Kuata Esanju Poku Lilongisa Ondaka Ya Suku Pokolika
“[Ndi] sokolola upange wove wosi. [Ndi] sinyanyeha Ovilinga viove vinene.”—OSAMO 77:12.
1, 2. (a) Momo lie tu sukilila oku sokiya otembo yoku sokolola? (b) Oku “sokolola” ku lomboloka nye?
OMO okuti tu londonge via Yesu Kristu, tu sukilavo oku kapako calua ukamba wetu la Suku kuenda esunga lieci tu U vumbila. Koloneke vilo, omanu valua va sakalala calua loku linga ovina vikuavo, kuenje ka va siatele oku kuata otembo yoku sokolola. Ovo va sakalala calua loku sandiliya ovokuasi, oku landa ovina va yongola, va kamba olondunge kuenda ovitima viavo via tekela lika koku tẽlisa olonjongole vietimba. Ndamupi tu pondola oku yuvula olonjongole viaco vĩvi? Ndeci, vokuenda kueteke tu sokiya otembo yoku linga ovina vimue viupange wa velapo okuti, okulia kuenda oku pekela, oloneke viosi haico tu sukilavo oku sokolola ovopange a Yehova kuenda ovilinga viaye.—Esinumuĩlo 8:3; Mateo 4:4.
2 Ove hẽ, wa siata oku liwekapo oku sokolola? Oku sokolola ku lomboloka nye? Ondaka yaco eyi yi lomboloka oku kuata ocisimĩlo cimue ndeci: oku sima ale oku sokolola lutate ondaka yimue kuenda oku ci linga londongosi. Eci hẽ, ci kuete elomboloko lipi kokuetu? (Oku sokolola kuaco oku, ku lingiwa eci okuti tua lilongisa ale kuenje noke tu sokolola ciwa eci tua lilongisa, kuenda tu kũlĩhĩsa elomboloko liaco kokuetu).
3. Okuamako kespiritu ku kuete elitokeko la nye?
3 Ocili okuti, eci ci tu ivaluisa olondaka upostolo Paulu a sonehela ekamba liaye Timoteo ndoco: “Kolisako oku tangela omanu ondaka ya Suku, loku kunda, loku longisa, toke njiya. . . . Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.” Ocili okuti, okuamako kuaco kua sukiliwile calua kuenje, olondaka viupostolo Paulu via lekisa okuti kua kala elitokeko liocili kueci catiamẽla koku sokolola ovina viespiritu kuenda oku amamako. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Nda tu yongola okuamako kespiritu, tu sukila oku “kolisako” kuenda oku “litumbika” kovina tua lilongisa Vondaka ya Suku.—1 Timoteo 4:13-15.
4. Ovimalẽho vipi vi pondola oku ku kuatisa koku konomuisa Ondaka ya Yehova olonjanja viosi?
4 Otembo yiwa yoku sokolola yatiamẽla kokuove muẽle, kuenda kovopange ana a lingiwa vepata liove. Omanu valua okuti va siata oku tanga ocipama Cembimbiliya vokalivulu, Konomuisa Ovisonehua Eteke Leteke, selo komẽle. Ocili okuti, ci soka 20.000 kolondingupange vi talavaya ko Betele voluali luosi, va fetika eteke liavo locipama ceteke Cembimbiliya, cina ci lingiwa vokuenda kueci ci soka 15 kakukutu. Ndaño okuti, eteke leteke komẽle kuli vamanji vakuãla vakuepata lio Betele va eca elomboluilo liocipama Cembimbiliya, vakuavo vakuepata va sokolola lutate kueci ci popiwa kuenda eci ci tangiwa. Olombangi vikuavo via Yehova, vi kapako Ondaka ya Suku osimbu vi kasi oku enda kupange. Ovio vi ci linga poku yevelela olokasete Viembimbiliya, levi Viutala Wondavululi kuenda vio Despertai! vi sangiwa valimi amue. Valua akãi konjo, va siata oku yevelela Ondaka ya Suku osimbu va kasi oku linga upange wavo wo vonjo. Ocili okuti, ovo va kuãi ongangu yukualosamo Asafe, una wa soneha ndoco: “[Ndi] sinumula ovilinga via Yehova. Njivaluka ovilinga viove vinene. [Ndi] sokolola upange wove wosi. [Kuenda ndi] sinyanyeha ovilinga viove vinene.”—Osamo 77:11, 12.
