Ndamupi Ombembua Ya Kristu Yi Viala Vovitima Vietu?
“Tavi okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima viene, momo oco wa kovongiwili, okuti vu linga ovimatamata vietimba limosi.”—VA KOLOSAI 3:15.
1, 2. Kovina vipi “ombembua ya Kristu” yi viala vovitima Viakristão?
ONDAKA oku vialiwa, ya suvukiwa lomanu valua, momo yeca ocisimilo coku kisikiwa oku linga cimue. Elungulo Upostolo Paulu a ecele ku vakuavo Akristão voko Kolosai liatiamẽla koku ‘tava oco ombembua ya Kristu yi viale vovitima viavo,’ ku vamue lia molehẽle soketi ka lia sungulukile. (Va Kolosai 3:15) Etu hẽ ka tu kuete omoko yoku linga eci tu yongola? Momo lie ut sukilila oku ecelela okuti ocina cimue ale umue o viala vovitima vietu?
2 Upostolo Paulu ka kalele loku sapuila va Kolosai oco va siepo omoko yavo yelisanjo. Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati oku “viala,” yi sangiwa kelivulu lia Va Kolosai 3:15, yatiamẽla konganji ya enda loku tepisa ovihandeleko via enda loku viala vakuakutasula ombunje kosimbu. Ndaño okuti, atasuli vombunje yaco, va kuataile elisanjo poku kuama ovihandeleko viombunje, onganji yaco, puãi oyo ya enda loku nõla u wa kuama muẽle ciwa ovihandeleko viaco, haeye wa yula. Cimuamue haicovo, tu kuete elisanjo lialua lioku nõla eci tu yongola oku linga komuenyo wetu, pole, poku ci linga, “ombembua ya Kristu” olonjanja viosi te oyo yi kala “onganji” ale oyo yi kala “ocihandeleko ci viala vovitima vietu.”
3. ”Ombembua ya Kristu” yi lomboloka nye?
3 “Ombembua ya Kristu” yi lomboloka ny? Yi lomboloka upole, ale etulumuho liutima, tu pondola oku yi kuata eci tu linga olondonge via Yesu, loku lilongisa okuti tu soliwe, haetu tua taviwa la Yehova Suku kuenda Lomõlaye. Eci Yesu a kala ocipepi loku siapo olondonge viaye, wa vi sapuila hati: “”Ndu wihi ombembua yange. . . . . Ovitima viene ka vi ka tokotelue, [kuenda] ka vi ka kale lusumba.” (Yoano 14:27) Vokuenda kueci ci pitahãla 2.000 kanyamo, ombembua yaco eyi yi kasi pokati ka vakuekolelo vana okuti olombuavekua viatiamẽla ketimba lia Kristu, kuenda koloneke vilo, yi letiwilevo kakamba vavo, “olomeme vikuavo.” (Yoano 10:16) Ombembua yaco eyi, te oyo yi viala vovitima vietu. Kuenje, eci tu pita lovitangi vialua, ombembua yaco yi pondola oku tu kuatisa oco ka tuka kuate usumba. Tu konomuisi ndomo eci ci lingiwa eci tu lambalaliwa, leci tu kala lasakalalo, kuenda eci tu liyaka lovisimilo ka via sungulukile.
Ceci ka tu Tatiwa Lesunga
4. (a) Ndamupi Yesu eya oku kuliha eci hacesungako? (b)Ndamupi Akristão va siata oku tambuluiya eci va tatiwa lãvi?
