Oku Yuvula Eliño Ku Kuete Esilivilo Lie?
OKU YUVULA ELIÑO ci kuete alomboloko alua komanu voko lonepa viñi viñi. Ndeci, onjali yimue yukãi eci yi pinga komõlaye oco a puse kocipala kuenda povaka, pamue eye o sima hati o sukila oku yaveka lika ovaka aye vovava kuenda oku yulisa komẽla. Pole, Inaye wa kũlĩha okuti eci hacoko. Eye o tiuka laye vonjo yuhayele kuenje u tukusa lonjapãu povaka aye lo kocipala, kuenda ovava alua ndaño okuti eye o kaloloka loku lila omo ka yongola oku lisukula!
Ocili okuti, olonumbi viatiamẽla koku yuvula eliño via litepa calua kolonepa viñi viñi violuali. Kuenje, omanu va kula lalomboloko akahandangala atiamẽla koku yuvula eliño. Kotembo yapita oku yuvula eliño ca kala ocihandeleko cimue ciwa kosikola. Kuenje, ocihandeleko caco coku yuvula eliño ca kuatisa olondonge kolofeka viñi viñi oku amamako lunate. Cilo, olosikola vialua vieyuka to lovinjangatela kuenda ovipuapualakata. Kuenje, vi kasi ndeci eyala okuti ka ca lelukile oku papalelako. Nye ci popiwa kueci catiamẽla kolohondo vioku tangela? Darren, ondavululi yimue yosikola ya velapo ko Australia, wa popia okuti: “Cilo tua siata oku mõla eliño lialua volohondo viosikola. Kolondonge vimue eci va yeva olondaka viokuti “Ci nõlapo” ale “Yelisapo” kokuavo ci lomboloka ekangiso. Ocitangi ceci okuti, alongisi vamue va kapako lika ekisika lioku yuvula eliño ndonjila yoku kangisa.
Handi vali, akulu olonjanja vimue ka va siatele oku eca ongangu yiwa yoku yuvula eliño. Ndaño muẽle keteke leteke komuenyo wavo kuenda konepa yolomĩlu kolofeka viosi. Ovitumãlo vialua viowiñi via siata oku siwa leliño. Olonjo viovomesele via siata oku liñisa ekalo liwa liofeka. Eliño ka lineniwa lika lolonjo viumesele kuenda olomĩlu viakahandangala, pole li neniwa lomanu. Ndaño okuti ocipululu oco ono ya velapo yovitangi vieliño voluali luosi kuenda ovoveyi eyililako, onepa yalua yovitangi vi kasiko omo liovituwa vivĩ viomanu kueci catiamẽla kunate. Umue wa kala kesongo kowiñi kofeka yoko Australia wa tavavo kolondaka evi poku popia hati: “Ovitangi viosi viatiamẽla kuhayele wowiñi ci tava okuti vi tepuluka ovio muẽle poku konomuisa omunu lomunu ndeci ulume, ukãi kuenda omõla.”
Handi vali, omanu valua va siata oku sima okuti, oku yuvula eliño ocitangi cimue comunu lomunu kuenda ka ci tava okuti ci kala ocitangi comunu umue ukuavo. Anga hẽ eci ocili muẽle?
Oku yuvula eliño ku kuete esilivilo liocili kueci catiamẽla kokulia kuetu. Cikale eci tu ku landa pocitanda, nda ceci tu lia vonjo yimue yoku landisa okulia kuapia ale ceci tu lila vonjo yimue yakamba. Omanu vosi vana va talavaya lokulia ale vakuakuava okulia, va sukila oku yuvula calua eliño. Nda ovaka avo ale etu aliña, a pondola oku nena ovoveyi alua. Tu popia hẽ nye kueci catiamẽla kolosipitali okuti ovitumãlo vimue vi sukila calua oku yuvula eliño okuti ovitumãlo vi kuavo ci sule? Ukanda wo kofeka yo Inglaterra u vangula eci catiamẽla kuhayele, wa lombolola okuti, ovaka a liña olondotolo kuenda ovifulumelu a tu kuatisa oku sanga elomboloko lieci olonjanja vimue kua siatela oku sambukila ovoveyi kolombeyi vi kasi vosipitali. Noke, oku sakula ovoveyi aco ci pesela ekuĩ liolohũlũkãi kolondolale. Ocili okuti, etu ka tu yongola okuti omunu umue wiñi o kapa kohele uhayele wetu omo liumbondo waye.
Nda omunu umue o liñisa locipango apa tu popa ovava, ci linga ocitangi cimue cinene. Ocili okuti, omanu vamue va siata oku litoma injesãu viovihemba vina vi koluisa kuenje olonguya viaco va vi sia nõ ndoto konele yokalunga. Anga hẽ ca sunguluka oku endela kohulo yokalunga okuti ka tu wala olosapato? Handi vali pamue, ci tava okuti omunu lomunu o lipula ndoco: Anga hẽ oku yuvula eliño kua siata oku kapiwako muẽle vonjo yetu?
Ukãi umue o tukuiwa hati Suellen Hoy velivulu liaye a soneha mu sangiwa epulilo liokuti: “Tumanu vamue hẽ va yela?” Kuenje, eye wa tambulula hati: “Ci tava okuti hacoko.” Eye wa lombolola okuti apongoloko ovituwa viomanu, o-o esunga lia velapo lieci ku kasilili ocitangi caco. Omo okuti omanu va pita otembo yitito kolonjo viavo, ovo va siata oku fetela omunu umue wiñi oco o yelisileko onjo yavo. Omo liaco, oku kuata ocitumãlo ca yela ocina cimue okuti komunu lomunu ka ci kuete vali esilivilo. Ulumue umue wa vangula hati: “Ame si yelisa onjo yoku lisukuila, pole ndi liyelisa lika ame muẽle. Handi vali, ndaño okuti onjo yange ya liña, ame muẽle nda yela.”
Pole, oku yuvula eliño ci lomboloka vali calua okuti oku yelisa etimba ci sule. Vondaka yaco eyi, mua kongelavo ocituwa coku ambata omuenyo luhayele. Handi vali, eci ci lombolokavo ekalo liwa liutima okuti mua kongela ovituwa vietu viwa kuenda efendelo lietu. Tu konomuisi eci ca kongelamo.