Oku Yuvula Eliño Ci Lomboloka Nye?
OMO liekambo lioku yuvula eliño kolofeka vioko Europa kuenda vioko Estados Unidos vokuenda kuocita 18 kuenda 19, olomisionariu vio kotembo yaco vianda oku kunda eci catiamẽla “kondotilina yoku yuvula eliño.” Ondotilina yaco ya lekisa okuti eliño lisokisiwa lekandu osimbu okuti, oku yuvula eliño ku kuatisa omunu oku livala ukamba la Suku. Ci tava okuti eli olio esunga liolusapo lua kũlĩhĩwile calua lua linga hati: “Oku yuvula eliño kuenda oku yuvula ekandu cendela pamosi.”
Ocisimĩlo caco eci, ci tundilila vetavo litukuiwa hati: olohoka viepopelo, lina lia sovuiwa la Willian kuenda Catherine Booth. Olusapo lumue luosimbu lua popia hati: “Onjapãu, o sopa kuenda epopelo.” Eci Louis Pasteur kuenda vakuavo veya oku lekisa elitokeko li kasi pokati kuveyi kuenda apuka anena uveyi waco, eci caeca ongusu yoku amamako loku tata uhayele womanu.
Omanu vamue, va limbuka okuti eci omanu va enda kombonge oco va sombisiwe ka va sukila oku sipula Embimbiliya oco va tave kuvangi wavo. Va limbukavo esukila lioku malako ocituwa coku nyuila voneka yimosi kolosikola kuenda kovitumãlo vioku londela vomboyo. Kua lingiwa alikolisilo oku siapo ocituwa coku nyuila vokopo yimosi eci ku lingiwa upange watiamẽla kefendelo volonembele. Kuenje omunu lomunu o kuata o kopo yaye muẽle. Ocili okuti olonoño vina via fetikile lupange owu, via litunda ciwa poku pongolola ovisimĩlo viomanu kueci catiamẽla koku yuvula eliño. Omo liaco, omanu veya oku pongoloka calua okuti umue usonehi weya oku ci tukula hati: “Esakalalo lioku yuvula eliño.”
‘Esakalalo liaco lioku yuvula eliño’ ka lia kale limue okuti liondongosi. Ka papitile otembo yalua omanu vakualomĩlu va fetika oku pongolola onjapãu vovina vikuavo vi kuatisa koku yuvula eliño. Omanu vakualomĩlu vana va loñoloha va sapuila omanu oku limbuka okuti oku kuata onjapau kuenda ovina vikuavo vioku liyelisa ci kuete esilivilo liocili. Kuenje, omanu vosi va livelavo oku kuata ovina viaco.. O Televisão ya siatavo oku lekisa ovina viaco. Omanu vana okuti va kuete epondolo haivo va kemãla, va siata oku va lekisa vovipama violomĩlu vo Televisão kuenda Volosinema. Pole, omanu vaco va kemãla, olonjanja vimue ka va siatele oku va lekisa okuti va kasi oku yelisa onjo yavo, oku komba kocitali, loku ongolola ovinene ale oku nyomola aniña olongato kuenda olombua viavo.
Pole, kuli omanu va siata oku popia hati, oku vanja upange ci kuatisa oku tata asukila ovonjo. Osimbu okuti oku talavaya vokati konjo ale oku yelisa onjo eteke leteke ka ci kuete ofeto layimue. Kuenje, nda okuti ka mua kongelele ofeto layimue, momo lie ovo va lingila upange waco? Esunga liaco lieli okuti, omanu vamue etaili va siata oku sima hati oku yuvula eliño ocina cimue omunu lomunu a kuete oku linga oco a liyelise.
Ndomo Suku a Tenda Oku Yuvula Eliño
Ka kuli atatahãi okuti alikolisilo osi a lingiwa kosimbu oku yuvula eliño a kuatisa omanu oku ambata omuenyo wa sunguluka. Ca sunguluka okuti oku yuvula eliño ocituwa cimue ca Yehova Suku onate haeye o kola. Eye o tu longisa oco tupe esilivilo omo lioku kala omanu va kola kuenda va yuvula eliño kolonepa viosi viomuenyo wetu.—Isaya 48:17; 1 Petulu 1:15.
Yehova Suku eye ongangu ya velapo yeci catiamẽla koku yuvula eliño. Oku kola kuaye kuenda ovituwa viaye vikuavo ka vi muiwa lovaso, vi limbukiwila kovina eye a lulika. (Va Roma 1:20) Tu tẽla oku limbuka okuti oluali votembo lotembo lu liyelisa oluo muẽle. Oluali lolotembo vialuo via litepa okuti kuli otembo yokuenye kuenda otembo yondombo, lu lekisa ndomo lua lulikiwa vekalo limue likomohĩsa. Ocili okuti kotembo yokuenye kua siata oku pita ofela yimue yi lolula amẽla osi voviti noke kuiya onjovo. Osimbu okuti kotembo yondombo kua siata oku pita ombela yi komba ovinene viosi okuti ci kuatisa kuhayele womanu. Upange waco woku yuvula eliño wa sokiyiwa la Suku. Omo liovina viaco evi, tu tẽla oku limbuka okuti omanu vosi va fendela Suku te va liyelisa kolonepa viosi viomuenyo wavo.
