OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/7 kam. 19-23
  • Yehova O Posuisa Omanu Vaye Locinyi

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova O Posuisa Omanu Vaye Locinyi
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ukãi Umue Wocitumasuku o Tuisa Ocinyi
  • Omãla Vukãi Veya Vonjo!
  • Vakuakufũla Kuenda Angombo Veya ku Siono
  • Ocisoko ca Yehova ci Kasi Oku Amamako
  • Ulamba Wa Yehova U Tuila Komanu Vaye
    Utala Wondavululi—2002
  • “U o Sole” Walinga “Epata” Linene
    Utala Wondavululi—2000
  • Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2024
  • Esanju Liava va Endela Vocinyi
    Utala Wondavululi—2001
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2002
w02 1/7 kam. 19-23

Yehova O Posuisa Omanu Vaye Locinyi

“[Okãi,] votoka, tua, momo ocinyi cove ceya, kuenje ulamba wa Yehova wa ku tuila.” ​—⁠ISAYA 60:⁠1.

1, 2. (a) Ndamupi ekalo liomanu li kasi? (b) Helie o kasi loku vetiya oco omanu va kale vowelema?

OMBIALI yo kofeka yo Estados Unidos yi tukuiwa hati, Harry Truman, kunyamo wo 1940, wa liyeyele okuti: “Nda tua kale ño la umue ukualondunge nda Isaya ale nda Sandu Paulu, nda hĩse!” Momo lie eye a liyeyela ndoco? Momo, kotembo yaye, eye wa limbukile okuti, voluali mua sukilile asongui va kuete olondunge. Vokuenda kuocita 20 kanyamo, omanu va kala vowelema omo Liuyaki Wavali wa pita voluali luosi. Pole, ndaño okuti uyaki waco wa pita ale, handi oluali ka lua kale lombembua. Lua kala vowelema. Ocili okuti, tunde eci uyaki waco wa pita toke cilo, pa pita ale eci ci soka 57 kanyamo, pole oluali handi lu kasi vowelema. Nda okuti Ombiali Truman, wa kale lomuenyo koloneke vilo, handi lopo nda wa limbuka esukilo liasongui vakualondunge nda Isaya kuenda upostolo Paulu.

2 Ci kale okuti Ombiali Truman wa ci kũlĩhe, ale ka ci kũlĩhe, upostolo Paulu wa popele ale eci catiamẽla kowelema uka sikĩlila omanu. Kuenje vovikanda viaye a soneha, wa lungula eci catiamẽla kondaka eyi. Upostolo Paulu, wa lungula akamba vaye hati: “Ka tu kasi loku yaka lositu kuenda osonde, te lovoviali, lovonene, lolombiali violuali viowelema ulo, [kumue] lolohoka [viaspiritu] ãvi okilu.” (Va Efeso 6:12) Lolondaka evi, upostolo Paulu wa lekisa okuti, wa kũlĩhĩle eci catiamẽla koku livokiya kuowelema wespiritu voluali. Pole, wa kũlĩhĩlevo ono yunene waspiritu ãvi, okuti ovo ‘olombiali violuali lulo.’ Ocili okuti, olondele ovio vi kasi oku vetiya oco omanu va kale vowelema kespiritu. Oco hẽ, nye omanu va sukila oku linga oco ka vaka yapuisiwe laspiritu aco ãvi?

3. Ndaño okuti omanu va kasi vowelema, nye Isaya a popele catiamẽla komanu vana vakuekolelo?

3 Uprofeto Isaya wa popiavo eci catiamẽla kupeke u talisa ohali omanu. (Isaya 8:22; 59:⁠9) Omo liaco, poku konomuisa eci catiamẽla koloneke vilo, eye wa popia hati, koloneke viaco ndaño okuti ku kala owelema, Yehova oka nena eletuluko komanu vana va sole ocinyi. Ndaño okuti, cilo upostolo Paulu kuenda Isaya ka va kasi letu, ciwa ceci okuti, olondaka ovo va soneha vi pondola oku tu songuila. Oco tu limbuke okuti, vana va sole Yehova vaka kuata asumũlũho, tu konomuisi olondaka viuprofeto Isaya vina vi sangiwa kocipama 60 celivulu liaye.

Ukãi Umue Wocitumasuku o Tuisa Ocinyi

4, 5. (a) Yehova wa sapuila ukãi oco a linge nye? Pole, eye wo li kuminya oku u lingila nye? (b) Olondaka vipi vi sanjuisa vi sangiwa kelivulu lia Isaya kocipama 60?