Ocituwa ca Sunguluka ci Nena Asumũlũho Ocili
5. Momo lie elilongiso lio pokolika li kuetele esilivilo kokuetu?
5 Kotembo yetu yilo, onepa yalua yomanu ka va siatele oku sandiliya otembo yoku tanga omo lio Televisão, olo video, kuenda olo Komputador. Pole, ocitangi caco eci, ci tava okuti ka ci kasi oku lipita Lolombangi via Yehova. Ocili okuti, oku tanga Embimbiliya olonjanja viosi ku kasi ndukolo womuenyo u tu tokeka ku Yehova. Vokuenda kuolohũlũkãi vianyamo konyima, Yehosua wa piñalele Mose komangu yuviali ko Isareli. Oco a tambule asumũlũho a Yehova, eye wa sukilile oku tanga Ondaka ya Suku. (Yehosua 1:8; Osamo 1:1, 2) Cimuamue haicovo ci sukiliwa koloneke vilo. Omo liomanu valua ka va lilongisile kosikola, ci tava okuti vamue va sanga ovitangi koku tanga ale pamue ka va kuata onjongole yoku tanga Ondaka ya Suku. Oco hẽ, nye ci pondola oku tu kuatisa oco tu kale lonjongole yoku tanga kuenda oku lilongisa Ondaka ya Suku? Etambululo tu pondola oku li sanga volondaka via Soma Salomone kelivulu Liolosapo 2:1-6. Omo liaco, yulula Embimbiliya liove kuenda tanga ovinimbu evi. Noke tuka konomuisila ciwa kumosi eci catiamẽla kovinimbu viaco.
6. Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa kukũlĩhĩso watiamẽla ku Suku?
6 Kueci catiamẽla kondaka eyi, tu sanga elungulo liokuti: “Amõlange, nda o tava kolondaka viange, loku seleka vutima ovihandeleko viange, okuti o vonguila etui liove kolondunge, loku tiamisa utima wove kuloño, . . . (Olosapo 2:1, 2) Nye tua lilongisa volondaka evi? Olondaka viaco evi, vi lomboloka okuti, omunu lomunu pokati ketu, o kuete ocikele coku lilongisa Ondaka ya Suku. Konomuisa ocisimĩlo ci popia hati, “nda o tava kolondaka viange.” Ondaka yokuti “nda,” palo yi kuete esilivilo liocili, momo onepa yalua yomanu ka va yongola oku lilongisa Ondaka ya Suku. Kokuetu, oco tu kuate esanju koku lilongisa Ondaka ya Suku, tu sukila oku pokola kueci tu longisiwa la Yehova kuenje, ovina viosi tu lilongisa tu vi tata ciwa ndukuasi umue okuti ka tu yongola oku u pumba. Lalimue eteke ka tuka eceleli okuti tu litumbika calua kovopange eteke leteke, okuti tu kuata owesi woku lilongisa Ondaka ya Suku, kuenje noke tu fetika oku kuata atatahãi.—Va Roma 3:3, 4.
7. Nye tu sukilila oku endaenda kolohongele viekongelo okuti tu yevelela ciwa lutate ovipama vi lingiwa?
7 Anga hẽ, tu ‘vonguila etui lietu kolondunge,’ kuenda tu yevelela lutate eci Ondaka ya Suku yi lomboluiwa volohongele vietu Viakristão? (Va Efeso 4:20, 21) Anga hẽ, tu ecelela oku ‘tiamisila utima wetu’ oku sokolola? Ci tava okuti, pamue manji o linga ohundo ka loñolohele calua, pole osimbu eye a kasi oku lombolola Ondaka ya Suku, etu tu sukila oku yevelela lutate ohundo yaye. Ocili okuti, oco tu yevelele lutate kolondunge via Yehova, tu sukila oku likolisilako oku endaenda kolohongele Viakristão olonjanja viosi. (Olosapo 18:1) Handi vali, sokolola esumuo omunu umue nda a pita lalio nda ka endele kohongele ya lingiwila kosapalalo ko Yerusalãi keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K.! Ndaño okuti olohongele vietu ka vi sokisiwa la yina ya lingiwila ko Yerusalãi, etu tu kuama Embimbiliya okuti olio tu lilongisa. Kolohongele viosi tu enda, tu pondola oku tambula asumũlũho nda tua yevelela lutate okuti tu kuamavo Vembimbiliya lietu eci ku tangiwa ovinimbu vimue.—Ovilinga 2:1-4; Va Heveru 10:24, 25.
