Amamako Loku Lekisa Esunga
“Epako liocinyi li sangiwa vovina viosi viwa, kuenda haivio viesunga haivio viocili.”—VA EFESO 5:9.
1. Ndamupi olohuluwa viomanu va kasi loku tava kolondaka Viosamo 31:19?
OCINA ca velapo okuti oco omunu a pondola oku linga, oku sivaya Yehova. Koloneke vilo, olohũlũkãi vialua viomanu va kasi loku sivaya Suku omo liesunga liaye. Etu Tulombangi via Yehova tu pokola kokuaye, omo lioku tava kolondaka viukualosamo wa imba ocisungo hati: “Ohenda yove yalua cimue. Wa yi solekela ava va ku sumbila.”—Osamo 31:19.
2, 3. Nye ci pondola okuiyililako nda ka tua lekisile ovituwa viwa kupange wetu woku longisa omanu?
2 Oku lekisa esumbilo ku Yehova ku tu vetiya oku u sivaya omo liesunga liaye. Eci ci tu vetiyavo oku eca ‘olopandu ku Yehova, loku u pandiya kuenda oku kũlĩha ulamba wuviali waye.’ (Osamo 145:10-13) Eli olio esunga lieci tu kuetele oku lekisa ombili yocili kupange woku kunda Usoma , kuenda, oku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Omo liaco, upange wetu woku kunda, te u lingiwa loku lekisa ovituwa viwa. Handi vali, nda ka tua ci lingile ci tava okuti onduko ya Suku yi lavisiwa.
3 Kuli omanu valua va litukula hati, va kasi loku fendela Suku, pole, ovituwa viavo via li tepa calua lolonumbi Viembimbiliya. Kueci catiamẽla komanu vamue okuti ka va kale loku linga eci ca sunguluka, upostolo Paulu wa soneha hati: “Oco hẽ, ove o longisa ukuẽle, ove muẽle ku lilongisa? Osimbu o kunda huti, Ku ka ive, ove muẽle wiva? Ove o popia huti, Ku ka pekelise, ove muẽle o pekelisa? . . . Onduko ya Suku ya tombiwa pokati ka vakualofeka mekonda liene, ndomo ca sonehiwa.”—Va Roma 2:21, 22, 24.
4. Nye ci pondola okuiyilila kovilinga vietu viwa?
4 Ka tuka eceleli okuti, onduko ya Suku, yi lavisiwa. Pole, tu likolisiliko oku lekisa ovituwa viwa oco Yehova a sivayiwe. Omo lioku kuama onjila eyi, ca siata oku eca uvangi wocili ku vana ka va sangiwa vekongelo Liakristão. Handi vali, ovilinga viaco viwa via siatavo oku tulumũla ovanyãli vetu. (1 Petulu 2:15) Ca velapo vali ceci okuti, omo liovilinga vietu viwa, valua omanu va kokiwila vocisoko ca Yehova. Kuenje, noke va fetikavo oku sivaya Yehova, kuenda va lavoka oku kuata omuenyo wenda ño hũ.—Ovilinga 13:48.
5. Apulilo api tu sukila oku konomuisa?
5 Ndaño okuti ka tualipuile, ndamupi tu pondola oku yuvula ovilinga vi lavisa Yehova okuti vi konyõla vana va sandiliya ocili? Kuenda ndamupi tu pondola oku litunda ciwa koku lekisa esunga?
Epako Liocinyi
6. Vipi hẽ ‘ovilinga vimue viowelema okuti ka vimi apako’? Pole, apako api Akristão va sukila oku lekisa?
6 Omo okuti Tuakristão va litumbika, tu sanjukila ovituwa vina okuti vi tu kuatisa oku yuvula ‘ovilinga vina viowelema ka vimi apako.’ Vovituwa viaco mua kongela ovilinga vi lavisa Suku ndeci uhembi, oku nyana, onjuela, ombangulo yĩvi yatiamẽla kukahonga, akutisasõi, kuenda uholua. (Va Efeso 4:25, 28, 31; 5:3, 4, 11, 12, 18) Pole, tu yuvula ovituwa viaco vĩvi poku ‘endaenda ndomãla vocinyi.’ Upostolo Paulu wa popia hati, “epako liocinyi li sangiwa vovina viosi viwa, kuenda haivio viesunga haivio viocili.” (Va Efeso 5:8, 9) Omo liokuendela vocinyi tu pondola oku amamako oku lekisa esunga. Anga hẽ ocinyi caco ci kasi ndati?
