OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w01 1/9 kam. 12-24
  • Kala Lekolelo Ndeli Lia Avirahama!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kala Lekolelo Ndeli Lia Avirahama!
  • Utala Wondavululi—2001
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Yovuiwa Kua Lingiwa la Yehova
  • Oku Likolisilako Oco Ombembua Yamameko
  • Ovanyãli Veya Oku Liyaka Lavo
  • ‘Isia ya Vosi va Kuete Ekolelo’
    Setukuli Ekolelo Liavo
  • Avirahama Eye Ongangu Yiwa Yekolelo
    Utala Wondavululi—2001
  • Yehova wa Luka Olonduko Vikuavo ku Avirama kuenda Sarai—Momo lie?
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2020
  • Ulandu Wefetikilo
    Embimbiliya li Kola—Epongoluilo Lioluali Luokaliye
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2001
w01 1/9 kam. 12-24

Kala Lekolelo Ndeli Lia Avirahama!

“Vakuekolelo ovo omãla va Avirahama.”—VA GALATIA 3:7.

1. Ndamupi Avirama a tẽla oku liyaka lanyiko akuavo ko Kanana?

AVIRAMA wa silepo omuenyo weliwewo vofeka yo Uri omo lioku pokola kocihandeleko ca Yehova. Ovitngi eye a liyaka lavio vanyamo eya oku kuamamo, via kala ño efetikilo lioloseteko viekolelo eya oku pita lavio kofeka yo Egito. Ulandu Wembimbiliya u lombolola hati: “Mua kala onjala vofeka yaco.” Ca lelukile calua Avirama oku sumua omo liekalo liaye. Polé eye wa lingile eliangiliyo lioku sanda eteku liepata liaye. “Avirama wa lokila ke Egito há vongelako momo onjala ya lua vofeka.” Omo okuti, epata lia Avirama lia luile, ca tẽlile calua outi va pita ño polé ka va muiwa ko Egito. Anga hẽ Yehova nda wa popela Avirama kuvi?—Efetikilo 12:10; Etundilo 16:2, 3.

2, 3. (a) Momo lie Avirama a limbikila ukãi waye hati hawayeko? (b) Omo liocitangi va kala loku pita laco, ndamupi Avirama a linalisa lukãi waye?

2 Kelivulu Liefetikilo 12:11–13, tu tangako hati: “Eci veya ocipepi loku iñila ke Egito, wa popia la Sarai ukãi waye hati, Tala, ame nda kuliha okuti ove wukãi wa posoka oku ku vanja. Eci va Egito va[ka] ku mola, va[ka] popia vati, Eye ukãi waye, noke va njipa, kuenje ove o siala lomuenyo. Oco ove, [mange ohenda, NW] sapula huti, Ndimukãi waye, oco va ku sanjukila ove.” Ndaño okuti otembo yaco Sarai wa kuata eci ci soka 65 kanyamo, handi Lopo wa finile calua. Kuenje, eci ca kapele kohele omuenyo wa Avirama.a (Efetikilo 12:4, 5; 17:17) Cavelapo vali handi ceci okuti, olohuminyo viosi viatiamẽlele kocipango ca Yehova via kala kohele, momo kua popiwile okuti, apata osi a palo posi aka sumuluhila kombuto ya Avirama. (Efetikilo 12:2, 3, 7) Omo okuti Avirama ka kuatele handi omãla, ca velelepo okuti, eye amamako lomuenyo.

3 Avirama wa vngula lukãi waye oco a limbike ndomo va likundile ale hati, eci va ku pula o kuete oku tambulula hati, Avirama mume wange. Kuliha okuti, ndaño Avirama wa kala ukulu umue wa sumbiwa calua, eye ka tombele omanu omo liocikele caye coku kala usongui, pole, wamamako muẽle lou eca ekuatiso liaye. (Efetikilo 12:11–13; 20:13) Kondaka eyi, Avirama wa sia ongangu yimue yiwa kalume oco va tẽlise ocikele cavo coku songola locisola, kuenda Sarai, wa siavo ongangu yiwa kakãi vo koloneke vilo, kueci catiamela koku pokola.—Va Efeso 5:23–28; Va Kolosai 4:6.

