Va Litumbika Kupange wa Suku Lesanju
YEHOVA o yongola okuti o kuata esanju. (Osa. 100:2) Omo okuti wa litumbika kokuaye, citava okuti o kuete upange walua. Osimbu kua litumbikile ku Suku, pamue wa kuata upange utito. Pole, cilo omo liupange woku sanda eteku kuenda ovikele wa tambula vekongelo, citava okuti ka ci leluka oku tẽlisa ovikele viosi. Pamue wa siata oku sumua nda kua tẽlisile ovina o yongola oku linga. Pi o pondola oku sanga ekuatiso lioku tẽlisa ovikele viove osimbu amamako oku “sanjukila Yehova”?—Neh. 8:10.
Omo okuti tu kasi kotembo yohali, o pondola oku liyaka lovitangi vialua. Omo liaco, o sukila oku sokiya ciwa ovina o yongola oku linga. Catiamẽla kondaka eyi, elungulo liupostolo Paulu li pondola oku ku kuatisa. Eye wa popia hati: “Endaendi lutate nda vakualondunge. Ko ka endaendi ndava va kamba olondunge. Kolisiko oku yukisa oloneke viene leci cesunga lika, momo oloneke vilo via vĩha.”—Va Efe. 5:15, 16.
Elungulo eli, li pondola ndati oku ku kuatisa oku tẽlisa ovimãho viove ndeci: Elilongiso lio pokolika, oku tekula epata, oku kunda olondaka viwa, oku talavaya kupange woku sanda eteku, kuenda ovopange akuavo?
Ove hẽ, ivaluka esanju wa kuata eci wa litumbika ku Suku loku papatisiwa? Oku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye, ci nena esanju. Oco o kuate ukũlĩhĩso waco, wa pita otembo yalua loku lilongisa Embimbiliya. Pole, wa likolisilako oco o kuate onima yiwa. Elilongiso liaco, lia ku kuatisa oku linga apongoloko alua komuenyo.
Oco esanju liove liamameko, o sukila oku li tekula lokulia kuespiritu. Nda ku kuete otembo yoku tanga Embimbiliya kuenda oku sokolola ovina wa tanga, kũlĩhĩsa ciwa esokiyo liovopange ove. Ndaño veteke limosi wa pita lika akukutu amue loku tanga Embimbiliya kuenda oku sokolola ovina wa tanga, ci kuete esilivilo. Momo ci ku kuatisa oku pamisa ukamba wove la Yehova, loku kuata esanju.
Afendeli valua va Suku va pondola oku sokiya otembo yoku linga ovopange a velapo poku tepulula otembo va siata oku pesila kovina ka vi kuete esilivilo. Lipula ndoco: ‘Olowola viñami nda siata oku pesila koku tanga alivulu oluali, ovikanda viasapulo, oku tala o Televisãu, oku yevelela ovisikilo, kuenda oku linga ovitalukilo vikuavo?’ Ovitalukilo viaco, vi nena lika esanju nda vi lingiwa votembo ya sunguluka. (1 Tim. 4:8) Nda wa limbuka okuti wa siata oku pesila otembo yalua kovina ka vi kuete esilivilo, linga esokiyo likuavo.
Manji Adam, okuti o kuete omãla vatatu, haeye ukulu wekongelo, poku lombolola eci co kuatisa oku tẽlisa ovikele viaye wa popia hati: “Nda likolisilako oku ambata omuenyo wa leluka. Nda yuvula ovitalukilo vi pesela otembo yalua kuenda ovikuata vina vi sukila otembo yalua yoku vi tata. Pole, ka ci lomboloka okuti nda liwekapo oku linga ovitalukilo. Nda lingainga olomapalo via leluka haivio vi nena esanju.”
Oku sokolola onima yi tunda konjila wa nõla, ci vokiya esanju kuenda ci pamisa ekolelo liove. Ukulu umue wekongelo o tukuiwa hati, Mariusz okuti o kuete omãla vatatu, wa popia hati: “Eci nda fetika oku lilongisa Embimbiliya, nda tiamisilile utima wange kelavoko liovina vikeya kovaso yoloneke. Olonjanja vimue nda siata oku liyaka lovitangi okuti, vimue pokati kavio Yehova eye lika wa vi kũlĩha. Pole, omo liekuatiso liaye, ndi kasi oku amamako lesanju loku lavoka oku tẽlisiwa kuolohuminyo viaye.”
Ndeci ca pita la manji Mariusz, oku kuata elavoko liovina vikeya kovaso yoloneke, ka ci maliko asakalalo. Pole, elavoko liaco li ku kuatisa oku kuata ovisimĩlo viwa kuenda oku pandikisa kovitangi wa siata oku liyaka lavio. Embimbiliya li popia hati: “Omumbe yi sumua sumua ño oloneke viosi; ukuotima wa sanjuka o lialia elau.” (Olosap. 15:15) Oku sokolola ocisola Suku a siata oku lekisa kokuove, ci pamisa ukamba wove laye, kuenda ci nena esanju lialua.—Mat. 22:37.
Oku pitisa kovaso ocipango ca Yehova, ci vokiya esanju vepata. Oku lekisa ovituwa ndevi via Suku, ci tepulula ovitangi, kuenda ci nena ukamba lesanju vepata. Nda wa ci linga, vepata liove mu kala ombembua kuenda li likuata ocimunga.—Osa. 133:1.