7. Nye tu sukila oku linga oco tu amameko oku lekisa esunga?
7 Ndaño okuti ka tualipuile, nda tua endela vocinyi cespiritu, tu pondola oku lekisa esunga. Ukualosamo wa imba ocisungo hati: “Ondaka yove oyo ovela yolomai viange, haiyo ocinyi cokonjila yange.” (Osamo 119:105) Nda tu yongola oku lekisa “epako liocinyi,” lekuatiso ‘liovina viosi viwa,’ tu sukila oku endela vocinyi cespiritu ci sangiwa Vondaka ya Suku. Kuenda, tu sukila oku lilongisa cosi ci sangiwa valivulu etu Tuakristão, lokupa esilivilo kovina viosi tu lilongisa kolohongele vietu. (Luka 12:42; Va Roma 15:4; Va Heveru 10:24, 25) Tu sukilavo oku kuama lutate ongangu ya Yesu Kristu loku longisa kuaye momo eye ‘ocinyi coluali,’ haeye ‘ocinyi culamba wa Yehova.’—Yoano 8:12; Va Heveru 1:1-3.
Epako Liespiritu
8. Momo lie tu ponduila oku lekisa esunga?
8 Ocinyi cespiritu ci tu kuatisa oku lekisa esunga. Handi vali, tu pondola oku lekisa ocituwa caco omo lioku kuatisiwa lespiritu sandu lia Suku. Esunga, ocituwa cimue catiamẽla ‘kepako liespiritu.’ (Va Galatia 5:22, 23) Nda tua ecelela okuti espiritu sandu lia Yehova li tu songuila, cika tu kuatisa calua, kuenda tuka tẽla oku lekisa esunga.
9. Ndamupi tu pondola oku pokola kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Luka 11:9-13?
9 Onjongole yetu yoku sanjuisa Yehova poku lekisa esunga, yi tu vetiya oku pokola kolondaka via Yesu wa popia hati: “Pingi kuenje cu wihiwi, vanjiliyi kuenje vu sanga, totoli, kuenje vo yikuluili. Momo wosi o pinga, o tambula; u o vanjiliya, o sanga; u o totola, vo yikuluila. Pokati kene isia yi pi o kasi lomõla, nda u pinga olusi o wiha onyõha, olusi haluoko? Pamue nda o pinga esaila, o wiha enyenya? Oco nda ene wa tuwi ale oku linga cĩvi, wa kũlĩhi oku eca oviali viwa komãla vene, Isiene ukuailu hẽ, ka velipo oku avela espiritu sandu kuava vo pinga?” (Luka 11:9-13) Omo liaco, tu pokoli kelungulo lia Yesu poku pinga ku Yehova espiritu liaye oco tuamamiko loku lekisa esunga.
‘Amamako Loku Linga Eci Ciwa’
10. Ovina vipi viatiamẽla kesunga lia Yehova via tukuiwa kelivulu Lietundilo 34:6, 7?
10 Locinyi cespiritu ci tunda Vondaka ya Suku, kumue lekuatiso liespiritu sandu Liaye, tu pondola oku ‘amamako oku linga eci ciwa.’ (Va Roma 13:3) Poku tanga Embimbiliya olonjanja viosi tu pondola oku lilongisa calua ndomo tu pondola oku setukula esunga lia Yehova. Vocipama catete, tua lilongisa eci catiamẽla kesunga lia Suku lia lomboluiwa vesapulo lia Mose li sangiwa kelivulu Lietundilo 34:6, 7, oku tu tanga hati: “Yehova, Yehova Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili, ukuakumuisa kolohulukãi viomanu ocisola ka ci pui. Ukuakuecela olongole levĩho kuenda akandu, kuenje ka yovuisa ukueko.” Oku konomuisa ciwa olondaka evi viatiamẽla kesunga lia Yehova, cika tu kuatisa oku amamako oku ‘linga eci ciwa.’
11. Ndamupi tu pondola oku kongeliwa vukũlĩhĩso wokuti Yehova ukuahenda, haeye ukuacikembe?
11 Esapulo eli lia tunda ku Suku, li tu vetiya oku kuama ongangu ya Yehova poku lekisa ohenda kuenda oku lekisa ocikembe. Omo liaco, Yesu wa popia hati, “vakuahenda vasumũlũha momo va mola ohenda.” (Mateo 5:7; Luka 6:36) Poku kũlĩha okuti, Yehova ukuahenda, ci tu vetiyavo oku lekisa ohenda poku vangula la vakuetu, oku kongelamo vana tu kundila olondaka viwa. Eci ci litava lelungulo liupostolo Paulu wa popia hati: ‘Upopi wene u kale lumbombe loku singiwa lomongua, okuti vu kumbulula ciwa omunu wosi wo puli cimue.’—Va Kolosai 4:6.
