova olonjanja viosi. Suku wa yonguile okuti, vokuenda kuotembo nda ovo veya oku kuata esanju lia piãla vali calua. Pole, olonjali vietu via tete, ka via sanjukilile olombanjaile viosi evi viwa va tambuile, kuenje, ovo va nyana kepako “[li]uti woku kulihisa eci ciwa leci civi,” oku va handelekiwile okuti ka ci tava oku liako ndaño oku lambako. Oku sina kuaco oku, oko kueya oku nena ovitangi viosi etu tu mãla vavo tu kasi loku liyaka lavio ndeti koloneke vilo.—Efetikilo 2:15–17; 3:6; Va Roma 5:12.
5 Pole, Yehova ka ecelelele okuti, ocituwa caco colutukãi ca Adama la Heva, ci tepulula esanju liaye. Eye wa kolelele okuti, pokati komãla vavo, ya pa kala vamue vaka vetiyiwa oku u vumba. Osimbu Adama la Heva ka va citile omõla wavo wa tete, Yehova wa sapula ocipango caye coku yovola vamue pomãla vavo, momo wa kolelele okuti pokati kavo paka kala vamue vakuepokolo! (Efetikilo 1:31; 3:15) Vokuenda kuanyamo a kuamamo, onepa yalua yomãla vaco, ya kuamavo volomãhi via Adama la Heva, pole Yehova ka yandulukile epata liomanu omo lioku livokiya kuovituwa viaco viesino. Puãi, eye wa luluvalela kalume lakãi vana va ‘sanjuisa utima waye,’ okuti va likolisilako oku u sanjuisa omo liocisola vokuetele.ˉOlosapo 27:11; Va Heveru 6:10.
6, 7. Nye ca kuatisa Yesu oco a tuihinye lesanju?
6 Nye ci popiwa catiamẽla ku Yesu, kuenda wa tẽla ndati oku tuihinya loku lekisa esanju liaye? Omo okuti Yesu wa linga ocilulikilo cimue cespiritu ci kasi oko kilu haico cikuete unene, wa kuata apuluvi alua oku tala ovina vi kasi loku lingiwa lalume kuenda lakãi palo posi. Ka kuli atatahãi okuti eye wa limbuka ekambo liavo lioku lipua, pole handi lopo, Yesu wamamako loku va sola. (Olosapo 8:31) Noke, eci eya palo posi, okuti wa ‘tundile pokati’ komanu, ocisimilo caye catiamẽla komanu ka ca pongolokele. (Yoano 1:14) Nye ca kuatisa Omõla wa Suku wa lipua oku kuata ocisimilo caco ca sunguluka catiamẽla kepata liomanu vakuakandu?
7 Catete, Yesu wa sungulukile kueci eye a kevalaile kokuaye muẽle kuenda ku vakuavo. Eye wa kulihile okuti, keyilile palo posi oco a tavise omanu vosi vakasi voluali. (Mateo 10:32–39) Omo liaco, eci a enda loku sanga omunu umosi o tava kondaka Yusoma, eye wa enda loku sanjuka calua. Ndaño okuti, olonjanja vimue olondonge via Yesu via enda loku lekisa ovilinga lovituwa vimue ka via sungulukile, eye wa kulihile okuti, vovitima viavo, ovo va yongowaile loku linga ocipango ca Suku, kuenje wa va kuatela ocisola omo lieci. (Luka 9:46; 22:24, 28–32, 60–62) Longusu yocili, vohutililo Yesu a linga ku Isiaye wokilu, eye wa lombolola loku teta onimbu ovina viwa olondonge viaye via linga, eci a popia hati: “[Ovo] va pokola kondaka yove.”ˉYoano 17:6.