Olonepa Vikuãla Viatiamẽla Koku Yuvula Eliño
Embimbiliya li lekisa olonepa vikuãla viatiamẽla koku yuvula eliño okuti omanu vosi va fendela Suku te va likolisilako oku vi tẽlisa. Tu konomuisi onepa lonepa.
Kespiritu. Eyi onepa yimue ya velapo olonepa viosi, momo yi kuatisa omunu oco a kale lelavoko liomuenyo ko pui. Kuenje, eyi onepa yimue okuti omanu ka va siatele oku yi kapako calua. Volondaka vimue vi teta onimbu, oku yuvula eliño konepa yespiritu ci lomboloka okuti omunu ka lomboka ongave Suku a kapa pokati kefendelo liesanda kuenda efendelo liocili. Ku Suku efendelo liosi liesanda kokuaye lia vĩha. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Tundi pokati kavo, litepi lavo. Oco ca popia Ñala [Yehova]. Leci ca vĩha ko ka ci lambi. Kuenje ndu tambuli.” (2 Va Korindo 6:17) Ondonge ya Yesu Tiago, wa teta onimbu kueci catiamẽla konepa eyi eci apopia hati: “Etavo liocili, hailio lia pua evĩho kovaso a Suku haeye Isia, lieli okuti: . . . [oku] lilava keliño lioluali.”—Tiago 1:27.
Suku wa siata oku lekisa ciwa okuti lalimue eteke a tava oku tenga etavo liaye liocili leli liesanda. Vefendelo liesanda olonjanja vialua mua kongela ovilinga vĩvi viatiamẽla koku fendela oviteka kuenda olosuku viesanda. (Yeremiya 32:35) Omo liaco, Akristão vocili va siata oku vetiyiwa oco va yuvule oku li kongela lefendelo lia vĩha.—1 Va Korindo 10:20, 21; Esituluilo 18:4.
Kovituwa. Konepa yilo, Suku wa kapavo ondimbukiso yeci ca yela kuenda eci ca vĩha. Catiamẽla komanu voluali ca lomboluiwa kelivulu lia Va Efeso 4:17-19 hati: “Olondunge viavo vi kasi vowelema. Omo ovitima viavo via siva, . . . kuenje oku kala kuavo kua litepa lomuenyo wa Suku. Va tĩlisa ovitima. Va lieca kupuepue. Va livela oku linga evĩho liosi.” Ovisimĩlo viaco eci via vĩha va vi lekisila volonepa viñi viñi. Omo liaco, Akristão va sukila oku lilava kueci catiamẽlako.
Omanu va sole Suku va kũlĩha okuti ukahonga, alume va lipekela lalume, omanu va lipekela eci handi ka va kuelele kuenda oku tala omanu va kasi epolõlã, cosi ci lomboloka oku tomba ovihandeleko via Yehova viatiamẽla koku yuvula eliño. Ovituwa viaco evi via siata oku lingiwila volonjo viupuepue, kuenda vi lekisiwilavo koku setukula ovowalo ana ka a sungulukile. Akristão va sukila oku lilava oco va yuvule ovisimĩlo viaco. Ka ca sungulukile oku wala uwalo wa tõla haiwo umbumbulu okuti ka u sitika etimba lietu eci tuenda kolohongele Viakristão ale kolofesta. Momo, ci koka oku vanjiwa lãvi lomanu kuenda ci koka oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Handi vali, oku wala ndoco ka ci koki lika oku kuata ovisimĩlo violuali pokati Kakristão, pole ci koka ovisimĩlo vĩvi ku vakuetu. Eyi onepa yimue okuti, Akristão va sukila oku likolisilako calua oco va lekise “olondunge viokilu.”—Tiago 3:17.
Poku sokolola. Omunu o kuete utate walua weci a sokolola, ka ecelela okuti o kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Yesu wa eca elungulo lieci catiamẽla koku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile hati: “U wa vanja ukãi ho liveli, vutima waye wo pekelisa ale.” (Mateo 5:28; Marko 7:20-23) Olondaka evi viatiamẽlavo koku tala alitalatu omanu va kasi epolõla kuenda olosinema, oku tanga alivulu a lombolola eci catiamẽla koku lipekela kuenda oku yevelela ovisikilo vi kokela omunu koku linga cimue ka ca sungulukile. Omo liaco, Akristão va sukila oku likandangiya oco ka vaka kuate ovisimĩlo ka via sungulukile. Momo ovisimĩlo viaco vi tuala omunu koku linga ale koku vangula eci ka ca sungulukile.—Mateo 12:34; 15:18.