4 Soma Salomone wa popia hati: “Omunu poku kangisa ukuavo o lilinga eye muẽle civi” (Ukundi 8:9) Yesu wa kulihile ocili colondaka evi. Osimbu a kala kilu, eye wa mõla ndomo omanu va kala oku li talisa ohali pokati okuti ka va litati lesunga. Eci a kala palo posi, eye muẽle vo lingavo eci ka ca sungulukile. Ndaño okuti wa kala ulume umue okuti ka kuete ekandu, lopo vo lundila hati wa popia etonãi kuenje vo ponda ndondingãivi. (Mateo 26:63–66; Marko 15:27) Koloneke vilo, ekambo liesunga lia livokiya calua, kuenda Akristão vocili va siata oku talisiwavo ohali yalua, kuenda va ‘suvukiwa calua lolofeka viosi. (Mateo 24:9) Ocili okuti, ndaño muẽle loku talisiwa ohali kocila coku pondiwila kotembo yolo Nazista, kuenda ko Gulag ko União Soviética, ndaño loku talisiwa ohali, lou va lundila, okuenda oku va kapa volokayike, ombembua ya Kristu yamamako loku viala kovitima viavo. Ovo va kuama ongangu ya Yesu, ndomo tu tanga eci catiamẽla kokuaye hati: “Eye, eci vo lavisa, ka va tiuwilile elaviso, leci vo talisa ohali, ka sokoluile oku va fetuluinya, puãi wa talamela u o tetulula olondaka lesunga.”—1 Petulu 2:23.
5. Eci tu yeva ondaka yimue yi mõleha soketi hayesungako vekongelo, nye tu sukila oku konomuisa tete?
5 Olonjaja vimue, tua kuliha okuti, umue vekongelo Liakristão ka tatiwa lesunga. Eci ku pita cimue ca soka ndeci, tu sima ndupostolo Paulu wa popia hati: “Helie wa konjuiwa okuti ame sia ci temelele?” (2 Va Korindo 11:29) Nye tu pondola oku linga? Tete, tu kuete oku lipulisa etu muẽle okuti: ‘Anga hẽ eci hacesungko muẽle ocili ale?’ pamue ka tua kulihile cosi ca kongeliwamo. Noke yoku yevelela lutate oku liyeya kuomunu waco, tu kuete oku linga cimue. Ca sunguluka ciwa eci Embimbiliya li popia hati: “U wa kamba olondunge o tava ño viosi.” (Olosapo 14:15) Omo liaco, tu sukila oku lunguka.
6. Nye tu pondola oku linga nda tua limbuka okuti ka tu kasi loku tatiwa lesunga vengole?
6 Sokola okuti, ove muẽle ove ku kasi oku tatiwa lesunga. Omunu o kasi lombembua ya Kristu vutima waye o linga ndati? Tu sukila oku vangula lomunu waco tu sima okuti wa tu lueyela. Omo okuti ka ca sungulukile oku sapula ocitangi caco komunu ukuavo ka ci kulihile, nye ka tu ci sapuila ku Yehova vohutililo, loku kolela okuti esunga li lekisiwa? (Olosapo 3:5) Ca sunguluka okuti, nda tua kuama onjila yaco, tuka sanjuka vali calua omo lioku tetuluiwa kocitangi caco, kuenda utima wetu uka ‘tulumuha.’ (Osamo 4:4) Olonjanja vialua okuti, kuka kuamiwa olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci Kristu o weceli ene, haico ene eceli.”—Va Kolosai 3:13.
7. Nye tu sukila oku ivaluka olonjanja viosi poku kala la vamanjetu?
7 Ovi viosi tu linga, tu sukila oku ivaluka okuti, ndaño ka tu pondola oku tetulula ocitangi caco, pole tu tẽla oku kandangiya utima utima wetu. Nda ka tua lekisile esunguluko, omo liesunga lietu, cika kapa ombembua yetu kohele, kuenda ka tuka kuata vali esunga. (Olosapo 18:4) Tu pondola oku lueya, noke tu liwekapo oku enda enda kolohongele toke eci tu liombuka okuti kaliye ocitangi ca tetuluiwa lesunga. Ukualosamo wa soneha hati, vosi vana va sole ovihandeleko via Yehova, “eci ci tẽla oku va londuisa.” (119:165) Ondaka eyi yocili muẽle, momo vosi yetu olonjanja vimue ka tu tatiwa lesunga. Kuka ecelele okuti ovitangi viaco vi ku tateka oku vumba Yehova. Pole, ecelela okuti ombembua ya Kristu yi viala vutima wove.
