Kuama Ongangu Yolosoma
“[Eye] o sonẽha ovihandeleko evi velivulu liaye muẽle. . . . Noke o kala kala lelivulu liaco kuenje o tanga tangamo oloneke viosi viomuenyo waye.” —ESINUMUĨLO 17:18, 19.
1. Ukristão o sukila oku kuata onjongole yoku lisokisa lelie?
CI TAVA okuti pamue ka ca lelukile oku lisokisa ove muẽle ndo soma ale nda nasoma. Nye Ukristão ukuekolelo haeye o lilongisa Embimbiliya a pondola oku sima poku kapako omoko yusoma ndeci ca linga soma Daviti, Yosiya, Hesekiya ale Yehosafata? Ocili okuti, ove o pondola oku kuama ongangu yavo konepa yimue yitito. Onepa yaco hẽ yipi? Kuenda momo lie ove o sukilila oku kuata onjongole yoku kuama ongangu yolosoma viaco kueci catiamẽla kondaka eyi?
2, 3. Nye Yehova a popele catiamẽla konjongole yoku kapa osoma yi songuila omanu? Pole, osoma yaco ya sukilile oku linga nye?
2 Koloneke via Mose eci handi Suku ka ecele omoko yokuti va Isareli va kuata osoma, Eye wa popele ale eci catiamẽla konjongole yomanu oku kuata osoma yi va songuila. Omo liaco, Eye wa sapuilile Mose oco a sonehe olonumbi viaco vocisila Cocihandeleko. Evi ovio via kala olonumbi vina vi kuatisa osoma koku endisa ciwa uviali waye.
3 Suku wa lombolola hati: “Eci wiñila vofeka Yehova, Suku yove, aku ĩha, . . . kuenje o linga huti, ndi li nolela osoma, ndomo mu kasi apata osi a lisungue lame, ci tava calua oku vialeka ha lingi Soma yove umue Yehova Suku yove, a nola. . . . Tuli a tumãla komangu yusoma waye, o sonẽha ovihandeleko evi velivulu liaye muẽle. . . . Noke o kala kala lelivulu liaco kuenje o tanga tangamo oloneke viosi viomuenyo waye. Poku tanga tangamo o lilongisa oku sumbila Yehova Suku yaye, poku lava olondaka viosi viovihandeleko vilo lovisila evi, loku vi linga.”—Esinumuĩlo 17:14-19.
4. Volonumbi Suku a ecele kolosoma mua kongelele nye?
4 Ocili okuti, osoma Yehova a nõlele oco yi songuile afendeli vaye, ya sukilile oku kuata onepa yaye muẽle yovisonehua yina okuti ove o pondola oku yi sanga Vembimbiliya liove. Noke, soma wa sukilile oku tanga onepa yaco poku yi pitolola eteke leteke. Eci ka ca kale ocina cimue coku patekela, pole ca kala elilongiso kuenda ca eca ekuatiso liocili. Osoma yina okuti ya taviwile la Yehova, ya sukilile oku kuata elilongiso liaco oco yamameko lukũlĩhĩso kuenda oku kuata utima wa sunguluka. Eye wa sukililevo oku lilongisa ovisonehua viosi via Suku oco a litunde ciwa kuenda oku kala osoma yimue ya loñoloha.—2 Olosoma 22:8-13; Olosapo 1:1-4.
Lilongisa Ndosoma Yimue
5. Olonepa vipi Soma Daviti a sukilile okupa Vovisonehua kuenda oku vi tanga? Pole, ndamupi eye a ci tendele?
5 Nye o sima okuti oco Daviti a sukilile oku tẽlisa eci a linga osoma ya va Isareli? Eye wa sukilile oku sonehavo Alivulu Vatãlo ndeci: (Efetikilo, Etundilo, Ovisila, Atendelo, kuenda Esinumuĩlo). Sokolola esanju Daviti a yeva kutima waye poku soneha eye muẽle onepa yimue Yovihandeleko. Cimuamue haico Mose a linga poku soneha elivulu lia Yovi, ndeci Osamo 90 kuenda 91. Anga hẽ Daviti wopavo vovisonehua viaco onepa yaye yoku tanga? Ci tava okuti wopamo. Eye wa kuatavo alivulu amue ndeci, elivulu lia Yehosua, Liolonganji kuenda lia Ruti. Omo liaco, ove o pondola oku limbuka okuti, Soma Daviti wa kuata onepa yalua Yembimbiliya yoku tanga kuenda wa kapeleko olonumbi viaco komuenyo waye. Kuenje, ove o kuete esunga lioku tava okuti, Daviti wa ci linga muẽle. Handi vali, olondaka viaye viatiamẽla kocihandeleko ca Suku, cilo tu vi sanga Kosamo 19:7-11.