Oku yela ketimba. Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla koku liyelisa ketimba kuenda oku yuvula eci cĩvi. Ndeci Paulu, wa soneha hati: “A vakuacisola, . . . tu liyelisi kovina viosi vi vĩhisa etimba levi vi vĩhisa utima.” (2 Va Korindo 7:1) Akristão vocili va sukila oku likolisilako oco etimba liavo kuenda onjo yavo yosi yi yelisiwe ciwa olonjanja viosi. Ndaño muẽle kovitumãlo vina okuti ka kuli ovava, Akristão te va likolisilako oku linga cosi va pondola oco va liyelise kuenda va kale ndomo mua sunguluka.
Voku liyelisa ketimba mua kongelavo oku yuvula olonjila viosi vioku sipa akaya, oku nyua calua evi vi koluisa, loku sipa epangue, momo ovina viaco vi vĩhisa kuenda vi liñisa etimba. Ungombo wa tukuiwa Vocisungo ca Salomone wa solele calua elemba liwa liuwalo wufeko u Sulamita. (Ocisungo ca Salomone 4:11) Oku tata etimba lietu oco tu liyelise, ocina cimue ciwa oku ci linga. Momo etu ka tu yongola oku sia elemba lĩvi pokati komanu vana va kasi ocipepi letu. Oku likapa onguendu yelemba liwa okuti olo (perfume), kuenda oku li sieketa ovolela akuavo, ci tava okuti ciwa, pole eci ka ci piñanya oku yua olonjanja viosi kuenda oku sukula uwalo wetu.
Kuata Ocituwa ca Pita Pokati Catiamẽla Koku Yuvula Eliño
Olonjanja vimue omanu va siata oku sakalala calua leci catiamẽla koku yuvula eliño. Handi vali, oku pitisa ño enene kovaso oku liyelisako ci pondola oku tepulula esanju lietu lioku kala komuenyo. Eci ci pondolavo oku tu tateka calua. Olonjo via liña haivio vieyuka ovinjangatela ci tava okuti vi pesela olombongo vialua poku vi yelisa. Omo liaco, ci kuete vali esilivilo eci tu yelisa onjo yetu oco yi kale ndomo mua sunguluka.
Leluisa onjo yove. Olonjo ale olohondo vi kuete ovinjangatela vialua ka via lelukile oku vi yelisa. Kuenda, oku sanga eliño volohondo ka ci lelukavo oku komba ovinene viosi vi sangiwa pavindi. Osimbu okuti olonjo ka vi kuete ovinjangatela vialua vi pesela otembo yitito oku vi yelisa. Embimbiliya li vetiya calua oku ambata omuenyo umue wapita pokati poku popia hati: “Nda tu kuete okulia leci tu lisikilila ci tu tẽla, kuenje tu sanjuka laco.”—1 Timoteo 6:8.
Tata ciwa onjo yove. Oku yelisa onjo, ocikele comanu vosi va kasi vonjo yaco. Oku kuata onjo yeyuka ovinjangatela, olonjanja vialua ci fetikila volohondo vioku pekela. Unate ci lombolokavo oku kapa ovina viosi apa vi sesamẽla. Ndeci, uwalo wa liña ka ci tava oku wimbamba nõ ndoto posi. Handi vali, ka ca sungulukile oku sia ño ndoto vonjo ovikuata viñi viñi vi papala lomãla kuenda ovikuata vikuavo viupange vi koka ohele. Omo liocituwa coku sia ño ndoto ovikuata vonjo, omanu valua va siata oku li lemẽha.
Ca leluka oku limbuka okuti oku yuvula eliño cendela pamosi lomuenyo Wakristão. Kueci catiamẽla komuenyo Wakristão, uprofeto Isaya wa popia hati: “Elila li kola.” Kuenje, eye wa vokiyako ocisimĩlo ca velapo hati: “Vakuesanda ka va endelamo.” (Isaya 35:8) Ocili okuti oku lekaisa ovituwa vioku yuvula eliño cilo muẽle, ceca uvangi wekolelo lietu kolohuminyo via Suku vioku nena ofeka yelau haiyo yayela. Kuenje, omanu vosi kolonepa viñi viñi violuali, vaka sivaya Yehova Suku omo lioku pokola kovihandeleko viaye via lipua vioku yuvula eliño.—Esituluilo 7:9.
[Olondaka vielitalatu kemẽla 6]
Oku yelisa onjo ocikele comanu vosi va kasi vonjo yaco
[ielitalatu kemẽla 7]
Oluali lu kuete otembo yokuenye leyi yondombo vikuatisa okuyelisa oluali luaco