Ceci tu Yukisua Lasakalalo
8. Vipi hẽ ovina vimue vi koka asakalalo, kuenda nye ci pondola oku iyilila kasakalalo aco?
8 Asakalalo a linga onepa yekalo ‘koloneke vilo via sulako.’ (2 Timoteo 3:1) Oku okuti, Yesu wa popia hati: “Ko ka kali lohele lomuenyo wene, hoti, Tu lia nye? Ndaño yetimba liene hoti, Tu wala nye?” (Luka 12:22) Pole asakalalo havosiko atiamẽla kovokuasi. Lote ‘wa sakalalele calua’ omo liukahonga wa kala vo Sodama. (2 Petulu 2:7) Upostolo Paulu wa ‘sakalalele calua leci catiamẽla kakongelo.’ (2 Va Korindo 11:28) Yesu wa pitavo lesakalalo liaco kuteke a kala loku lavoka olofa viaye, kuenda, “esalamiho liaye lia lokila posi [ndatosi] osonde.” (Luka 22:44) Ocili okuti, asakalalo ha osiko a lomboloka oku hongua kekolelo. Pole, asakalalo aco nda atiamẽla koku hongua kekolelo ale sio, nda a livokiya, ci tava okuti, a tepulula ombembua yetu. Asakalalo a siata oku linga ocilemo ku valua, okuti va fetika oku sima hati, ka va kuete vali epondolo lioku amamako lovikele viavo vioku vumba Yehova. Embimbiliya li popia hati: “Ohele vutima womunu yu petamisa.” (Olosapo 12:25) Nye tu pondola oku linga, nda tua sakalala lovitangi vimue?
9. Vipi hẽ olonjila vimue tu pondola oku kuama oco tu tepulule asakalalo, pole ovina vipi okuti olonjanja vimue vi nena asakalalo Ana okuti ka tu tẽla oku a mãlako?
9 Olonjanja vimue, tu tẽle oku linga Cimue ca sunguluka oco tu tepulule asakalalo aeco. Nda okuti, tua sakalala omo liocitangi cimue catiamẽla kuhayele, ca velapo oku ci konomuisa ciwa, ndaño okuti eci ci nõliwapo catiamẽla komunu lomunu.a (Mateo 9:12) Nda tua fetika oku yengenga omo liovikele vialua tu kuete, ca velapo okuti tu nõla omanu vamue oco va tambulebo vimue ovikele viaco. (Etundilo 18:13–23) Nye hẽ ci popia catiamẽla kolonjali vi kuete ovikele vina okuti ka ci tava oku vi kundika ku umue ukuavo oco a va kuatiseko. Ci lingiwa hẽ ndati nda Ukristão wa tokekisa olohuela la umue ka yongola oku lilongisa Embimbiliya? Ci lingiwa hẽ ndati, nda epata li kasi lovitangi vioku sanga olombongo vioku landa eteku, ale pamue li kasi vofeka yimue okuti muli uyaki? Ocili okuti, ka tu pondola oku mãlako asakalalo osi oluali lulo. Pole, handi tu pondola oku pandikisa oco ombembua ya Kristu yi viale vovitima vietu. Ndamupi?
10. Vipi hẽ olonjila vivali Akristão va pondola oku kuama oco asakalalo avo a tepuluke?
10 Oku sanda elembeleko Vondak ya Suku, oyo onjila ya sunguluka. Soma Daviti wa soneha hati: ‘Eci atatahãi a nduila vutima, oku lemba kuove oko ku ñolisa.’ (Osamo 94:19) ‘Elimbeleko’ lia Yehova li sangiwa Vembimbiliya. Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, cika tu kuatisa oco ombembua ya Kristu yi viale vovitima vietu. Embimbiliya li popia hati: “Tuika Yehova ocitele cove kuenje eye o ku kuatisa. Lalimue eteke [aka] tava okuti ukuesunga o sengiwa.” (Osamo 55:22) Cimuamue haico upostolo Paulu a soneha hati: “Lacimue ko ka ci kuateli ohele, puãi kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku lolopandu volohutililo viene lalombelo ene. Kuenje ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi, yi lavo ovitima viene lovisimilo viene vu Kristu Yesu.” (Va Filipoi 4:6, 7) Nda tua likolisilako koku linga olohutililo, cika tu kuatisa oku amamako lombembua yetu.
11. (a) Ndamupi Yesu a lekisa ongangu yiwa koku likutilila? (b) Ndamupi tu kuete oku tenda olohutililo?