6. Ndamupi tu pondola oku kũlĩha okuti Yesu wa kuamele ongangu ya kukululu yaye Daviti poku kuatela onjongole yocili Kembimbiliya?
6 Daviti wa velapo okuti Yesu Omõla a Daviti, wa kuamẽlevo ongangu yaco. Yesu wa kuatele ocituwa coku endaenda vosunangonga yo posongo yavo olosemana viosi. Vosunangonga eye wa enda loku yevelela ovisonehua vi tangiwa kuenda elomboloko liaco. Onjanja yimue, Yesu wa tangela kovaso yowiñi Ondaka ya Suku, kuenda wa lombolola esilivilo liayo ndomo ulandu waco u kapiwako. (Luka 4:16-21) Ove o pondola oku kuata elomboloko liokuti, Yesu wa kuatele ukũlĩhĩso wocili Wovisonehua. Nda wa tanga ovolandu a sangiwa Vevanjeliu, oka limbuka ndomo Yesu a enda loku tukula olondaka viokuti, “ca sonehiwa,” poku lombolola olonepa vimue Viovisonehua. Omo liaco, Vohundo Yesu a lingila Komunda ndomo ya sonehiwa la Mateo, eye wa tukula Ovisonehua vio Heveru eci ci soka 21 kolonjanja.—Mateo 4:4-10; 7:29; 11:10; 21:13; 26:24, 31; Yoano 6:31, 45; 8:17.
7. Ndamupi ocituwa ca Yesu ca litepele leci casongui vakuetavo?
7 Yesu wa kuamele elungulo li sangiwa Kosamo 1:1-3, yi popia hati: “Wa sumũlũha omunu ka endaenda lalungulo olondingaĩvi, . . . te ovihandeleko via Yehova ovio a sanjukila. O sokolola ovihandeleko viaye utanya luteke. . . . Cosi [a] linga o sumũlũha laco.” Ocituwa caco eci ca litepele calua leci casongui vakuetavo vo koloneke via Yesu vana ‘va tumãlele komangu ya Mose, haivo ka va kapeleko ocihandeleko ca Yehova.’—Mateo 23:2-4.
8. Momo lie asongui vetavo lia va Yudea ka vopilile esilivilo kueci va tanga leci va lilongasaile Vembimbiliya?
8 Ci tava okuti vamue va sangele etatamiso poku situlula ocinimbu cimue Cembimbiliya ndomo Yesu a longisa, kuenje va pua onjongole yoku lilongisa Embimbiliya. Kelivulu lia Yoano 5:39, 40 tu tangako eci Yesu a sapuila omanu vamue vo koloneke viaye hati: “Vu konomuisa ovisonehua, momo wa soki hoti, omo tu muila omuenyo ko pui, kuenje evi ovio vi njimbila uvangi; haimo ko tavi oku iya kokuange ho kuati omuenyo.” Lolondaka evi, Yesu ka kokisile owesi va Yudea vana va yonguile oku lilongisa Ovisonehua. Pole, eye wa kala loku va lekisa olonamãlala viavo. Ovo va limbukile okuti Ovisonehua vi pondola oku va songuila komuenyo ko pui. Ovisonehua viaco va kala loku konomuisa, nda ovio vieya oku va tuala ku Mesiya, okuti Yesu. Ndaño lekuatiso liaco, ovo ka va tavele kokuaye. Elilongiso liaco ka lia va kuatisile, omo okuti ovo ka va kale alongisi va sunguluka.—Esinumuĩlo 18:15; Luka 11:52; Yoano 7:47, 48.
9. Ongangu yipi yiwa ya eciwa lovapostolo kuenda ovaprofeto vatete?
9 Ocili okuti, olondonge via Yesu, oku kongelamo ovapostolo vaye, va lekisile ocituwa ca litepa. Ovo va lilongasaile ‘ovisonehua vi kola vina vi tẽla oku va kuatisa oco va popeliwe.’ (2 Timoteo 3:15) Koloneke viaco, ovo va kala ndovaprofeto vatete vana va ‘imbile owanji wocali poku sandiliya lutate epopelo liaco.’ Ovaprofeto vaco ka va simaile okuti, omunu o pondola oku kuata ukũlĩhĩso Wovisonehua vokuenda kuolosãi vimue ño ale vunyamo umosi. Upostolo Petulu wa popia hati, ‘ovo vamamako loku konomuisa’ eci catiamẽla ku Kristu kuenda eci ca kongelele vocikele caye coku popela omanu. Petulu vukanda waye watete wa tukula eci ci soka 34 kolonjanja violondaka viopiwa vekũi lialivulu a sangiwa Vembimbiliya.—1 Petulu 1:10, 11.