12. (a) Omo okuti Suku ukuakulivala konyeño, ndamupi tu sukila oku tata vakuetu? (b) Ohenda ya Yehova yi tu vetiya oku linga nye?
12 Omo okuti Suku ukuakulivala konyeño, onjongole yetu yoku ‘linga eci ciwa,’ yi tu vetiya oku ecela vakuetu eci va tu lingila cimue cĩvi, okuti tu kapako vali calua ovituwa viavo viwa. (Mateo 7:5; Tiago 1:19) Ocisola ca Yehova, ci tu vetiyavo oku lekisa ocisola cocili ndaño ceci tu sangiwa lovitangi vialua. Eci oco muẽle ci yonguiwa.—Olosapo 19:22.
13. Ndamupi tu pondola oku lekisa komanu lovituwa vietu okuti Yehova ‘ukuacili’?
13 Omo okuti Yehova ‘ukuacili,’ tu sukila oku ‘lilekisa ndomanu vaye koku vangula kuetu.’ (2 Va Korindo 6:3-7) Pokati kovina epanduvali Yehova anyãle, pali “elimi liuhembi, kuenda “ombangi yesanda yi popia uhembi.” (Olosapo 6:16-19) Pole, onjongole yetu yoku sanjuisa Suku, yi tu vetiya oku ‘imbapo uhembi, okuti tu popia lika ocili. (Va Efeso 4:25) Omo liaco, lalimue eteke ka tuka liwekipo oku lekisa esunga.
14. Momo lie tu sukilila oku ecela ava va tu lueyela?
14 Olondaka Suku a sapuila Mose vi tu vetiyavo oku ecela vakuetu, omo okuti Yehova ecela vosi va likekembela. (Mateo 6:14, 15) Ocili okuti, Yehova o nena eyambulo komanu vana okuti ka va yongola oku likekembela akandu avo. Omo liaco, tu sukila oku teyuila olonumbi viaye viesunga momo vi kasilili oco vekongelo mu kale ekalo liwa kespiritu.—Ovisila 5:1; 1 Va Korindo 5:11, 12; 1 Timoteo 5:22.
‘Tuamamiko Loku Lavulula’
15, 16. Ndamupi elungulo liupostolo Paulu li sangiwa kelivulu lia Va Efeso 5:15-19 li tu kuatisa oku amamako loku lekisa esunga?
15 Oco tuamameko loku lekisa esunga, ndaño levĩho lia tu ñuala, tu sukila oku kuatisiwa lespiritu lia Suku. Handi vali, tu sukilavo oku lavulula ndomo tu kasi loku enda. Upostolo Paulu wa vetiya Akristão voko Efeso hati: ‘Endaendi lutate nda vakualondunge. Ko ka endaendi ndava va kamba olondunge. Kolisiko oku yukisa oloneke viene leci cesunga lika, momo oloneke vilo via viha. Oco ko ka lingi aveke, puãi limbuki ocipango ca Ñala Yehova. Ko ka kolui lovinyu, momo oco ci koka oku nyõleha, puãi yuki espiritu. Livanguisi pokati lolosamo viefendelo liespiritu. Tu imbili Yehova Suku ovisungo vi tunda kutima wetu.’ (Va Efeso 5:15-19) Elungulo eli lia sunguluka calua kokuetu tu kasi ndeti koloneke vilo viohali haivio via sulako.—2 Timoteo 3:1.
16 Nda tu yongola oku amamako loku lekisa esunga, tu sukila oku lavulula lutate wocili ndomo tu kasi loku enda, nda vana va lekisa olondunge ndevi via Suku. (Tiago 3:17) Tu sukila oku yuvula oku linga ekandu, kuenda tu sukilavo espiritu sandu oco li tu endise. (Va Galatia 5:19-25) Poku pokola kueci tu lilongisa kolohongele viekongelo, kolohongele vimbo, kuenda kolohongele viofeka, ci tu kuatisa oku linga eci ciwa. Olondaka upostolo Paulu a sonehela va Efeso, vi tu ivaluisavo okuti, kefendelo lietu tu kuatisiwa ‘lovisungo vi tunda kutima wetu.’ Kuenje, ovisungo viaco vi lekisa ovituwa viwa viespiritu ndeci esunga.