8, 9. (a) Nye ci sukiliwa oco tu linge elilongiso lietu lio pokolika? (b) Ndamupi tu pondola oku sokisa esilivilo liulu lelomboloko liukũlĩhĩso wa Suku?
8 Soma Salomone, noke wamisako lolondaka viaye hati: “Ocili, nda o sandiliya ukũlĩhĩso [wa Suku] loku lipilikila uloño, . . . (Olosapo 2:3) Elomboloko lie tu pondola oku sanga volondaka evi? Olondaka viaco evi, vi lomboloka onjongole yoku kuata elomboloko Liondaka ya Yehova. Ovio vi vetiya oku kuata onjongole yoku lilongisa oco tu kuate ukũlĩhĩso kuenda elomboloko liatiamẽla konjongole ya Yehova. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako calua, kuenda eci ci tu tuala kolondaka vikuãimo via Salomone lovindekaise viaco.—Va Efeso 5:15-17.
9 Eye wamisako hati: “Nda o vi sanda sanda ndeci va sanda sanda opalata kolomina, kuenda o vi vanjiliya ndeci va vanjiliya ukuasi wa selekiwa, . . . (Olosapo 2:4) Eci ci tu vetiya oku sokolola ulume una wa sandiliya ukuasi u kasi posi okuti vokuenda kuovita vianyamo alua, wa enda oku sandiliya ulu kuenda opalata. Omanu va siata oku ponda vakuavo omo liulu. Omanu vakuavo, va siata oku pita otembo yalua loku seteka oku sandiliya ulu waco. Ulu waco hẽ, u kuete esilivilo lie? Nda ove wa nyelela vekango, kuenje o yevite enyona lialua okuti o panda koku fa, o nõlapo ocipeta cimue culu ale okopo yovava? Pole, hambilikuoyo omanu va sukila koku sanda ulu, ndaño okuti ulu waco u kuete esilivilo limue lipita ombamba!.a Tu sukila oku likolisilako calua poku sandiliya olondunge kuenda elomboloko liondaka ya Suku lonjongole yaye. Oco hẽ, oku sandiliya kuaco ku kuete esilivilo lipi?—Osamo 19:7-10; Olosapo 3:13-18.
10. Nye tu pondola oku kuata nda tua lilongisa Ondaka ya Suku?
10 Salomone wamisako lolondaka viaye hati: “Oco o kũlĩha oku sumbila Yehova, kuenje o sanga ukũlĩhiso wa Suku.” (Olosapo 2:5) Ovisimĩlo viaco evi vi komohĩsa etu tumanu ka tua lipuile, tu pondola oku vi sanga ‘vukũlĩhĩso wa Yehova Suku’ okuti eye Ululiki Wavelapo voluali luosi! (Osamo 73:28; Ovilinga 4:24) Olonoño viesanda kuenda omanu vakuavo va lilongisa calua voluali lulo, vokuenda kuovita vianyamo va siata oku likolisilako koku seteka oku kuata elomboloko liomuenyo kuenda lieci catiamẽla koluali luosi. Omo liaco, ka va siatele oku sanga onjila yoku kuata “ukũlĩhiso wa Suku.” Momo lie? Momo ukũlĩhĩso waco u kasiko ale vokuenda kuolohũlũkãi vianyamo u sangiwa Vondaka ya Suku, Embimbiliya, ovo va siata oku likala oku kuama ukũlĩhĩso waco omo okuti kokuavo wa va lingila ndocina cimue ka ci kuete esilivilo kuenda ka va tẽla oku kuata elomboloko liaco.—1 Va Korindo 1:18-21.
11. Ekuatiso lipi tu pondola okupa kelilongiso lietu lio pokolika?
11 Palo, Soma Salomone wa eca evetiyo likuavo hati: “Yehova eye ukuakueca olondunge. Vomẽla waye mu tunda tunda ukũlĩhiso luloño.” (Olosapo 2:6) Yehova wa siata oku eca uloño, lukũlĩhĩso, kuenda elomboloko komunu wosi o yongola oku u sandiliya. Omo liaco, tu kuete esunga lioku sola calua elilongiso lio pokolika Liondaka ya Suku, ndaño okuti pamue tu sukila oku likolisilako, kuenda oku lipindisa etu muẽle. Ocili okuti, etu tu kuete Embimbiliya lia pangiwa, pole Embimbiliya lietu ka lia sonehiwile peka ndeci ca kala kosimbu.—Esinumuĩlo 17:18, 19.