8. Tukula ovina vimue tu pondola oku setukula ongangu ya Yehova kuenda ya Yesu kueci catiamẽla koku amamako lesanju.
8 Kueci catiamẽla kuondaka eyi, ka kuli atatahãi okuti, vosi yetu tu kuatisiwa poku sokolola ongangu ya tumbikiwa la Yehova Suku kuenda la Yesu Kristu. Tu pondola hẽ oku kuama vali ciwa longangu ya Yehova, okuti ka tu sakalala ño enene calua eci tu limbuka okuti ovina ka vi kasi loku enda ndomo tua kala oku kevelela? Ci tava hẽ okuti, tu kuama muẽle ongangu ya Yesu, poku kuata ovisimilo viwa kueci catiamẽla kekalo lietu lia cilo, loku sunguluka kueci tu kevelela kokuetu muẽle kuenda ku vakuetu? Tu kulihisi ndomo vimue pokati kolonumbi evi vi pondola oku kapiwako konepa yimue yupange watiamẽla Kakristão vosi, okuti kupange woku kunda.
Kala Lovisimilo Via Sunguluka Kueci Catiamẽla Kupange Woku Kunda
9. Ndamupi esanju lia Yeremiya lieya oku livokiya, kuenda ongangu yaye yi pondola ndati oku tu kuatisa?
9 Yehova o yongola okuti tu sanjuka osimbu tu linga upange waye. Esanju lietu, ka ci tava okuti litiamẽla kueci ci pondola oku iyilila kupange wetu. (Luka 10:17, 20) Uprofeto Yeremiya vokuenda kuanyamo alua, wa kundila vocikanjo cimue okuti omanu vaco ka va lekisile onjongole. Eci a tiamisila ovisimilo viaye koku tambuluiya kuvi kuomanu vaco, esanju liaye lieya oku pua. (Yeremiya 20:8) Pole, eci a sokolola uwa wondaka a kala loku kunda, esanju liaye lieya oku li vokiya. Yeremiya weya oku popia ku Yehova hati: “Olondaka viove via linga onjolela yange, havio esanju liutima wange. Momo nda tukuiwa londuko yove, a Yehova.” (Yeremiya 15:16) Ocili okuti, Yeremiya wa sanjukilile esumuluho liaye lioku kunda ondaka ya Suku. Etu tu pondolavo oku kuama ongangu yaye.
10. Tu pondola ndati oku tuihinya lesanju lietu, ndaño okuti vocikanjo cetu otembo yilo ka muli handi laumue o kasi loku lekisa onjongole?
10 Ndaño okuti onepa yalua yomanu ka yi tava kolondaka viwa, etu tu kuete esunga lioku sanjuka osimbu tuamamako lupange woku kunda. Ivaluka okuti, Yehova wa kolelele okuti, omanu vamue vaka vetiyiwa oku u vumba. Ndeci Yehova a linga, haicovo tu kuete oku linga okuti, lalimue eteke ka tuka pui elavoko liokuti, vokuenda kuotembo omanu vamue vaka limbuka uvangi weci tu kasi loku kunda kuenje vaka tava kondaka Yusoma. Lalimue eteke ka tuka ivaliko okuti, vokuenda kuotembo ekalo liomanu li pongoloka. Eci omanu va pita lepese limue ka va imbile ondunge, ale lovitangi, ndaño muẽle vana okuti va likolela enene, va fetika oku sokolola calua catiamẽla kesililivilo liomuenyo. Ove hẽ oka kalapo oco o vaehe ekuatiso eci omanu vaco vaka ‘limbuka usuke wavo watiamẽla kovina viespiritu’? (Mateo 5:3) Omo liaco, pamue onjanja yikuavo eci oka pasuisa umue vocikanjo cove pamue oka yevelela kolondaka viwa!
11, 12. Nye ca pita vimbo limue, kuenda nye tu pondola oku lilongisila kulandu waco?
11 Ekalo liocikanjo cetu citava okuti li pongolokavo. Konomuisa ulandu ulo. Vimbo limue litito, mua kala ocimunga cimue camalẽhe okuti olohueli, kumue lomãla vavo. Eci Olombangi via Yehova via endeleko oku vangula lavo, kapito vosi va totola, va sanga etambululo limuamue liokuti: “Etu ka tu yongola!” Eci va limbuka okuti umue pokati kavo wa lekisa onjongole kondaka Yusoma, vonjanja yaco, haico omanu vo posongo yaye volungula oco onjanja yikuavo kaka vangule vali Lolombangi via Yehova. Omo liaco, ca kala ocitangi cocili oku kundila vimbo liaco. Pole, Olombangi via Yehova ka via liwekelepo, kuenda viamamako muẽle lupange wavo woku kunda. Nye ceya oku iyililalako?