Oku linga upange wa Yehova kumosi lepata, ci vokiya esanju. Manji Mariusz, wa lombolola hati: “Nda velisapo otembo tua siata oku pesila kumosi lepata. Ukãi wange wa siata oku ndi kuatisa calua. Olonjanja vimue tua siata oku endaenda kumosi kupange woku kunda, ale oku yelisa ocitumãlo cohongele yofeka. Eye wa siata oku ndi sindikila eci ndi lalekiwa oku ka linga ohundo kekongelo likuavo. Ekuatiso liaye lia siata oku pamisa ekolelo liange.”
Ovisonehua vi vetiya Akristão oku sandiliya ovina vi kuatisa apata avo. (1 Tim. 5:8) Pole, nda upange woku sanda eteku u pesela calua otembo longusu yove, esanju liove kupange wa Suku li tepuluka. Likutilila ku Yehova catiamẽla kocitangi caco. (Osa. 55:22) Vamue va limbuka okuti, oco va pitise kovaso Usoma wa Suku, va sukila oku sanda upange ukuavo u va ecelela oku kuata otembo yalua. Ukristão o sukila oku lavulula oco upange woku sanda eteku ka u ko tateke oku pitisa kovaso ovina viespiritu.—Olosap. 22:3.
Kũlĩhĩsa esilivilo lioku talavaya kupange wa nõla, kuenda ovitangi via kongelamo. Omanu va sole oku talavaya kupange umue uwa okuti va fetiwa olombongo vialua. Anga hẽ, wa siata oku kuatisa epata liove lovina viespiritu, ndaño lupange woku sanda eteku? Konomuisa ovina viosi via kongelamo, kuenda nõla onjila yiku kuatisa oku pamisa ukamba wove la Yehova.
Nda upange wove u ku tateka oku kula kespiritu, sanda ukuavo. Akristão valua va siata oku linga apongoloko komuenyo wavo oco va kuate otembo yoku linga ovina viespiritu. Manji umue ulume kofeka yo Polonia wa popia hati: “Onjanja yimue nda nõlelepo oku siapo upange nda kala oku talavaya, omo liovongende alua olomĩlu. Sia kuatele otembo yoku linga upange wa Yehova kuenda otembo yoku lilongisa lepata liange ovina viespiritu.” Eye cilo o kasi oku talavaya kupange umue u wecelela oku kuata otembo yalua kuenda epuyuko.
Lekisa Esanju Poku Kuatisa Vakuene
Yesu wa popia hati, “esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.” (Ovil. 20:35) Akristão va kuete apuluvi alua oku lekisa ocituwa coku eca. Olonjanja vimue ocinjola cukamba, oku lilama peka, ale oku eca olopandu kumanji umue o kasi oku tẽlisa ciwa ovikele viaye kupange wa Yehova, ci ku nenela esanju.
Upostolo Paulu wa vetiya Akristão hati: “Kolisi ava va leñela. Kuatisi ava ka va kuete ongusu.” (1 Va Tes. 5:14) Omanu vana va sumua va pondola oku sima okuti ka va tẽla oku tetulula ovitangi viavo. Anga hẽ, o pondola oku va kuatisa? Nda wa limbuka okuti manji umue ka kuete vali esanju kupange wa Yehova, seteka oku u pamisa. Nda wa ci linga o pamisiwavo. Kuli ovitangi vimue okuti omanu ka va tẽla oku vi tetulula. Pole, o pondola oku lekisa ohenda ku manjove kuenda oku u vetiya oku kolela kekuatiso li tunda ku Yehova. Vana va ci linga, va kuata esanju lialua.—Osa. 27:10; Isa. 59:1.
O pondolavo oku ci linga, poku laleka manji umue wa sumua oco o talavaye laye kupange woku kunda. Eci Yesu a tuma akũi epanduvali kolondonge viaye, wa va tuma “vavali, vavali.” (Luka 10:1) Ove o tava okuti, Yesu poku va tuma vavali vavali wa ci lingila oco va li pamise pokati. Ove hẽ, o pondola oku kuama onjila yaco oco o kuatise manji umue wa sumua?
Koloneke vilo, omanu va siata oku liyaka lovitangi vialua. Pole, Paulu o tu vetiya hati: “Sanjukili vu Ñala olonjanja viosi. Mopia vali siti, Sanjuki!” (Va Fil. 4:4) Omo okuti o sole Suku, kuenda wa siata oku pokola kokuaye, loku tẽlisa ocikundi cupange wa tambula kokuaye, omuenyo wove u kuete ocimãho ca velapo. Kuenje, ci ku nenela esanju. Yehova o ku kuatisa oku pandikisa kovitangi viosi o liyaka lavio.—Va Rom. 2:6, 7.
Tua kolela okuti, tu kasi ocipepi loluali luokaliye Yehova a tu likuminya. Voluali luaco, tuka kuata esanju kuenda asumũlũho alua! (Osa. 37:34) Omo liaco, tuamamiko lesanju, kuenda tu tiamisili utima kasumũlũho Yehova a siata oku tu ĩha cilo. Nda tua ci linga, tu ‘vumba Yehova lesanju.’—Osa. 100:2.
[Etondongolo kemẽla 8]
OLOMAPALO kuenda OVITALUKILO
ONJO kuenda OKU TEKULA EPATA
UPANGE WOKU SANDA ETEKU
OLOHONGELE VIAKRISTÃO
ELILONGISO LIO POKOLIKA
UPANGE WOKU KUNDA
Nda oyongola oku amamako lesanju, o sukila oku sokiya ciwa otembo yove
[Alitalatu kemẽla 10]
Anga hẽ o pondola oku kuatisa vamanji oco va kuate esanju?