Oku Endela Volonjila Via Yehova
12. Nye ci tu vetiya oku sandiliya ukũlĩhĩso wa Suku?
12 Nye ci pondola oku tu vetiya oku linga elilongiso pokolika? Elilongiso liaco hẽ tu li lingila oco tu velepo vakuetu? Oco hẽ tu kuate ukũlĩhĩso wa velapo? Tu linga hẽ elilongiso oco tu kale omanu vamue va velapo calua kukũlĩhĩso Wembimbiliya? Sio, hacoko. Onjongole yetu yoku vangula eci catiamẽla kupange Wakristão, oku kala omanu va siata oku kuatisa olonjanja viosi haivo okuti poku lembeleka vakuavo, va kuama ongangu ya Kristu. (Mateo 11:28-30) Upostolo Paulu wa lungula okuti: “Ukũlĩhĩso u koka oku lipanda, ocisola puãi ci kolisa.” (1 Va Korindo 8:1) Omo liaco, tu sukila oku lekisa umbombe ndowu Mose a lekisa eci a popia ku Yehova okuti: “Ndongise ovituwa viove okuti hu kulĩha si kala ciwa love.” (Etundilo 33:13) Ocili okuti, etu tu sukila oku kuata onjongole yukũlĩhĩso oco tu sanjuise Suku, pole ka tu lilongisa oco tu komohĩsa omanu. Etu tu yongola oku kala omanu va kuama olonumbi okuti tu kala ambombe, kuenda tu linga olondingupange via Suku. Ndamupi tu pondola oku sanga ocimãho caco?
13. Oco omunu a kale ondingupange ya Suku o sukila oku linga nye?
13 Upostolo Paulu wa lungula Timoteo eci catiamẽla koku sanjuisa Suku poku popia hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.” (2 Timoteo 2:15) Ondaka ‘oku kunda . . . lesunga,’ yopiwa kelimi lio Helasi okuti, vupopi watete yi lomboloka ‘oku kakatela locili.’ Ndomo olonoño vimue via lombolola, ondaka yaco eyi yi sokisiwa la umue omesele ukuakutonga uwalo okuti o kuama ongangu ndomo uwalo waco u tungiwa, ale ongunja yi lima vepia liaye okuti yi kuama vovipanga. Pokati kovindekaise evi vivali, ci tava okuti kesulilo kuiyilila onima yimue yocili. Eci ci lomboloka okuti, oco Timoteo a linge ondingupange yi taviwa la Suku, eye wa sukilile oku ‘likolisilako’ oco a limbuke okuti oku longisa kuaye kuenda ovituwa viaye vi litava londaka yocili.—1 Timoteo 4:16.
14. Ndamupi elilongiso lietu lio pokolika li pondola oku tu kuatisa kueci tu linga leci tu popia?
14 Upostolo Paulu wa tukula etosi limuamue eci a lungula Akristão voko Kolosai oco ‘ovimuenyo viavo vi kale leci ca posokela Ñala Yehova poku u sanjuisa. Kuenje va livela poku likutilila oco va ime apako kovopange osi awa, okuti vamamako kukũlĩhĩso wa Suku.’ (Va Kolosai 1:10) Palo, upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla koku endela volonjila via Yehova poku ‘ima apako kovopange osi awa, loku amamako kukũlĩhĩso wa Suku.’ Eci ci lombolokavo okuti, Yehova ka kapiko lika esilivilo tu lekisa koku velisapo ukũlĩhĩso wasuapo, pole o talavo ndomo tu tenda Ondaka ya Suku kueci tu linga leci tu popia. (Va Roma 2:21, 22) Eci ci lomboloka okuti, nda tu yongola oku sanjuisa Suku, elilongiso lietu lio pokolika te li tu kuatisa koku pengulula ovisimĩlo vietu, kuenda ovituwa vietu.