4. Ndamupi vakuekolelo ku Suku va kuete oku liendisa eci omuenyo wavo lowu wa vamanjavo u sangiwa kohele?

4 Sarai ca tavele muẽle okuti o popia hati, eye mukãi wa Avirama, momo ovo va kala muele omunu la manjaye, ndaño okuti ka va tundile vimo limosi. (Efetikilo 20:12) Handi vali, eye ka kuatele ekisika lioku sapula eci catiamẽla komuenyo waye, oco ci yevale komanu vana ka va kuatele omoko yoku ci kuliha. (Mateo 7:6) Omanu va Suku vakuekolelo koloneke vilo, va sesamẽla muẽle oku kapako olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku kala vakuacili. (Va Heveru 13:18) Ndeci, ndaño muele va tualiwa kesombiso, lalimue eteke va kemba. Eci ekalo liavo lio ketimba ale liespiritu leli lia vamanjavo li kala kohele, ndeci kotembo yoku lambalaliwa, ale yuyaki, ovo va sesame?la mue?le oku pokola kelungulo lia Yesu liatiame?la koku ‘lunguka ndolonyoha, kuenda okunjuka ndolopomba.’—Mateo 10:16; tala Utala Wondavululi 1 wosãi ya Kuvala wunyamo wo 1996, kemẽla 18, kocinimbu 19.

5. Momo lie Sarai a pokuila meu~le kepingilo liulume waye Avirama?

5 Ndamupi Sarai a Tambulula kepulilo lia Avirama? Upostolo Petulu akãi va kasi nda Sarai o va tukula okuti va “lavokaila ku Suku.” Omo liaco, Sarai wa kuatele elomboloko liovina viespiritu via kongeliwilemo. Handi vali, eye wa solele kuenda wa sumbile cocili ulume waye. Omo liaco, Sarai wa nõlelepo oku ‘pokola ku veyaye,’ poku tava oku limbika ekalo liavo liuhueli. (1 Petulu 3:5) Ocili okuti, eci eye a linga ca kapele omuenyo waye kohele. “Eci Avirama a pitila ke Egito, va Egito va mola ukãi waye okuti wa posoka cimue. Leci olombuale via Fareo vio mola, oco vio pandiyila ku Fareo, kuenje ukãi wa tualiwa kelombe lia Fareo.”—Efetikilo 12:14, 15.

Oku Yovuiwa Kua Lingiwa la Yehova

6, 7. Ovitangi vipi Avirama la Sari va pita lavio, kuenda ndamupi Yehova a yovola Sarai?

6 Eci ca tilile cocili ku Avirama kuenda ku Sarai, ca molẽha ndu okuti, pa pambele ño naito nda va pekela laye. Pole, omo okuti, Fareo ka kulihile okuti Sarai ohueli, wa eca olombanjaile ku Avirama, noke eye weya oku “fuka olomeme, lolongombe, lovimbulu, lakuenje, lafeko, lovimbulu violomange kuenda olongamelo.”b (Efetikilo 12:16) Olombanjaile viaco Avirama wa vi sokisa ndetombo liocili ndaño okuti ekalo lia Avirahama lia kala kohele, Yehova ko yandulukile.

7 “Yehova puãi wa vetisa Fareo la vakuanjo yaye ovoveyi a kola omo wa tambula Sarai, ukãi wa Avirama.” (Efetikilo 12:17) Lonjila yimue yuyombeki, esunga lieci “ovoveyi a kola” eyilile, lia situluiwa ku Fareo. Kuenje, eye wa tambulula lonjanga hati: “Oco Fareo wa tumila Avirama, wo pula hati, Eci wa ndinga, nye? Nye kua ci sapuilile okuti eye ukãi wove? Nye wa popela huti, Mukãi wange, yu ndo tambula há lingi ukãi wange? Cilo ukãi wove yu, u tambula, kuende laye. Fareo yu wo kundika kovalume vamue kuenje vo sindikila, lukãi waye, lovina viosi a kuete[le].”—Efetikilo 12:18–20; Osamo 105:14, 15.