11 Kueci catiamẽla kondaka eyi, Yesu wa lekisa ongangu yimue yiwa. Onjanja yimue, eye wa likutilila ku Isiaye wokilu vokuenda kuolowola vimue. (Mateo 14:23; Luka 6:12) Olohutililo vio kuatisa oku pandikisa kohali. Kuteke woku lalela kolofa viaye, esakalalo liaye lia livokiyile vali calua. Nye a linga? “Wa likutilila lolupili.” (Luka 22:44) Omõla wa Suku walipua wa kala ulume umue ukuakulikutilila. Ca piãla vali enene olondonge viaye ka via lipuile te via kuatavo ocituwa cimuamue coku likutilila. Yesu wa longisa olondonge viaye oco viamameko ‘loku likutilila.’ (Luka 18:1) Ohutililo oyo onjila ya velapo yoku livanguisa la Una wa tu kuliha ciwa okuti, ukulihiso tu kuetu watiamẽla kokuetu muẽle u sule. (Osamo 103:14) Nda tu yongola okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima vietu, tuka kuata ‘ocituwa coku likutilila.’—1 Va Tesalonike 5:17.
Oku Yula Atateko
12. Momo lie vamue va simila hati, upange wavo ka u kuete esilivilo?
12 Yehova, o tenda omunu lomunu ndondingupange yaye vi soliwe calua. (Hagai 2:7) Pole, valua okuti ka va tava kondaka eyi. Vamue va pua ekolelo omo liovina ndeci, oku kuka, oku livokiya kuovikele vepata, ale ekambo liuhayele. Vakuavo va sumua omo liovina va pita lavio eci va kala omãla. Handi vali, vakuavo va liyaka lovisimilo vieci civi va linga kosimbu, kuenje, va tatãla hati, Yehova lalimue eteke aka va ecela omo liovilinga viavo vivi. (Osamo 51:3) Nye tu pondola oku linga lovisimilo viaco?
13. Elembeleko lipi li sangiwa Vembimbiliya lilembeleka vana va sima hati, ka va silivila?
13 Ombembua ya Kristu yika tu kuatisa oku kolela muele okuti Yehova o tu sole. Tu pondola oku vokiya ombembua vovitima vietu eci tu ivaluaka okuti, Yesu lalimue eteke a popile hati, esilivilo lietu li tendiwila koku sokisa upange wetu lowu u lingiwa la vakuetu. (Mateo 25:14, 15; Marko 12:41–44) Eci eye a popia, ci lekisa ciwa ocisola caye a tu kuetele. Eye wa sapuila olondonge viaye hati: “U o pandakaisa toke kesulilo eye o[ka] popeliwa.” (Mateo 24:13) Yesu “wa pembuiwa,” lomanu, pole ka tatãlele okuti Isiaye u sole. (Isaya 53:3; Yoano 10:17) Kuenda eye wa sapuila olondonge viaye hati, ovo va soliwevo. (Yoano 14:21) Oco Yesu a lombolole ciwa ondaka eyi, wa popia hati: “Olongundu vivali hẽ, ka vi landiwa lolusendu? Kuenje layimue yavio yi lokila posi te Isiene wa ci panga. Ndaño esinga liovovitue viene lia tendiwa. Oco ko ka kuati ohele, momo wa velipo olongungu via lua.” (Mateo 10:29–31) Hahuminyokuoyo yocisola ca Yehova!
14. Ekolelo lipi tu kuete liokuti, Yehova wa tu kapako muẽle vosi yetu?
14 Yesu wa popiavo hati: “Lomue o tẽla oku iya kokunge, te Isia wa numa u koka.” (Yoano 6:44) Omo okuti, Yehova eye wa tu koka oco tu kuame Yesu, Eye o yongola okuti tu yoviwa. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Oco hacipango ca Isieneko o kasi kilu okuti kamue kamosi kava vatito ka taka.” (Mateo 18:14) Omo liaco, nda ove o kasi loku vumba lutima wosi, o pondola oku sanjukila upange wove una o kasi loku linga. (Va Galatia 6:4) Nda o kasi loku liyaka lovisimilo viovina vivi wa linga kosimbu, kolela okuti Yehova oka ‘ecela muẽle’ ava valikekembela muẽle ocili. (Isaya 43:25; 55:7) Nda wa sumua omo liocitangi cimue cikuavo, ivluka okuti, “Yehova yu ocipepi la vakuavitima via teka. O popela ava va kasi lovitima via samba.”—Osamo 34:18.