12 Vokuenda kuotembo, omãla vo vimbo liaco, va kula, noke va kuela, kuenje veya oku kuatavo apata avo muẽle. Poku limbuka okuti ka va kasi loku sanga esanju komuenyo wavo, vamue pokati kavo va fetika oku sandiliya ocili. Ovo veya oku ci sanga muẽle, eci va tava kolondaka viwa via kundiwa Lolombangi via Yehova. Omo liaco, vokuenda kuanyamo, ekongelo litito lio vimbo liaco, lia fetika oku li vokiya. Hesanjukuolio akundi Vusoma veya oku kuata omo liepandi luavo! Tu kevelela okuti epandi lietu koku kunda olondaka viwa Viusoma lika tu nenelavo esanju lia piãla!
Vamanji Vaka ku Kuatisa
13. Eci tu sangiwa lovitangi tu lupukila kulie?
13 Eci ovitangi vi li vokiya, ale pamue nda wa sangiwa lakatanga vomuenyo wove, pi hẽ o pondola oku lupukila oco o sange elembeleko? Olohuluwa viava va litumbika koku vumba Yehova, vi lupukila ku Yehova vohutililo, kuenda kuvamanji Akristão. Eci Yesu a kala palo posi, wa velisilepo ekuatiso liolondonge viaye. Vuteke woku lalela ko kufa kuaye, catiamẽla kolondonge viaye eye wa popia hati, ovo va ‘pandakaise kumue lame eci nda nyikaiwa.’ (Luka 22:28) Ocili okuti, ndaño olondonge ka vialipuile, oku kakatela kuavo kekolelo liavo kua lembeleka Omõla wa Suku. Etu tu pondola oku kolisiwavo la vakuetu tu fendelela kumuamue.
14, 15. Nye ca kuatisa ulume umue lukãi waye oku liyaka lesumuo liolofa viomõla wavo, kuenda nye ove o pondola oku lilongisa kulandu wavo?
14 Manji umue Ukristão otukuiwa okuti Michel, kuenda kuenda ukãi waye Diane, va tẽla oku limbuka ndomo ekuatiso lia vamanji akãi lalume lisilivila. Omõla wavo Jonatã, wa kala Ukristão umue wa pama okuti wa kuata 20 kanyamo haeye wa sokiyile oku linga calua komuenyo waye, ondotolo yosapuila hati, o kuete oluanga ale ocilenda vowoño. Olondotolo via loñoloha via seteka oku popela omuenyo waye, pole, uveyi wa Jonatã weya oku livokiya toke eci eya okufa eteke limue kekumbi. Michel la Diane ca va sumuisile calua. Ovo va ivaluka okuti, owola yaco, Ohongele Yupange ya kala loku panda kesulilo. Ndaño okuti ovo va sukilile elembeleko, lopo va pinga kukulu wekongelo wa kala lavo oco a va sindikile toke Vonjango Yusoma. Eci va pitila Vonjango Yusoma, va sanga okuti, vamanji vekongelo va kasi loku va sapuilako ale olofa viomõla wavo Jonatã. Eci ohongele ya pitila kesulilo, olonjali via Jonatã via kala lasuelẽla vieya oku ñualiwa la vamanji, kuenje via tambula olondaka viekoliso levi vielembeleko. Manji Diana wa ivaluka hati: “Eci tua pitila Vonjango Yusoma tua sumuile calua, pole helembelekokuolio lekoliso tua tambula ku vamanji! Ndaño okuti ovo ka va tẽlele oku malako ohali yetu, ovo va tu iha ekuatiso oco tu pondole oku li yaka locitangi cetu.”ˉVa Roma 1:11, 12; 1 Va Korindo 12:21–26.