8. Oku teyuiwa kovina vipi Yehova a likuminya Kakristão vokoloneke vilo?

8 Koloneke vilo, Yehova ka likuminya kolondingupange viaye oku vi popela kolofa, kovimbu, konjala, ale kovisalu violuali. Yehova wa tu likuminya oku tu teyuila kovina viosi vi nyõla ekalo lietu liespiritu. (Osamo 91:1–4) Eye wa siata oku tu iha alungulo votembo ya sokiyiwa okuti, tu a tambuila Vondaka yaye yekuatiso ‘liukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mateo 24:45) Ci popia hẽ ndati catiamẽla koku pondiwa omo liolambalalo? Ndaño Suku ecelela okuti omunu umue pamue o fa, eye kaka ecelela outi, omanu vaye vosi va puapo mUele loku fa. (Osamo 116:15) Omo liaco, nda okuti vamue vakuekolelo va fa, tu pondola oku kolela okuti, vaka pindiwa.—Yoano 5:28, 29.

Oku Likolisilako Oco Ombembua Yamameko

9. Nye ci lekisa okuti eci Avirama a kala ko Kanana wa tumboka calua?

9 Omo lionjala ya kala ko Konana, Avirama wa tunda ke Egito kumue lukãi lovina viosi a kuete kuenda Lote; wa iñjila vofeka ya Negembe [yi sangiwa vekango, kolomunda vio kombuelo yo Yuda]. Avirama wa linga ohuasi yinene yovinyama lopalata lulu.” (Efetikilo 13:1, 2) Olonungi viofeka vieya oku limbuka okuti eye wa kala ulume umue wa pama haeye usongui umue uwa. (Efetikilo 23:6) Avirama ka yonguile oku kala ko Konana, omo lioku yuvula oku litenga lomanu vaco vakuapulitika. Omo liaco, eye “wa endaenda atulo aye tunde kofeka ya Negembe vo Sul toke ko Betele, kuenda toke kuna kua kala tete ombalaka yaye, pokati ka Betele la Hai.” Ndeci Avirama a lingaile kolofeka viosi a kala, eye, wa velisilepo vali enene efendelo lia Yehova.—Efetikilo 13:3, 4.

10. Ocitangi cipi ca kala pokati kangombo va Avirama lava va Lote, kuenda momo lie ca sukilile okuti ci tetuluiwa lonjanga?

10 La Lote le, u wa endaenda kumosi la Avirama, layevo wa fuka olomeme lolongombe, lolombalaka; kuenje vofeka ka va suilemo okuti va tunga pamosi, momo ukuasi wavo wa lua, kuenje ka va tẽlele oku kala pamosi. Pa kala [okulihoya] pokati kangombo vovinyama via Avirama langombo vovinyama via Lote. Kotembo yaco va Kanana la va Persi ovo [va kala] olonungi viofeka yaco.” (Efetikilo 13:5–7) Vofeka ka mua kalele ovava kuenda ka mua kalelevo ovisenge vioku lisila ovinyama via Avirama levi via Lote. Pokati kangombo vavo peya oku kala oku lihoyisa. Polé, oku lihoyisa kuaco ka kua sungulukile kafendeli va Suku yocili. Nda oku lihayisa kuaco kua tuihinyile, nda kueya oku nena esuvu pokati kavo. Oco puãi, ndamupi hẽ Avirama a tetulula ocitangi caco? Eci isia ya Lote a fa, oco Avirama o tambula, kuenje Lote wa kulila meu~le konjo ya Avirama ndomõlaye. Omo okuti, Avirama eye wa kala ndomõlaye. Omo okuti, Avirama eye wa kala ukulu pokati kavo, anga hẽ ka kuatele omoko yoku nõlapo ovisenge viwa?

11, 12. Ndamupi Avirama a lekisa esunguluko ku Lote, kuenda momo lie oku nõla kua Lote ka kua kalelele kuolondunge?