15. (a) Ndamupi Satana a seteka oku tepulula ombembua yetu? (b) Ekolelo lipi tu kuete kueci catiamẽla ku Yehova?
15 Satana o yongola calua okuti, ove ku kuata vali ombembua. Eye, eye wa nena ekandu tua citiwa laio okuti olio tu kasi oku liyaka lalio vosi yetu. (Va Roma 7:21–24) Eye oku vetiya oco o kuate ocisimilo cokuti, ekambo liove lioku lipua li lingisa okuti upange wove ka u taviwa la Suku. Lalimue eteke kuka ecelele okuti Eliapu liu ku sumuisa. Kuliha ciwa atutu aye, kuenda amamako muẽle lepandi liove. (2 Va Korindo 2:11; Va Efeso 6:11–13) Ivaluka okuti, “Suku wa piãla, ovitima vietu vi sule, kuenje eye wa kuliha cosi.” (1 Yoano 3:20) Yehova o lete ovina vialua viwa vi pita letu okuti hakuluiya kuetuko lika. Eye o letevo ovisimilo kuenda olonjongole vietu. Upa elembeleko kolondaka viukualosamo wa popia hati: “Yehova ka pañula omanu vaye, ka yanduluka ocipiñalo caye.”—Osamo 94:14.
Elitokeko Koku “Ombembua ya Kristu”
16. Ndamupi okuti ka tu kasi likawetu koku amamako kuetu loku pandikisa?
16 Upostolo Paulu wa soneha hati, tu sesamẽla oku ecelela oco ombembua ya Kristu yi viale vovitima vietu, momo tua linga “ovimatamata vietimba limosi.” Akristão olombuavekua upostolo Paulu a sonehelele ukandaka waye, va tukuiwa hati vatiamẽle ku Kristu, ndeci olombuavekua vi kasi kotembo yilo. Vakuavo okuti, akamba vavo “olomeme vikuavo vikuavo,” va likuete ocimunga lavo ‘ndocunda cimuamue lungombo umuamue’ Yesu Kristu. (Yoano 10:16) Kumosi ‘locunda’ colohulukãi via vamanji va sangiwa voluali luosi, va ecelela okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima viavo. Omo tua kuliha okuti ka tu kasi lika lietu, eci ci tu kuatisa vali enene koku pandikisa. Upostolo Petulu wa soneha hati: “Pami lekolelo liene kuenje tamalali laye. Ivaloki okuti vakuẽle voluali luosi va talavo ohali ndene.”—1 Petulu 5:9.
17. Evetiyo lipi tu kuete oco tu ecelele okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima vietu?
17 Vosi yetu tu amamako loku lekisa ombembua, momo oyo epako liespiritu sandu lia Suku. (Va Galitia 5:22, 23) Ocili okuti, vosi vana va ka sangiwa lombembua, okuti ka va kuete omome ndaño atime vaka sumuluisiwa la Yehova loku kala vefeka yelau palo posi, okuti omo vakuesunga vaka kala otembo yenda hu. (2 Petulu 3:13, 14) Etu tu kuete esunga lioku ecelela okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima vietu.
a Olonjanja vimue, asakalalo a livokiya vali vali calua omo liovihemba, ndeci uvei u tekuiwa hati, depressão clínica.
Handi Ocivaluka?
• Ombembua ya Kristu yi lomboloka nye?
• Ndamupi ombembua ya Kristu yi pondola oku viala vovitima vietu, nda ka tu kasi loku tatiwa lesunga?
• Ndamupi ombembua ya Kristu yi pondola oku tu kuatisa oco tu yule asakalalo?
• Ndamupi ombembua ya Kristu yi pondola oku tu lembeleka eci tu kala lovisimilo viokuti ka tu silivila?
Eci Yesu a kala kovaso yava volundila, wa litumbika eye muẽle ku Yehova
[Elitalatu kemela 31]
Nda isia ukuacisola o tu lembeleka, elembeleko lia Yehova li pondolavo oku tepulula asakalalo etu
[Elitalatu kemela 32]
Epandi li kuete esilivilo lia velapo ku Suku