17. Nda Akristão omo lioku vela ka va tẽla oku endaenda kolohongele, nye va pondola oku kolela?
17 Kuli vamanjetu okuti omo liovoveyi va kasi lavo, ka va pondola oku endaenda kolohongele viekongelo. Nye hẽ ci popiwa catiamẽla kokuavo? Ovo va sumua calua omo okuti, ka va pondola oku endaenda kolohongele viekongelo oco va likongele la vamanji koku fendela Yehova. Pole, ovo va sesamẽla oku kolela okuti, Yehova wa kũlĩha ekalo liavo. Kuenje, eci cika va kuatisa oku amamako loku endela vocinyi loku tambula espiritu sandu, oco vamameko loku linga eci ciwa.—Isaya 57:15.
18. Nye cika tu kuatisa koku lekisa esunga?
18 Oco tu lekise esunga, tu sukila oku nõla lutate akamba tu likongela lavo. Handi vali, tu sukilavo oku yuvula akamba vana okuti, “ka va sole eci ciwa.” (2 Timoteo 3:2-5; 1 Va Korindo 15:33) Oku pokola kelungulo liaco, ci tu kuatisa oku yuvula oku ‘sumuisa espiritu sandu lia Suku. (Va Efeso 4:30) Nda tua kuata ukamba wocili la vana va sole esunga, haivo va songuiwa lespiritu sandu lia Yehova, cika tu kuatisa oku linga eci ciwa.—Amosi 5:15; Va Roma 8:14; Va Galatia 5:18.
Koku Lekisa Esunga Kuimĩla Apako Awa
19-21. Lombolola ovolandu a lekisa esilivilo lioku lekisa esunguluko.
19 Oku endela vocinyi cespiritu, ci kuatisa oku kuama olonumbi viespiritu sandu lia Suku. Kuenda, oku lavulula lutate ndomo tu kasi loku enda, ci tu kuatisavo oku yuvula oku linga cosi cĩvi okuti, tu ‘linga lika eci ciwa.’ Eci ci pondola oku eca apako awa. Konomuisa ulandu wa pita la umue Ombangi ya Yehova o tukuiwa hati, Zongezile wo ko Afrika do Sul. Eteke limue kowola yomẽle, eci a kala loku enda kosikola, wa yonguile oku kũlĩhĩsa olombongo a kuete kombango. Pole, omakina yoku tenda olombongo ka ya tendele ciwa, kuenje, yo wĩha eci ci soka R42,000 ci lomboloka 6.000 kolondolale. Esualali li lava onjo yoku soleka olombongo kuenda omanu vakuavo, vo vetiya oku tambula olombongo viaco oco a vi kape konjo yikuavo yoku soleka olombongo. Pole, ulume umue lukãi waye va kasi laye vonjo yimosi, okuti Olombangi via Yehova, vo vetiya oco olombongo viaco kaka vi tambule.
20 Keteke likuavo, manji Zongezile wa endele konjo yaco yoku soleka olombongo oco a ci vangule. Pole, noke veya oku limbuka okuti, olombongo viaco viulume umue ukualomĩlu haeye ohuasi calua okuti wa kala loku vi kapa vokasia yombango yomunu ukuavo. Eci ulume waco ukualomĩlu a limbuka okuti Zongezile polombongo viaco kopilepo lavimue, wa komõha calua, kuenje wo pulisa hati: “Etavo liove lipi?” Zongezile wa lombolola okuti eye Ombangi ya Yehova. Lesanju liocili, ulume waco wa sapuila kasualali va lava onjo yoku soleka olombongo hati: “Tu yongola okuti, omanu vosi va linga vakuacili Ndolombangi via Yehova.” Ocili okuti, ovilinga viesunga, vi pondola oku vetiya vakuetu koku sivaya Yehova.—Va Heveru 13:18.
21 Ovilinga viesunga, ka ci sukila oku vi linga lonjila yimue yi komohĩsa omanu poku kuatisa vakuetu. Loku lekisa ndomo ci lingiwa kũlĩhĩsa ulandu owu: Ukuenje umue Ombangi ya Yehova, o sangiwa kocifuka co Samoa okuti wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, eteke limue eci a endele kosipitali, kua kala omanu valua va kevelela ondotolo oco va sakuiwe. Pole, eye wa limbuka okuti ponẽle yaye, pakala ukãi umue wa kuka haeye ovela calua. Eye wa eca olukalu luaye kukãi waco oco ondotolo yuwĩhe ovihemba lonjanga. Kuenje, eteke limue manji weya oku ñualehẽla lukãi waco pocitanda. Noke, ukãi waco wa ivaluka elinga liwa o lingilile kosipitali. Kuenje, ukãi wa popia hati: “Kaliye nda kũlĩha okuti Olombangi via Yehova vi sole calua vakuavo valisungue lavo.” Ndaño okuti, eye tete ka lekisile onjongole kesapulo Liusoma, esunga vo lekisila lio kuatisa calua. Noke weya oku tava elilongiso Liembimbiliya, kuenje, wa fetika oku kuata ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku.