4 Olondaka viatete vielivulu lia Isaya kocipama 60, via loñisiwa kukãi umue o kasi vokati kowelema wa piãla. Noke, vonjanja yimosi kua molẽha ocinyi vokati kowelema, kuenje Yehova wa vilikiya lolukandi hati: “[Okãi,] votoka , tua, momo ocinyi cove ceya, kuenje ulamba wa Yehova wa ku tuila.” (Isaya 60:⁠1) Ndopo muẽle ukãi waco oka votoka kuenda oka lekisa ocinyi culamba wa Suku. Momo lie? Etambululo liaco tu li sanga kocinimbu ca popia hati: “Tala, owelema u sikĩlĩla ongongo, kuenda owelema wosito olofeka. Puãi Yehova o ku tuila, kuenda ulamba waye u muĩwĩla kokuove.” (Isaya 60:⁠2) Nda ukãi waco o pokola kocihandeleko ca Yehova, eye oka kuata asumũlũho a komohĩsa. Omo liaco, Yehova wa popia hati: “Olofeka, viya kocinyi cove, lolosoma kokutua kuokutunda kuove.”​—⁠Isaya 60:⁠3.

5 Olondaka vi sanjuisa, vi sangiwa vovinimbu evi vitatu, vi lombolola cosi ca tukuiwa kovinimbu vikuavo viocipama 60 celivulu lia Isaya. Ovio vi situlula eci catiamẽla kukãi kuenda vi tu lomboluilavo ndomo tu pondola oku kala vocinyi ca Yehova, ndaño okuti kuli owelema wa sikĩlĩla omanu. Oco hẽ, olondaka evi viefetikilo vi sangiwa vovinimbu evi vitatu vi kuete elomboloko lie?

6. Helie ukãi wa tukuiwa kelivulu lia Isaya 60? Pole, helie o sokisiwa lukãi waco palo posi?

6 Ukãi wa tukuiwa ndeti kelivulu lia Isaya 60:​1-3, eye Siono, ale ocisoko ca Yehova comanu vaye kespiritu okuti va kasi oko kilu. Koloneke vilo, Siono yaco ci lomboloka ocimunga ca ‘Isareli ya Suku,’ vana va kasi palo posi, okuti ekongelo Liakristão va wavekiwa lespiritu, vana va kuete elavoko lioku ka viala kumue la Kristu oko kilu. (Va Galatia 6:16) Ocimunga caco eci cava va wavekiwa lespiritu, ci kuete eci ci soka 144.000 komanu. Handi vali, koku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Isaya kocipama 60 koloneke vilo, ci tiamisiwila vali enene kuava vatiamẽla kocimunga eci okuti va kasi handi lomuenyo palo posi, koloneke [vilo] via sulako.” (2 Timoteo 3:1; Esituluilo 14:⁠1) Ocitumasuku caco eci, ci lombololavo calua catiamẽla ‘kowiñi wakahandangala wolomeme vikuavo’ okuti, ovo akamba Volombuavekua.​—⁠Esituluilo 7:9; Yoano 10:⁠16.

7. Siono wa kala vekalo lipi kunyamo wo 1918, kuenda ndamupi ca popiwile vocitumasuku?

7 Anga hẽ kua kala otembo yimue okuti, ‘Isareli ya Suku’ wa kala vowelema, ndomo ca lekisiwa vocitumasuku catiamẽla kukãi waco? Ocili okuti, tunde eci Isareli ya Suku a kala vowelema waco, pa pita ale eci ci soka 80 kanyamo. Vokuenda kuyaki watete wa pita voluali luosi, Akristão olombuavekua, va likolisilako calua oco vamiseko upange woku eca uvangi. Pole, kunyamo wo 1918, okuti oco uyaki waco wa imũha, upange woku kunda, wa li wekelepo. Kuenje, Manji Joseph F. Rutherford okuti kotembo yaco eye wa kala mitavaso yupange woku kunda voluali luosi kuenda olomitavaso vikuavo Akristão, va va lundilile loku va kapa vokayike okuti va kalamo otembo yalua. Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo ci lombolola okuti, Akristão olombuavekua vana handi ka va endele kilu, va langekiwile posi, ndovivimbi vi kasi ‘voluayela luimbo linene, lina va tukula kespiritu hati, Sodoma kuenda Egito.’ (Esituluilo 11:⁠8) Eyi ya kala otembo yimue yowelema wocili ku Siono, ndomo ca lekisiwa kuava va sokisiwa ndomãla vaye olombuavekua palo posi.