15 Ocitangi Michel la Diane va li yaka laco, ca va vetiya oku kuata elitokeko liocili la vamanjavo. Kuenda ca va vetiyavo oku kuata elitokeko liocili pokati kavo. Michel wa popia hati: “Nda lilongisa oku sola vali calua ukãi wange. Volowola viesumuo, tua siata oku vangula eci catiamẽla kocili Cembimbiliya, kuenda ndomo Yehova a siata oku tu kuatisa.” Diane wa vokiyako hati: “Kaliye, elavoko Liusoma lia tu lomboloka muẽle ciwa.”
16. Momo lie ci kuetele esilivilo oku sapuilako vamanjetu eci tua sukila?
16 Ocili okuti, Vamanjetu Akristão va pondola oku tu ‘kolisa’ eci tu sangiwa lovitangi komuenyo wetu, kuenje eci ci tu kuatisa oco esanju lietu liamameko. (Va Kolosai 4:11) Pole, ovo ka va pondola oku tala eci ci kasi kutima wetu. Omo liaco, eci tu sukila ekuatiso, ciwa okuti tu va sapuilako eci tu sukila. Noke, tu kuetevo oku eca olopandu ku vamanjetu omo liekuatiso tua tambula kokuavo, kuenda tu kuete oku tenda ekuatiso liaco ndu okuti lia tunda ku Yehova.ˉOlosapo 12:25; 17:17.
Konomuisa Vekongelo Liene
17. Ovitangi vipi ukãi umue a kasi loku li yaka lavio likaliaye kuenda ndamupi tu tenda omanu va kasi ndeye?
17 Oku konomuisa ciwa vamanji o fendela lavo kumuamue, cika ecelela okuti ove oka lilongisa oku va sola calua, kuenda oka sanga esanju lia piãla poku li kongela lavo. Konomuisa vekongelo liene. Nye ove o lete? Muli hẽ onjali yimue yukãi yi kasi loku li yaka likaliayo oku tekula omãla vaye oco va endele vocili? Ove hẽ o kasi loku tala ongangu yiwa eye a kasi loku lekisa? Seteka oku sima ovitangi vimue eye a kasi loku li yaka lavio. Ukãi umue Jeanine okuti, onjali yi kasi likaliavio, wa lombolola cimue catiamẽla kondaka eyi hati: “Ci tava okuti kuiya ovitangi ndeci, oku kala ulika, oku tambiwa lava o talavaya lavo okuti va vangula olondaka vina vi tuala kukahonga, kuenda ekambo liolombongo. Pole, ca tila vali enene pokati kovina viosi, oku tẽlisa cosi omãla vove va yongola konepa yocisola, omo okuti, omõla lomõla o kuete olonjongole via litepa levi viukuavo. Jeanine wa lombolola vali ocitangi cimue cikuavo, hati: “Nda vonjo ka muli isia, kuiya ocitangi coku yuvula ocisimilo coku kapa omõla oco a songuile epata. Ndi kuete omõla ufeko, kuenda ka ca lelukile oku ivaluka okuti ka ci tava oku u yukisa lovitangi viange muẽle.” Ndeci ci kasi loku pita lolohuluwa violonjali vi kasi likaliavio, vina okuti via sumbila Suku, Jeanine o talavaya kupange umue weteke liosi, kuenda haiye usongui wepata liaye. Eye o longisavo komãla vaye Embimbiliya, o talavaya lavo kupange woku kunda, kuenda enda lavo kolohongele viekongelo. (Va Efeso 6:4) Hesanjukuolio Yehova akuete eci a tala epata eli li kasi loku likolisilako calua oku pandikisa! Oku kala la vamanji ova pokati ketu ka ci sanjuisa hẽ ovitima vietu? Ci tu sanjuisa muẽle.
18, 19. Lombolola ndomo tu pondola oku amamako koku lekisa ocisola cocili ku vamanji vo kekongelo oku tuatiamẽla.