15. Ndamupi tu pondola oku teyuila loku lavulula utima wetu kuenda ovisimĩlo vietu?
15 Koloneke vilo, Satana o yongola oku nyõla ekalo lietu kespiritu, poku tu vetiya oco tu kuate ovisimĩlo vina ka via sungulukile. (Va Roma 7:14-25) Omo liaco, tu sukila oku liteyuila kuenda oku lava ovitima vietu oco tu taviwe la Yehova, Suku yetu. ‘Ukũlĩhĩso wa Suku,’ owo ocimalẽho tu kuete, okuti u pondola oku tu kuatisa koku yuvula ‘ovisimĩlo viosi okuti tu vi kuata ndolohute loku vi pokuisila vu Kristu.’ Eli olio esunga lieci tu sukilila oku linga elilongiso Liembimbiliya oloneke viosi, osimbu tu amamako loku yuvula olonjongole viosi vĩvi vi kasi kutima wetu.—2 Va Korindo 10:5.
Ekuatiso Lioku Kuata Elomboloko
16. Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa osimbu tu kasi oku longisiwa la Yehova?
16 Elongiso li tunda ku Yehova li pondola oku tu kuatisa kespiritu kuenda ketimba. Elongiso liaco ka li sokisiwa la lina liuhembi hailio ka li kuete esilivilo. Omo liaco, tu tanga ndoco: “Eci ca popia Yehova upopeli wove, haeye U o kola wa Isareli, ceci hati, Ame ndi Yehova Suku yove, hu longisa eci cu ku kuatisa, hu songuila vonjila ya ku sungulukila.” (Isaya 48:17) Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa la Yehova oco tu endele vonjila yaye ya sunguluka? Tete, tu kuete Embimbiliya okuti olio Ondaka yaye. Velivulu liaco eli, omo tu pondola oku sanga ekuatiso liovina viosi tu yongola olonjanja viosi. Eli olio esunga lieci kolohongele vietu viekongelo tu sukilila oku kuama Vembimbiliya lietu eci ku tangiwa ovinimbu vimue Viembimbiliya liaco. Onima yi tunda koku ci lingainga, yi limbukiwila kulandu welivulu Liovilinga kocipama 8, ku sangiwa eci ca pita lulume umue kalei wo kofeka yo Etiopia.
17. Nye ca pita la umue kalei wo kofeka yo Etiopia? Kuenda, ndamupi eci ci lomboluiwa?
17 Ulume umue kalei wo kofeka yo Etiopia, wa kala ukuetavo lio Judaismo. Eye wa kala ulume umue wa tavele ku Suku, haeye wa kala ukuaku lilongisa Ovisonehua. Vungende waye lokalosa, eye wa kala oku tanga ocitumasuku ca Isaya. Eci Filipu a lupukila kokuaye, wo pula hati: “Eci o kasi loku tanga hẽ, ca ku lomboloka?” Ndamupi ulume a tambulula? Eye wa tambulula hati: “Ci ndomboloka [hẽ] ndati nda lomue o ndomboluila? Oco wa pañinya Filipu oku londa kekãlu loku tumala kumue laye.” Filipu wa songuiwa lespiritu sandu oco a kuatise ulume waco oku kuata elomboloko liocitumasuku ca Isaya. (Ovilinga 8:27-35) Eci hẽ, ci lomboloka nye? Eci ci lomboloka okuti, oco tu kuate ukũlĩhĩso wasuapo, ka tu sukila lika oku tanga Embimbiliya pokolika. Omo liaco, lekuatiso liespiritu sandu, Yehova o kuete ale ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka oco a tu kuatise koku kuata elomboloko Liondaka yaye votembo ya sunguluka. Ndamupi ci lingiwa?—Mateo 24:45-47; Luka 12:42.