8. Epongoloko lipi likomohĩsa lia pita kunyamo wo 1919, kuenda nye ceyililako?

8 Kunyamo wo 1919 kua muĩwa epongoloko limue linene. Yehova wa tuisila ocinyi caye ku Siono. Ava va supilepo, okuti vatiamẽla ku Isareli ya Suku, va votoka, kuenje va fetika oku molehĩsa ocinyi ca Suku, okuti ka va kuatele usumba woku fetika vali oku sandeka olondaka viwa. (Mateo 5:​14-16) Omo liombili ya lekisiwa Lakristão olombuavekua, valua vakuavo veya oku neniwavo kocinyi ca Yehova. Tete, kuongoluiwa ava vatiamẽla kocimunga ca Isareli ya Suku. Kelivulu lia Isaya kocipama 60:​3, ovo va tukuiwa okuti olosoma vika viala kumue la Kristu Kusoma wa Suku wokilu. (Esituluilo 20:⁠6) Noke, owiñi wakahandangala wolomeme vikuavo, weya oku neniwavo kocinyi ca Yehova. Ava ovo “olofeka” vina via tukuiwa vocitumasuku.

Omãla Vukãi Veya Vonjo!

9, 10. (a) Ocinjonde cipi ca velapo coku yolela catiamẽla kukãi kuenda eci ci lomboloka nye? (b) Esunga lipi liesanju Siono a kuata?

9 Yehova kaliye o fetika oku eca alomboluilo akuavo ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Isaya 60:​1-3. Eye wa eca olonumbi vikuavo kukãi waco. Yevelela eci eye a popia hati: ‘Petuila ovaso ove kolonẽle viosi kuenda vanja.’ Ukãi o pokola kondaka yaco, ovaso aye a mõla cimue ci sanjuisa calua! Omãla vaye va kala loku tiuka konjo. Ocisonehua camisako loku popia hati: “Vanja, vosi va likongela pamosi, veya kokuove; omãla vove valume va tunda kupãla, kuenda omãla vove vakãi va pakatua.” (Isaya 60:⁠4) Oku kundiwa kuolondaka viwa Viusoma vina vieya oku fetikiwa kunyamo wo 1919 voluali luosi, via nena olohũlũkãi viomanu va tava oco va linge upange wa Yehova. Omanu vaco veya oku kala ‘omãla valume’ kuenda ‘omãla vakãi’ va Siono, okuti olombuavekua via Isareli ya Suku. Yehova wa posuisa Siono, poku nena vocinyi omanu vana va sulako oco va tẽlise etendelo lieci ci soka 144.000.

10 Ove hẽ, o tẽla oku sokolola esanju lia Siono omo lioku kala vali pamosi lomãla vaye? Ocili okuti, Yehova wa lombolola esunga likuavo liatiamẽla kesanju lia Siono. Omo liaco, tu tanga ndoco: “Oco o ci mõla kuenje o sanjuka. Utima wove u kuta esanju kuenje u yolela. Momo elau liokalunga li panda kokuove, kuenda ukuasi wokolofeka wiya kokuove.” (Isaya 60:⁠5) Ocitumasuku eci ci kasi loku tẽlisiwa, momo tunde kunyamo wo 1930, owiñi una Wakristão u kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi, u kasi loku kongeliwa ku Siono. Omanu vaco, va siata oku tunda ‘kokalunga,’ ci lomboloka okuti, va tunda pokati komanu vana va litepa ku Suku kuenda ovo va lomboloka ukuasi wolofeka. Omanu vaco ava, ovo “ovina via velapo vi tunda kolofeka viosi.” (Hagai 2:7; Isaya 57:20) Kũlĩhĩsa okuti, ovo, ka va fendela Yehova ndomo omunu lomunu pokati kavo a yongola. Pole, ovo va vokiya eposo lia Siono, poku fendelela kumue la vamanjavo olombuavekua, kuenje va linga “ocunda cimuamue lungombo umuamue.”​—⁠Yoano 10:⁠16.

Vakuakufũla Kuenda Angombo Veya ku Siono

11, 12. Lombolola owiñi wa muĩwa wa kala loku enda ku Siono.

11 Oku tẽlisiwa kuolondaka via tukuiwa ndeti konyima, ku limbukiwila vetendelo limue linene liava va kasi loku sivaya Yehova. Eci ca lomboluiwa volondaka viocitumasuku ci kuaĩmo. Sokolola ndu okuti o kasi pamosi lukãi wa tukuiwa vocitumasuku Komunda Siono. Noke, vanja kutundilo. Nye o limbuka? Ocitumasuku camisako hati: “Ovaendo olongamelo a pita kokuove, okuti omãla volongamelo via Midiani levi vie Efa; vosi va Seva veya. Va nena ulu lekokoto, kuenje va sapula esivayo lia Yehova.” (Isaya 60:⁠6) Ovaendo a vakualomĩlu kumue lolongamelo viavo va kasi loku loña konjila yenda ko Yerusalãi. Endo liolongamelo li kasi ndetande lieyuka vofeka! Vakualomĩlu va nena olombajaile via tĩla, ndeci, “ulu lekokoto”. Ovo veya kocinyi ca Yehova ‘loku sapula esivayo liaye pokati komanu.’