10. Momo lie omunu lomunu pokati ketu a sukilila oku lilongisa Embimbiliya?
10 Ocili okuti, olosoma vio kotembo ya va Isareli via tambuile ocikundi coku lilongisa lutate Ondaka ya Suku. Yesu wa kuamailevo ongangu yaco. Kuenje, oku lilongisa lutate Ondaka ya Suku ca kala ocikele ca vana vaka viala la Kristu kilu ndolosoma. (Luka 22:28-30; Va Roma 8:17; 2 Timoteo 2:12; Esituluilo 5:10; 20:6) Ongangu yaco yolosoma, yi kuetevo esilivilo komanu vosi cilo va lavoka oku tambula asumũlũho palo posi vemẽhi liuviali Wusoma wa Suku.—Mateo 25:34, 46.
Ocikele Colosoma Kuenda Eci Cove
11. (a) Poku lilongisa Embimbiliya ocituwa cipi Akristão va sukila oku yuvula? (b) Apulilo api tu sukila oku lipula etu muẽle?
11 Tu eca evetiyo lesunguluko liutima wosi okuti, Ukristão eye Ukristão o sukila oku konomuisa eye muẽle Embimbiliya. Eci hacina cimueko o sukila oku linga lika eci o lilongisa Embimbiliya vonjanja yatete Lolombangi via Yehova. Omunu lomunu pokati ketu o sukila oku yuvula oku kuama ocituwa comanu vamue vo kotembo yupostolo Paulu okuti va silepo ocituwa coku linga elilongiso lio pokolika. Ovo va ‘lilongisile lika ovina viatete viatiamẽla kondaka ya Suku,’ okuti “ovina viefetikilo liovilongua via Kristu.” Kuenje, ovo ka va tuihinyile lelilongiso liavo kuenda ka va ‘amẽlele kovina vi sesamẽla akulu.’ (Va Heveru 5:12–6:3) Omo liaco, tu pondola oku li pulisa etu muẽle ndoco: ‘Ndamupi ndi tenda eci catiamẽla kelilongiso Liondaka ya Suku pokolika, cikale okuti ndopo nda fetika oku likongela lekongelo Liakristão ale nda fetika osimbu? Upostolo Paulu wa likutililako Akristão vo koloneke viaye oco ‘vamameko loku kuata ukũlĩhĩso wa Suku.’ Ame hẽ ndi lekisavo onjongole ndeyi yaye?’—Va Kolosai 1:9, 10.
12. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuatela onjongole Ondaka ya Suku?
12 Ocina cimue ca velapo okuti oco ci pondola oku ku kuatisa koku kuata ocituwa coku lilongisa, oku kuatela ocisola Ondaka ya Suku. Kelivulu Liosamo 119:14-16, ku sangiwa olonumbi vimue via velapo vioku sokolola Ondaka ya Suku, okuti oyo onjila ya sunguluka yi pondola oku tu kuatisa oku sanjukila ondaka yaco. Omo liaco, ndaño okuti wa fetika osimbu oku lilongisa ondaka ya Suku, ale ndopo wa fetika oku yi lilongisa, o sukila oku kuama olonumbi viaco. Kueci catiamẽla kondaka eyi, konomuisa ongangu ya Timoteo. Ndaño okuti eye wa kala ale ukulu wekongelo una wa kala “oku vumba ndesualali liwa lia Kristu Yesu,” Paulu wo vetiya oco alikolisileko ‘oku kunda lesunga ondaka yocili.’ (2 Timoteo 2:3, 15; 1 Timoteo 4:15) Ocili okuti, ‘voku likolisilako’ kuove, mua kongela oku kuata ovituwa viwa viatiamẽla koku lilongisa.
13. (a) Ndamupi o pondola oku sandiliya otembo yoku lilongisa Embimbiliya? (b) Alikolisilo api o sukila oku linga oco o kuate otembo yoku lilongisa?