18. Ndamupi ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka a kasi oku tu kuatisa?
18 Ndaño okuti ocisoko ca kalei ca lomboluiwa okuti, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” Yesu ka popele hati, ocisoko caco comanu vamue okuti ka va lueya. Ocimunga caco eci ca vamanji olombuavekua, vosi yavo Akristão vana okuti handi ka va lipuile. Ndaño okuti pamue va yongola oku linga cimue locisimĩlo ciwa, pole ovo poku linga ocina caco va pondola oku lueya, ndeci ca enda oku pitavo olonjanja vimue lomanu vo kocita catete. (Ovilinga 10:9-15; Va Galatia 2:8, 11-14) Pole, ovisimĩlo viavo via lipua, kuenje Yehova wa va kundika ocikele coku tu avela ovina viosi vioku tu kuatisa kelilongiso Liembimbiliya oco tu pamise ekolelo lietu Londaka ya Suku okuti tu kuata elavoko kolohuminyo viaye. Ukuenje wa kolelua wa tu angiliyila Embimbiliya li tukuiwa hati, Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas, oco li tu kuatise kelilongiso lio pokolika. Embimbiliya liaco eli, kaliye lia pongoluiwa kueci ci soka 42 kalimi, kuenda toke cilo kua pangiwa eci ci soka 114 kolohuluwa Viambimbiliya. Ndamupi tu pondola oku kuama ciwa Embimbiliya kelilongiso lietu lio pokolika?—2 Timoteo 3:14-17.
19. Ovina vipi vi sangiwa vo Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas—com Referências, okuti vi pondola oku tu kuatisa kelilongiso lio pokolika?
19 Ndeci, o Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas—com Referências, ono yukuasi umue u kuete alomboluilo alua. Embimbiliya eli, li kuete ovolala mu sangiwa atukulo akuavo, atosi pombuelo yemẽla, atukulo akuavo a sangiwa vo “Índice Yolondaka Viembimbiliya,” vo “Índice Yolondaka vi Lombolola Atosi a Sangiwa Pombuelo Yemẽla,” kuenda o apêndice yi kuete 43 kolosapi oku kongelamo olomapa kuenda olokuadru mu sangiwa olofeka. Kulivo “Afetikilo,” a lombolola olonjila viñi viñi via kuamiwa poku pongoluisa Embimbiliya liaco lilikasi lio Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas. Ci tava okuti, Embimbiliya liaco li sangiwa kelimi liove, kuenje ovina viaco evi nda wa vi kuama, vi pondola oku ku ĩha ukũlĩhĩso wasuapo. Embimbiliya olio li tu songuila kovipama vietu vielilongiso kuenje, o Tradução do Novo Mundo, Embimbiliya limue okuti, li tukula onduko ya Suku kuenda li velisapo Uviali Wusoma wa Suku.—Osamo 149:1-9; Daniele 2:44; Mateo 6:9, 10.
20. Apulilo api atiamẽla kelilongiso Liembimbiliya pokolika a sukila etambululo cilo?
20 Kaliye tu pondola oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Ekuatiso lipi tu sukila handi oco tu kuate elomboloko Liembimbiliya? Ndamupi tu pondola oku sokiya otembo yoku linga elilongiso lio pokolika? Ndamupi tu pondola oku ecelela oco elilongiso lietu lio pokolika liende ciwa? Ndamupi velilongiso lietu mu kongeliwavo vakuetu?’ Ocipama cikuãimo, cika tambulula apulilo a lingiwa ndeti a kuete esilivilo liocili komuenyo wetu oco tu amameko kespiritu.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tunde kunyamo wo 1979, ondando yulu ya kala eci ci soka 850 kolondolale. Pole, kunyamo wo 1980, ondando yeya oku tepulukila kueci ci soka 252.80 kolondolale, kuenda ondando yaco yeya oku tepuluka vali calua kunyamo wo 1999.
Handi Ocivaluka?
• Ondaka “oku sokolola” yi lomboloka nye?
• Ocituwa cipi tu kuete oku lekisa poku lilongisa Ondaka ya Suku?
• Nye ci pondola oku tu vetiya oku linga elilongiso lietu lio pokolika?
• Ovina vipi vi kasiko vi pondola oku tu kuatisa kelomboloko Liembimbiliya?
[Elitalatu kemẽla 21]
Vakuepata lio Betele va kolisiwa kespiritu omo liocituwa cavo coku fetika eteke leteke locipama Cembimbiliya
[Elitalatu kemẽla 21]
Osimbu tu kasi loku enda kupange, otembo yaco eyi tu pondola oku yi pesila koku yevelela olokasete Viembimbiliya
[Elitalatu kemẽla 22]
Omanu va siata oku talavaya calua oco va sange ulu. Otembo yiñami ove wa siata oku pesila koku lilongisa Ondaka ya Suku?
[Olofoto via eciwa]
Courtesy of California State Parks, 2002
[Elitalatu kemẽla 23]
Embimbiliya ukuasi umue u pondola oku tuala komuenyo ko pui