18 Konomuisa vali vekongelo liene. Ove pamue olimbuka okuti, muli ovimbumba vialume, ale viakãi vakuekolelo okuti, “lalimue eteke va kambelele” kolohongele viekongelo. (Luka 2:37, NW) Ange hẽ olonjanja vimue via siata oku kala likaliavio? Oco muẽle. Hangevakuoyo ovo va kuetele vakuanjo yavo! Pole ovo va litumbika calua kupange wa Yehova, kuenda va kapako vakuavo. Esunguluko liavo, li vokiya esanju vekongelo. Ukãi umue Ukristão okuti wa litumbika kupange woku kunda otembo yosi ci pitahãla 30 kanyamo, wa popia hati: “Eci ndi tala vamanji va kuka okuti va yula ovitangi viñi viñi vokuenda kuanyamo alua omo liesunguluko liavo kupange wa Yehova, ci ndi nenela vali esanju lia piãla!” Ocili okuti, Akristão vakuka va sangiwa pokati ketu, va eca ekoliso liocili kamalẽhe.
19 Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla ku vana va fetika ndopo oku li kongela kekongelo? Anga hẽ ka tu vetiyiwa eci ovo va lekisa ekolelo liavo poku endaenda kolohongele? Sokolola oku amamako kuavo kespiritu tunde eci va fetika oku lilongisa Embimbiliya. Yehova ova sanjukila calua. Etu hẽ ka tu va sanjukila, poku va pandiya omo lioku likolisilako kuavo?
20. Momo lie ci popiwila okuti omunu lomunu o kasi vekongelo eca ekuatiso limue li silivila kekongelo?
20 Ove hẽ okuele, kuakuelele, ale unjali yimue okuti o kasi likaliove? Anga hẽ ukuenje ale ufeko una okuti usiwe, okuti ku kuete isia (ale ina), u cimbumba culume ale cukãi? Anga hẽ wa fetika osimbu oku likongela lekongelo, ale ndopo wa fetika? Kolela okuti, ongangu yove yekolelo yi kasi oku tu vetiya vosi yetu. Kuenda eci o li kongela koku imba ovisungo Viusoma, eci eca atambululo ale ceci o linga ocipama wa tambula Kosikola Yupange Wuviali wa Suku, ekuatiso liove li vokiya esanju lietu. Ca velapo vali enene ceci okuti, ovilinga viaco evi, vi sanjuisa utima wa Yehova.
21. Tu kuete esunga lioku linga nye, pole, apulilo api a votuiwa?
21 Ocili okuti, ndaño muẽle koloneke vilo viovitangi, tu pondola oku sanjuka poku fendela Suku yetu ukuesanju. Tu kuete esunga lialua lioku tava kolondaka vievetiyo viupostolo Paulu, wa popia hati: “A vamanji, sanjuki, . . . Kuenje Suku yocisola lombembua o[ka] kala lene.” (2 Va Korindo 13:11) Nye hẽ tu pondola oku linga nda tueya oku li yaka lovisalu, lelambalalo, ale lovitangi viatiamẽla kekambo liolombongo vioku landa okulia? Ci tava hẽ oku amamako loku lekisa esanju ndaño lovitangi viaco? Pitila ove muẽle kelomboloko liaco ocimbu o konomuisa ocipama cikuãimo.
[Etosi pombuelo yemela]
a Tanga velivulu liatete lio Estudo Perspicaz das Escrituras, kemẽla 78, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Pondola Oku Tambulula?
• Esanju lilomboluiwa Ndamupi?
• Ndamupi oku lekisa ocituwa ca sunguluka ci tu kuatisa oku amamako lesanju lietu?
• Nye ci pondola oku tu kuatisa oku tenda ndomo mua sunguluka ocikanjo cekongelo ooku tuatiamẽla?
• Momo lie o solele vamanji o kasi lavo vekongelo limuamue?
[Elitalatu kemela 21]
Omanu va sangiwa vocikanjo cetu, va pondola oku pongolola ovisimilo viavo
[Elitalatu kemela 23]
Ovitangi vipi vi kasi loku pita la vamanji vo kekongelo oku watiamẽla?