13 Onjila yimue ya sunguluka yoku kuata ovituwa viwa vioku lilongisa Embimbiliya, yatiamẽla koku sokiya ciwa otembo. Ndamupi ove wa siata oku ci linga? Ndaño okuti wa siata oku ci linga, anga o sima okuti nda wa likolisilako vali oku vokiya otembo yelilongiso liove lio pokolika ci pondola hẽ oku ku kuatisa? Ci tava okuti o komõha calua poku lipula ndoco: ‘Anga hẽ nda siata oku sokiya otembo yoku lilongisa?’ Ocili okuti, vamue va siata oku vokiya otembo yavo yoku lilongisa Embimbiliya omo lioku pasuka selo komẽle. Ovo va pondola oku tanga Embimbiliya votembo yimue yi soka 15 kakukutu, ale va linga elilongiso liavo lio pokolika velivulu limue likuavo. Handi vali, onjila yikuavo yoku ci linga oku kuata esokiyo limue liwa lielilongiso vokuenda kuosemana. Oco hẽ, nye ku ci lingila? Ci tava okuti olonjanja vimue ove wa siata oku tanga calua ovikanda viasapulo vokuenda kueteke ale oku yevelela calua asapulo vo televisão. Anga hẽ ci tava okuti o sokiya eteke limosi okuti ku tangi ovikanda viasapulo ndaño oku tala o televisão? Poku ci linga o pondola oku vokiya otembo yove yoku lilongisa Embimbiliya. Nda okuti kotembo yove yina wa siata oku pesila koku tanga ovikanda viasapulo kuenda koku tala o televisão vokuenda kueteke wopako eci ci soka 30 kakukutu oco o linge elilongiso liove lio pokolika, ci tava okuti vokuenda kunyamo oka kuata eci ci soka 25 kolowola. Hekuatisokuolio o pondola oku tambula poku vokiya elilongiso liove kuenda oku tanga Embimbiliya ci soka 25 kolowola vokuenda kunyamo! Handi vali, kuli onumbi yikuavo: Vokuenda kuosemana yiyako, konomuisa ovina viosi o pondola oku linga kesulilo lieteke. Kũlĩhĩsa ciwa nda o sangamo ovina vimue ka vi kuete esilivilo okuti ci tava oku vi kapela ponẽle oco o kuate vali otembo yalua yoku tanga kuenda yoku lilongisa Embimbiliya.—Va Efeso 5:15, 16.
14, 15. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuata ocimãho coku linga elilongiso lio pokolika? (b) Ovimãho vipi via kongela koku tanga Embimbiliya?
14 Nye cika ku kuatisa oco elilongiso liove li leluke loku kuata onjongole yoku lilongisa? Poku kuata ocimãho. Ocimãho cipi o sukila oku kuata koku lilongisa? Omanu valua va siata oku kuata ocimãho coku tanga Embimbiliya liosi. Ci tava okuti, toke cilo ove wa tanga ale olonepa vimue Viembimbiliya kuenda o kasi okupa esilivilo kelilongiso liaco. Anga hẽ ci tava okuti cilo muẽle o kuata ocimãho coku tanga Embimbiliya liosi? Oco o kuate ocimãho coku tanga Embimbiliya liosi, ci tava okuti o fetikila Kavanjeliu akuãla, kuenje noke amamako loku tanga Ovisonehua vikuavo Viakristão vio Helasi. Noke yoku limbuka esilivilo lielilongiso liaco, oka kuata ocimãho cikuavo coku amamako oku tanga alivulu osi a sonehiwa la Mose kuenda alivulu akuavo a lombolola omuenyo wafendeli va Suku kosimbu toke kelivulu lia Ester. Nda wa kuama onjila eyi, oka limbuka okuti cika ku kuatisa koku tanga Embimbiliya liosi. Ukãi umue okuti eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya wa kuata ale eci ci soka 65 kanyamo, Vembimbiliya liaye wa sonehamo eteke a fetika kuenda eteke a malusula oku tanga Embimbiliya liosi. Cilo, eye wa tanga ale Embimbiliya eci ci soka olonjanja vitãlo. (Esinumuĩlo 32:45-47) Eye ka tangelele Embimbiliya vo komputador, pole wa kuata muẽle peka Embimbiliya liaye.