11 Pole, “Avirama yu wa popia la Lote hati, Ka pa ka kale ño [oku lihoyisa] pokati kange love, pamue pokati kangombo vange langombo vove, mom etu tusitue. Ofeka yosi haeyi, litepa ño lame. Ove nda wilila kepili, ame njilila kondio; ove nda wilila kondio, ame njilila kepili.” Ocipepi lo Betele, kuli ‘omunda yimue okuti oyo ya lepa vali calua ko Palestina.’ “Lote [soketi oko a londele kuenje] wa petula ovaso aye, [kuenje] wa mola etapi liosi lioko Yordão okuti kuosi ku kuete ovava; kua soka ndocumbo ca Yehova, pamue ndofeka ye Egito pana poku enda ko Sodoma la Gomara.”—Efetikilo 13:8–10.

12 Ndaño okuti, Embimbiliya li tukula Lote ndomunu umue “ukuesunga,” eye ka ecele epuluvi lalimue ku Avirama catiamẽla kondaka eyi, kuenda ci mõleha soketi eye wa pingile kukululu oco o longe olondunge. (2 Petulu 2:7) “Lote yu wa nõlapo epati lioko Yordão liosi, kuenje Lote wamako lungende waye woku enda kutundilo. Oco va litepa. Avirama wa tunga vofeka ya Kanana; Lote wa tunga ko Sodoma oketapi; wa sondoluila ombalaka yaye ko Sodoma.” (Efetikilo 13:11, 12) Vo Sodoma mua kala elau liocili, kuenda ovokuasi alua. (Esekiele 16:49, 50) Ndaño okuti, oku nõla Lote a linga kua kala soketi kua velapo calua konepa yovipako, oku nõla kuaco ka kua sungulukile konepa yespiritu. Momo lie? Momo Elivulu Liefetikilo 13:13 li popia hati: “[Omanu voko] Sodoma va kala olondingãivi. Va lingaila Yehova akandu a lua.” Oku nõla Lote a linga kuo kuendako kueya oku nena ovitangi vialua kepata liaye.

13. Ndamupi ongangu ya Avirama yi pondola oku kuatisa Akristão va lihoyisa omo liolombongo?

13 Ndaño okuti, Avirama wa kolelele kolohuminyo via Yehova, viokuti ombuto yaye yika kala vofeka yosi, eye ka liyeyele lonepa yitito a sialele layo. Lesunguluko liocili, eye wa pokola kocihandeleko ceya oku sonehiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 10:24, oku tu tanga hati: “Lomue ka ka sande eci caye, te eci cukuavo.” Vosi vana va kasi lou likatangisa la vakuavo vafendelela lavo kumuamue omo liolombongo, va sukila oku ivaluka olondaka evi. Omo lioku siapo oku kuama elungulo li sangiwa kelivulu lia Mateo 18:15–17, vamue, eci va sangiwa lovitangi, va siata oku tuala vamanjavo kombala. (1 Va Korindo 6:1, 7) Ongangu ya Avirama, yi lekisa okuti, ca velapo oku pesela olombongo, okuti ka tu vihisa onduko ya Suku, Yehova, ale oku nyõla ombembua yekongelo lietu Tuakristão.—Tiago 3:18.

14. Ndamupi Avirama a sumuluisiwa omo liesunguluko liaye?

14 Avirama wa sumuluisiwa omo liesunguluko liaye. Suku wa popia laye hati: “Ombuto yove ndi yi lingisa ndeseke lioposi, ndokuti nda umue o tẽla oku tenda eseke lioposi o tẽlevo oku tenda ombuto yove.” Olondaka evi via kolisa calua Avirama, okuti otembo yaco ka kuatele handi omãla! Noke, Suku wo tuma hati: “Votoka, nyula ofeka vusõvi wayo lovupati wayo, momo ndi yeca kokuave.” (Efetikilo 13:16, 17) Pole, Avirama ka eceliwile okuti o tundila vlupale muli ovokuasi. Eye, wa li tepele la va Kanana. Akristão koloneke vilo, va sukilavo oku litepa koluali. Ka ci kasi okuti, va li velisapo vali ovo muẽle okuti vakuavo ci sule, pole ciwa okuti, ka va sandiliya ukamba la vana okuti va pondola oku va yapuila kovilinga vi pisiwa Lembimbiliya.—1 Petulu 4:3, 4.