12 Vakualomĩlu havoko lika va kasi vungende. Angombo va kasivo loku likongela ku Siono. Ocitumasuku camisako loku popia hati: “Oviunda viosi via Kedare vi kongelua kokuove. Ovitupi via Nevoti viu ku vumba.” (Isaya 60:7a) Apata ovangombo a kasi loku iyavo kocitumãlo ci kola oco va lumbe ku Yehova ovina via velapo vi tunda voviunda viavo. Ovo, va lieca ovo muẽle oco va vumbe Siono! Ndamupi Yehova a tambula ovingendeleyi evi? Yehova eca etambululo poku popia hati: “Vi tava oku vi lumbila kutala wange, kuenje mosuisa onjo [yange lulamba].” (Isaya 60:7b) Yehova lesanju liocili wa tambula ovilumba viaco kuenda wa tava upange wovingendeleyi viaco. Okuiya kuavo kocitumãlo ci kola, kua posuisa onembele yaye.

13, 14. Nye ca muĩwa okuti ci kasi loku tundilila kutakelo?

13 Kaliye, imba ovaso ove kutakelo kũlĩhĩsa. Nye o lete? Voku vanja ocipãla, kumolehẽla elende limue liyela okuti lia liyala kilu lio kalunga. Yehova wa linga epulilo limue li kasi vovisimĩlo viove. Eye wa pula hati: “Ovo velie va palãlã ndelende, pamue ndolopomba vi palãlẽla kolonjanela viavo?” (Isaya 60:⁠8) Muẽle Yehova o tambulula hati: “Olofeka viokokalunga vi ndavoka. Olonaviyu via Tarsisi ovio tete vi nena omãla vove vokupãla, kumosi lopalata yavo lulu wavo. Cosi ciyilila onduko ya Yehova Suku yove, loku iyilila U o kola wa Isareli, momo eye wa ku kemãlĩsa.”​—⁠Isaya 60:⁠9.

14 Ove hẽ, o tẽla oku ci sokolola? Elende liaco liyela, li kasi loku iya ocipepi kuenje cilo li molẽha ndowiñi u kasi ocipãla kutakelo. Elende liaco, li molẽha soketi olonjila vi kasi loku palãlã. Pole eci elende liaco liya ocipepi, o limbuka okuti, olonaviyu via nyanyumũla olonanga viavio oco vi teyuile ongusu yofela. Ko Yerusalãi, kua loña olonaviyu vialua vi molẽha soketi endo liolopomba. Tunde kolofeka viocipãla, olonaviyu vi kasi loku nena vakuetavo, va sakalala loku enda ko Yerusalãi oku ka fendela Yehova.

Ocisoko ca Yehova ci Kasi Oku Amamako

15. (a) Evokiyo lipi lia tukuiwa kelivulu lia Isaya 60:​4-9? (b) Onjongole yipi Akristão vocili va siata oku lekisa?

15 Hacitumasukukuoco, ci lombolola ocinimbu ca 4 toke 9, kueci catiamẽla kevokiyo tua siata oku mõla tunde kunyamo wo 1919! Momo lie Yehova a sumũlũisila Siono levokiyo eli lialua ndeti? Momo tunde kunyamo wo 1919, Isareli ya Suku wa siata oku pokola ku Yehova kuenda oku amamako oku tuisa ocinyi caye. Wa limbuka hẽ okuti ndomo ca lomboluiwa kocinimbu 7, omanu vaco ava veya ndeti ndopo va ‘lamanela kutala wa Suku’? Kutala oko kua siata oku lumbiwila ovilumba, omo liaco, vupange Wakristão mua kongela oku lieca olumue. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ndu pingi lohenda ya Suku okuti weci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku.” (Va Roma 12:⁠1) Ndomo upostolo Paulu a ci lombolola, Akristão vocili ka va sanjuka ño omo lioku endaenda olonjanja vimue kolohongele vietavo. Puãi ovo, va pesila otembo yavo, ongusu yavo, kuenda ovipako viavo koku amisako efendelo liocili. Anga hẽ emolẽho Iiafendeli vaco va litumbika, ka li posuisa onjo ya Yehova? Ocitumasuku ca Isaya ca lombolola okuti li posuisa. Handi vali, tu pondola oku limbuka okuti afendeli vaco va litumbika, va posoka kovaso a Yehova.