15 Vamue okuti va tẽlisa ale ocimãho cavo coku tanga Embimbiliya liosi, va fetika vali onjanja yikuavo loku amamako oku lilongisa kuenje va sanga ekuatiso liocili. Kuli onjila yikuavo yoku nõla ovipama viñi viñi vi lombolola eci catiamẽla kelivulu omunu aka tanga Vembimbiliya. Velivulu “Toda a Escritura é Inspirada por Deus e Proveitosa” kuenda valivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, ci tava okuti tu sangamo ovolandu awa a lombolola omuenyo wafendeli va Suku kosimbu, kuenda ndomo tu pondola okupa ekuatiso kalivulu osi Embimbiliya.a
16. Kueci catiamẽla koku lilongisa Embimbiliya, ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?
16 Vokuenda kuelilongiso liove yuvula ocituwa ca vana va tukuiwa okuti, olonoño Viembimbiliya. Ovo va siata oku luluvalela vali enene koku kũlĩhĩsa ovipama Viembimbiliya loku sima okuti, Embimbiliya liaco ka lia tundile ku Suku. Vamue pokati kavo va siata oku kuata ovisimĩlo viokuti elivulu lelivulu Liembimbiliya liatiamẽla kocimunga cimue comanu. Handi vali, ovo va siata oku sima okuti Embimbiliya ka li pondola oku kuatisa omanu vosi, kuenje va sokolola ocisimĩlo cusonehi welivulu liaco. Ovisimĩlo viavo vieca elomboloko liokuti, alivulu osi Embimbiliya ka a tundile ku Suku, kuenda a sonehiwa lomanu vana va kuataile onjongole yoku tiamẽla ketavo. Olonoño vimue okuti vi pita otembo yalua loku konomuisa alivulu amue oluali, via siata oku sima okuti, Embimbiliya elivulu limue liuloño wesanda. Ovio via siata oku pesela otembo yalua loku konomuisa ovolandu o kosimbu loku sandiliya elomboloko liondaka yo Heveru kuenda yo Helasi pole ka va kapiko esilivilo Liondaka ya Suku. Ove hẽ o sima okuti olonoño viaco vi kuete muẽle onjongole yoku lilongisa Embimbiliya lekolelo liocili?—1 Va Tesalonike 2:13.
17. Momo lie tu simila okuti Vembimbiliya mu sangiwa esapulo li pondola oku kuatisa omanu vosi?
17 Anga hẽ ovisimĩlo violonoño evi viocili muẽle? Ocili hẽ okuti, alivulu amue Embimbiliya atiamisiwila lika kocimunga cimue comanu kuenda Embimbiliya ka li kuatisa omanu vosi? (1 Va Korindo 1:19-21) Ocili okuti, alivulu osi Ondaka ya Suku a kuete esilivilo ka li pui, momo a pondola oku kuatisa omanu vosi ci kale omãla ale akulu. Ndaño okuti, tete elivulu limue lia loñisiwile komunu umosi ndeci Timoteo, Tito, ale pamue kocimunga cimue comanu ndeci, va Galatia ale va Filipoi, pole vosi yetu tu pondola oku lilongisa alivulu osi Embimbiliya. Alivulu aco a kuete esilivilo kokuetu momo elivulu limosi ci tava okuti li lombolola ovolandu añi añi, kuenda li pondola oku kuatisa omanu valua. Ocili okuti, esapulo Liembimbiliya li kuatisa omanu vosi, kuenda li tu kuatisavo oku kuata elomboloko liesunga lieci lia sonehiwila valimi omanu vosi va sangiwa voluali.—Va Roma 15:4.
Esilivilo Kokuove Kuenda ku Vakuene
18. Osimbu o kasi loku tanga Embimbiliya ovina vipi o sukila oku sokolola?
18 Osimbu wamamako loku lilongisa, oka kuatisiwa calua poku sanda elomboloko Liembimbiliya kuenda oku kũlĩhĩsa elitokeko li sangiwa pokati kovolandu aco. (Olosapo 2:3-5; 4:7) Ovina viosi Yehova a siata oku situlula Vondaka yaye, vi kuete elitokeko liocili locipango caye. Osimbu wamamako loku tanga, sokisa ovolandu aco kuenda kũlĩhĩsa ocipango ca Suku. Ove o pondola oku limbuka okuti ulandu umue, ocisimĩlo cimue, ale ocitumasuku cimue, ci kuete elitokeko locipango ca Yehova. Omo liaco, lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Nye ulandu waco u ndi lomboluila kueci catiamẽla ku Yehova? Ndamupi ulandu waco u kuete elitokeko locipango ca Suku cika tẽlisiwa Lusoma waye?’ Ove o pondolavo oku sokolola ndoco: ‘Ndamupi ndi pondola oku kapako ulandu waco? Anga hẽ ndi pondola oku kuama ulandu waco poku longisa vakuetu ale poku va vetiya Lovisonehua?’—Yehosua 1:8.