15. (a) Ovongende Avirama a enda loku linga a kuata elomboloko lie? (b) Ongangu yipi Avirahama a sila apata ana okuti Akristão koloneke vilo?

15 Kosiahulu ca kala okuti, eci handi omunu ka tambuile ofeka yimue, tete o kuete oku yi kulihisa ciwa ndomo yi kasi. Oku ñuala ñuala kua Avirama vofeka yaco, kua kalavo uvangi wokuti, eteke limue ofeka yaco, nda yeya oku kala peka liocitumbulukila caye. Lepokolo liocili, “Avirama wa sondolola ombalaka yaye, kuenje weya wa tumãla ketumba lioko mamire li kasi vo Hevirone, haiko a tungila utala wa Yehova.” (Efetikilo 13:18) Avirama noke weya oku lekisa okuti wa velisapo ocikele caye coku fendela. Elilongiso vepata, oku likutilila pamosi, kuenda oku endaenda kolohongele viekongelo, ovina viaco evi hẽ, wa vi pitisa kovaso vepata liove?

Ovanyãli Veya Oku Liyaka Lavo

16. (a) Momo lie olondaka viatete kelivulu Liefetikilo 14:1, vi kuetele elomboloko liocili? (b) Momo lie olosoma vikuãla viokutundilo via lingila uyaki?

16 “Koloneke via Amirafele, osoma ya Sinare, la Arioke, osoma ya Elasare, la Ketolomeri, osoma ya Elimi,c kuenda Tidale, osoma yolofeka, olosoma viaco via liyaka.” Kelimi lio Heveru yatete, kovinimbu evi via tukuiwa ndeti vi fetika lolondaka viokuti, (Noke kueya oloneke, . . .”) vi lomboloka “otembo yimue yohali okukti noke yeya oku sulila vasumuluho.” (Efetikilo 14:1, 2) Ohali yeya oku fetika eci olosoma vikuãla viokutundilo kumue lolohoka viavo vieya oku lundula ofeka yo Kanana. Nye hẽ ovo va yonguile? Ovio via yonguile oku mãlako ungangala wa kala valupale atãlo ndeci, luo Sodoma, luo Gomora, luo Gomora, luo Adema, luo Sevomi, kuenda luo Bela. Loku lunduiwa kualupale atãlo, olosoma vikuãla vieya oku “likongela kocimbota ca Sidimi, ndokuti kociva comongua.” Lote kumue lepata liaye, va kala ocipi.—Efetikilo 14:3–7.

17. Momo lie oku ambatiwa kua Lote kumandekua kua lingilile o seteko yekolelo ku Avirama?

17 Olosoma vio ko Kanana ka via yuliwile lovanyãli, polé via pita lepese lialua. “Oco va punda ovikuata viosi via va Sodoma la va Gomora, lovilia viavo viosi va enda lavio. La Lote, ocimumba ca Avirama, u wa tungile ko Sondoma, vo kuatavo lovikuata viaye, kuenje va enda.” Esapulo lia eli liepese, noke lia yevala ku Avirama. “Umue wa puluka, weya wa ci sapula ku Avirama u Heveru, eci a tumãla ketumba lia Mamire u Amori, manja a Esikole kuenda a Anere, momo vakuacisoko la Avirama. Eye Avirama wa yeva okuti ocimumba caye ca kuatiwa.” (Efetikilo 14:8–14) Hasetekokuoyo yekolelo! Anga hẽ Avirama wa kala locikumbiti kutima omo ocimumba caye a tambula onepa yimue yiwa yofeka? Ivalukavo okuti, ovanyãli ava va tundile muele ko Sinare, kofeka eye a citiwila. Nda va lihoyisile lavo, nda ka kua kale vali epuluvi lalimue liovo oku tiukila konjo. Oco hẽ, nye nda Avirahama a linga oco asualali voko Kanana ka vaka tẽle oku linga uyaki?