16. Kosimbu, velie va kuatisile koku tumbulula upange woku tunga ovimbaka kuenda velie va siata oku ci linga koloneke vilo?

16 Ocili okuti, ava veya ndeti ndopo va yongola oku talavaya. Ocitumasuku camisako loku popia hati: “Vakualofeka va tunga ovimbaka viove, kuenda olosoma viavo viu ku vumba.” (Isaya 60:10) Oku tẽlisiwa kuatete kuolondaka viocitumasuku eci, kua pita eci omanu va Suku va tunda kumandekua ko Bavulono, kuenje olosoma lomanu vakuavo vakualofeka va kuatisa koku tumbulula onembele lolupale luo Yerusalãi. (Esera 3:7; Nehemiya 3:26) Koloneke vilo, ocitumasuku eci ci kasivo loku tẽlisiwa momo owiñi wakahandangala wa siata oku kuatisa olombuavekua via supapo koku amisako efendelo liocili. Ovo va siata oku kuatisa koku tumbika akongelo Akristão, kuenda oku pamisa “ovimbaka” viocisoko ca Yehova, cina ci kasi ndimbo. Ovo va siatavo oku kuata onepa koku tunga Olonjango Viusoma, Olonjango Violohongele vinene, kuenda olonjo vio Betele. Cosi ca tukuiwa ndeti ci lekisa okuti, ovo va siata oku kuatisa vamanjavo olombuavekua kueci ci sukiliwa oco ocisoko ca Yehova camameko.

17. Ndamupi Yehova a siata oku posuisa omanu vaye?

17 Ocili okuti, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 60:​10, vieca evetiyo liocili. Yehova wa popia hati: “Cina nda temele nda ku veta, puãi cilo, omo ñasi love ciwa, nda ku kuatela ohenda.” Ocili okuti, tunde kunyamo wo 1918 toke wo 1919, Yehova wa pindisa omanu vaye. Pole, eci ca pita kosimbu. Yilo oyo otembo Yehova a kasi loku lekisa ohenda kakuenje vaye olombuavekua kuenda kakamba vavo olomeme vikuavo. Ovovangi a lekisa okuti, kuli evokiyo limue li komohĩsa li lekisa okuti, Yehova wa siata oku va sumũlũisa, ‘loku va posuisa’ ndomo eye a ci popele.

18, 19. (a) Ohuminyo yipi Yehova a linga yatiamẽla komanu vana veya vocisoko caye? (b) Nye ci tu lomboluila ovinimbu via sulako vielivulu lia Isaya kocipama 60?

18 Unyamo lunyamo, vocisoko ca Yehova mua siata oku likongela olohũlũkãi viomanu “vakualofeka.” Pole, epito handi haimo li kasilili upulule oco kuiye vali vakuavo. Yehova wa sapuila Siono hati: “Olombundi viove vi kala ño upulule, ka vi yiliwa ndaño utanya, ndaño uteke. Oco omanu va ku nenẽla ukuasi wolofeka kuenda olosoma viaco vi linga olonjalu violohoka viavio.” (Isaya 60:11) Vamue ovanyali va siata oku seteka oku yika “olombundi” viaco, pole ndomo tua ci kũlĩha, lalimue eteke vaka tẽla oku vi yika. Momo, Yehova wa popia hati, olombundi vi kala ño upulule, ka vi yikiwa. Omo liaco, evokiyo lika amamako.

19 Koloneke vilo via sulako, kuli handi olonepa vikuavo Yehova a siata oku sumũlũisa lavio omanu vaye oco a va posuise. Ovinimbu via sulako viocitumasuku celivulu lia Isaya kocipama 60, vi lombolola olonepa viaco.

O Pondola Oku ci Lombolola?

• Helie “ukãi” wa Suku kuenda helie o lomboloka ukãi waco palo posi?

• Otembo yipi omãla va Siono va langekiwile posi, ndovivimbi? Oco hẽ, otembo yipi ovo va “votoka” kuenda ndamupi?

• Loku eca elomboluilo vupopi umue wocindekaise, ndamupi Yehova a lombolola evokiyo liakundi Vusoma waye?

• Ndamupi Yehova a siata oku tuisila ocinyi komanu vaye?

[Elitalatu kemẽla 20]

“Ukãi” wa Yehova wa handelekiwa oco a votoke

[Elitalatu kemẽla 22]

Olonaviyu vi molẽha ndolopomba kutundilo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link