19. Ekuatiso lipi o pondola oku tambula poku sapuilako vakuene ovina wa lilongisa? Ci lombolola.
19 Oku sokolola eci catiamẽla ku vakuene ci kuete esilivilo liocili. Osimbu wamamako loku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya, oka lilongisa ovina viokaliye kuenda oka kuata vali elomboloko liovina viaco. Ovina viaco wa lilongisa, vi kongela volombangulo viove poku vetiya epata liove kuenda omanu vakuavo. Nda okuti wa ci linga votembo yimue ya sunguluka, kuenda oku ci kapako lesunguluko liocili, oka kuatisiwa calua. Esunga liove, kuenda esanju o lekisa poku lombolola eci wa lilongisa, ale ovina vikuavo vi kuete esilivilo vika ecavo ekuatiso ku vakuene. Handi vali, cika ku kuatisavo calua. Ndamupi? Olonoño via siata oku limbuka okuti, omunu o pondola oku ivaluka eci a lilongisa nda okuti o ci patekela kuenda o ci kapako poku longisa vakuavo.b
20. Momo lie ci kuetele esilivilo oku tanga Embimbiliya oloneke viosi?
20 Olonjanja viosi eci o tanga elivulu limue Liembimbiliya, oka lilongisa ovolandu okaliye. Oka komõha calua poku tanga ovolandu ana okuti konjanja yatete ka a ku lombolokele ciwa. Ovolandu aco aka ku ĩha vali elomboloko lialua. Eci ci lekisa okuti, alivulu Embimbiliya a kuete esilivilo liocili kuenda ka a sokisiwa lalivulu akuavo omanu. Omo liaco, nda wa lilongisa Embimbiliya loku pitololamo, cika ku kuatisa cocili. Ivaluka okuti, soma Daviti ‘wa enda loku tanga Ovisonehua voloneke viosi viomuenyo waye.’
21. Esumũlũho lipi ove o pondola oku kuata poku amamako lelilongiso liove Liondaka ya Suku?
21 Ocili okuti, vosi vana va siata oku sanda otembo yoku lilongisa Embimbiliya va sanga ekuatiso liocili. Ovo va pondola oku amamako kespiritu kuenda oku kuata ukũlĩhĩso wocili. Ukamba wavo la Suku u pamisiwa kuenda cika va kuatisa oku linga omanu vamue va loñoloha. Ovo va linga omanu vamue va soliwe calua vepata, la vamanji vekongelo kuenda la vana okuti handi ka va lingile afendeli va Yehova.—Va Roma 10:9-14; 1 Timoteo 4:16.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Alivulu aco a kuatisa koku linga elilongiso, a sandekiwa Lolombangi via Yehova kuenda a sangiwa kalimi alua.
b Tala Vutala Wondavululi 15 wosãi Yenyenye yunyamo wo 1993 kelimi Lioputu okupisa kemẽla 13 toke 14.
Ocivaluka?
• Nye olosoma via va Isareli via sukilile oku linga?
• Ongangu yipi Yesu kuenda ovapostolo vaye va sia yatiamẽla koku lilongisa Embimbiliya?
• Aliangiliyo api o sukila oku linga oco o sange otembo yoku linga elilongiso lio pokolika?
• Ocituwa cipi o sukila oku kuata poku lilongisa Ondaka ya Suku?
[Okakasia kemẽla 11]
Olio te li Kala Povaka Etu
Ulongisi umue wa loñoloha calua o tukuiwa hati, Gertrude Himmelfarb wo Kosikola ya Velapo kofeka yo Nova York, wa popia hati: “Nda tu yongola . . . oku kuata a lomboloko akuavo Embimbiliya, ka kuli onjila ya velapo yoku ci linga okuti o Internet yi sule. Pole, nda tu yongola oku tanga Embimbiliya, oku lilongisa, loku sokolola eci catiamẽlako kuenda oku kũlĩhĩsa viosi vi sangiwamo, te tu kuata Embimbiliya liaco muẽle povaka etu, momo eyi oyo lika onjila yoku sanga ukũlĩhĩso wa suapo komuenyo wetu.”