18, 19. (a) Ndamupi Avirama a tẽla oku yovola Lote? (b) Helie o sesamẽla oku kemanyiwa omo lieyulo liaco?

18 Avirama wa kolelele muẽle ku Yehova. Omo liaco, “wa tunda lovita vitatu kekui lecelãla viakuenje vakuepata liaye haivo va pakisiwa, kuenje wa va landula toke ko Dani. Oko, pokati kuteke, wa tepisila olohoka viakuenje vaye, kuenje wa va lupuisa, wa va yoluisa toke ko Hoka, ko Norte ya Damasko. Oco ovikuata viosi wa tiuka lavio kuenda Lote ocimumba caye wa tiukavo laye, lovikuata viaye, lakãi, lomanu.” (Efetikilo 14:14–16) Avirama wa lekisa ekolelo liocili ku Yehova, poku ecelela okuti olohoka viae viasualali vi yula, eci Lote a yovuiwa kumue lepata liaye. Noke, Avirama wa li sanga la Melikicedeke soma haeye ocitunda coko Saleme. “Melikicedeke, osoma ya Saleme, ya nena ombolo lovinyu; eye ocitunda ca Suku Fu. Yu wo sumuluisa hati, Avirama a sumuluisue la Suku Fu, Usovoli wilu losi; Suku Fu a sivayiwe momo wa eca anyali vove peka liove. Keunje Avirama wa wiha onepa yekui yovina viosi.”—Efetikilo 14:18–20.

19 Ocili okuti, Yehova eye wa eca eyulo. Omo liekolelo Avirama a kuata, weya oku yovuiwa vali onjanja yi kuavo la Yehova. Omanu va Suku koloneke vilo, ka va liyaki lovimalẽho vietimba, pole ovo va liyaka loloseteko viñi viñi. Ocipama cetu cikuãimo cika lekisa ndomo ongangu ya Avirama yi pondola oku tu kuatisa oco oloseteko viaco ka vika tu konyõle.

[Etosi]

a Ndomo ci lomboluiwa lelivulu Estudo Perspicaz das Escristuras (lia sandekiwa Lolombangi via Yehova), olio li popia hati, “vemẽla limue liosimbu lia tundiwa loloneva (papiro), um lombolola okuti, umue Fareo wa tumile asualali oco vambate utiku uãi umue wa finile calua kuenda va ponda ulume waye.” Omo liaco, usumba wa Avirama ka wa piãlele ño enene.

b Hagar, who later became Abram’s concubine, may have been among the servants given to Abram at this time.—Genesis 16:1.

c Vakualonamalãla va popia hati, soma Elimi ka tẽlele oku liyaka la Sinare, kuenda ulandu u situlula uyaki wa lingiwa la Ketolomeri, wesanda. Oco o kuate elomboloko liuvangi wa lekisiwa la vakuoloño voku lembulula ovina viosimbu, ndomo uvangi waco wa situluiwa Vembimbiliya, tala Utala Wondavululi, 1 wosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1989, okupisa kemẽla 4 toke 7.

Handi Ocivaluka?

• Ndamupi onjala ya pita vofeka yo Kanana ya linga ndoseteko yekolelo lia Avirama?

• Ndamupi Avirama la Sarai va sai ongangu yiwa kalume kuenda kakãi vo koloneke vilo?

• Nye tu pondola oku lilongisa kongangu Avirama a lekisa poku tetulula oku lihoyisa kua kala pokati kangambo vaye lava va Lote?

[Elitalatu kemela 14]

Avirahama ka pitisile kovaso omoko yaye yoku nõla tete, pole wa pitisile vali enene kovaso onjongole ya Lote

[Elitalatu kemela 16]

Avirahama wa lekisa ekolelo ku Yehova poku yovola ocimumba caye Lote

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link