22. Yipi onjila yimue okuti ya velapo koku ‘linga eci ciwa’?
22 Ocili okuti, ove o pondola oku lombolola ovolandu alua a lekisa esilivilo lioku lekisa esunga. Ca velapo vali enene koku ‘linga eci ciwa,’ oku kuata onepa kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Mateo 24:14) Valua pokati ketu, tu kuete epuluvi lioku litumbika kupange waco. Kuenje, tua kũlĩha okuti, eyi oyo onjila yoku linga eci ciwa, ca piãla vali enene ku vakuavitima via sunguluka. Handi vali, ca velapo ceci okuti, upange wetu woku kunda kuenda ovituwa vietu viwa, vieca esivayo ku Yehova usovoli wesunga.—Mateo 19:16, 17.
Amamiko ‘Loku Linga Eci Ciwa’
23. Momo lie upange Wakristão woku kunda u kuetele esilivilo liocili?
23 Upange wetu woku kunda u kuete esilivilo liocili. Momo u pondola oku tu yovola etu muẽle, kuenda u yovolavo vana va yevelela kesapulo Liembimbiliya. Handi vali, ovo va pondola oku nõlapo onjila yi tuala komuenyo wenda ño hũ. (Mateo 7:13, 14; 1 Timoteo 4:16) Eci tu liyaka locitangi coku nõla eci ci lingiwa, onjongole yoku linga eci ciwa yi tu vetiya oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Ndamupi onjila nda nõlapo ndeti yi pondola oku ndi kuatisa kupange woku kunda Usoma? Onjila yaco eyi ndi yi tenda hẽ ndu okuti yiwa? Anga hẽ cika ecelela okuti ndi kuatisa vakuetu oco va tave ‘kesapulo liwa liotembo ka yi pui’ oco va kuate ukamba wocili la Yehova Suku?’ (Esituluilo 14:6) Oku pitisa kovaso esapulo Liusoma wa Suku, ci nena esumũlũho lia piãla.—Mateo 6:33; Ovilinga 20:35.
24, 25. Vipi hẽ olonjila vimue tu sukila oku kuama oco tu linge eci ciwa vekongelo? Kuenda nye tu pondola oku kolela nda tuamamako loku lekisa esunga?
24 Lalimue eteke ka tuka sepuli ekuatiso li tunda kesunga. Tu pondola oku likolisilako calua loku lekisa ocituwa caco poku eca ekuatiso lietu kekongelo Liakristão. Ocili okuti, tu linga eci ciwa poku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi okuti tu kuatavo onepa kolohongele viaco. Kuenda atambululo ana tu eca okuti tua a pongiya ciwa, ci tava okuti, a kuatisa vakuetu kespiritu. Tu lingavo ciwa eci tueca olombongo vietu vioku tata Vonjango Yusoma, kuenda oku kuata onepa koku tata ciwa onjango yaco. (2 Olosoma 22:3-7; 2 Va Korindo 9:6, 7) Omo liaco, ‘eci ku molẽha epuluvi, tu lingi eci ciwa komanu vosi, ca piãla vali enene ku vakuetu tu fendelela lavo kumuamue.’—Va Galatia 6:10.
25 Etu ka tua kũlĩhĩle ovitangi vi keya kovaso okuti vi sukila oku lekisa esunga. Osimbu tu likolisilako loku yula ovitangi, tuamamiko loku kuama ocinyi Cembimbiliya. Tu likutilili oco tu tambule espiritu sandu lia Yehova, poku linga ocipango caye ciwa haico ca sunguluka. (Va Roma 2:9, 10; 12:2) Tu pondola oku kolela okuti, nda tuamamako loku lekisa esunga, tuka tambula esumũlũho liocili li tunda ku Yehova.
O Tambulula hẽ Ndati?
• Ndamupi tu pondola oku linga eci ciwa?
• Momo lie esunga li tukuiwila hati ‘epako liocinyi’?
• Momo lie esunga li tukuiwila hati ‘epako liespiritu’?
• Ovituwa vietu viwa vi pondola oku eca ekuatiso lie?
[Elitalatu kemẽla 15]
Ondaka ya Suku kuenda espiritu sandu liaye yi tu kuatisa oku lekisa esunga
[Elitalatu kemẽla 16]
Oku lekisa esunga ku nena asumũlũho ocili