‘Kuata Ukamba Wocili La Suku’
“Ameli ku Suku, kuenje eye amela kokuene.”—TIAGO 4:8.
1, 2. (a) Olondaka vipi omanu vamue va siata oku tukula? (b) Elungulo lipi Tiago a eca? Kuenda momo lie elungulo liaco lia sukiliwile calua?
“SUKU o kasi letu.” Olondaka evi via sonehiwa vapandela olofeka, kuenda vuwalo wasualali. Olondaka viokuti, “tua kolela ku Suku,” via siata oku sonehiwa volombongo kuenda volopapelo viuvangi wolombongo wa siata oku eciwa komanu vana va kasi oku landa cimue. Omanu va siata oku popia hati, va kuete ukamba wocili la Suku. Ove hẽ, ku tava okuti koloneke vilo oku kuata ukamba waco la Suku ci sukila oku linga cimue okuti ka ci lekisiwila lika volondaka?
2 Embimbiliya li lombolola okuti, ci tava oku kuata ukamba wocili la Suku. Pole, omunu o sukila oku likolisilako. Ocili okuti, Akristão vamue olombuavekua va kala kocita catete, va sukilile oku likolisilako calua oco va kuate ukamba waco la Yehova Suku. Ukristão Tiago wa lunguile vamue kueci catiamẽla koloñeyi viavo vietimba, oco ka vaka vĩhĩse ekalo liavo kespiritu. Volondaka viaye eye wa eca elungulo liokuti: “Ameli ku Suku, kuenje eye amela kokuene.” (Tiago 4:1-12) Olondaka viokuti, “ameli ku Suku” Tiago a tukula, vi lomboloka nye?
3, 4. (a) Ndamupi omanu vana va enda oku tanga ukanda wa Tiago va ivaluisiwile oco ‘va kuate ukamba la Suku’? (b) Momo lie tu kuetele ekolelo liokuti, tu pondola oku kuata ukamba wocili la Suku?
3 Tiago wa tukula ondaka yimue okuti ya kũlĩhĩwile ciwa lomanu vana va enda oku tanga ukanda waye kocita catete. Ocihandeleko ca Mose, ca longisile ndomo ovitunda via ‘amẽla ku’ Yehova oco omanu vaye va popeliwe. (Etundilo 19:22) Omanu vana va enda oku tanga ukanda wa Tiago, va ivaluisiwile oco va amele ku Yehova okuti va kuata ukamba wocili laye, kuenda eci hacina cimueko ci kuatiwa lowesi. Yehova o kasi pomangu yimue ya velapo calua voluali luosi.
4 Handi vali, umue wa siata oku konomuisa eci ci kasi Vembimbiliya wa lombolola hati, “elungulo eli [li sangiwa kelivulu lia Tiago 4:8,] li lekisa evetiyo limue liocili.” Tiago wa kũlĩhĩle okuti, Yehova locisola wa siata oku vetiya omanu oco va kuate ukamba wocili Laye. (2 Asapulo 15:2) Ocilumba cocisembi ca Yesu, ca yulula onjila yoku kuata ukamba wocili la Yehova. (Va Efeso 3:11, 12) Koloneke vilo, olohuluwa viomanu vi kuete epuluvi lioku kuata ukamba wocili la Suku! Nye tu sukila oku linga oco tu kuate esumũlũho liokupa esilivilo kepuluvi eli? Tuka konomuisa olonepa vitatu vina tu pondola oku kuama oco tu kuate ukamba wocili la Yehova Suku.
Amamako ‘Loku Kuata ‘Ukũlĩhĩso’ wa Suku
5, 6. Ndamupi ongangu yumalẽhe Samuele yi lekisa eci ca kongela voku ‘kuata ukũlĩhĩso’ wa Suku?
5 Kelivulu lia Yoano 17:3, Yesu wa lombolola hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u [ove u Yehova wa] tuma.” Vambimbiliya valua, ocinimbu eci ci kuete elomboloko limue lia litepa calua leci ci sangiwa vo Tradução do Novo Mundo. Ocinimbu caco eci, ka va ci pongoluile hati, “oku kuata ukũlĩhĩso” wa Suku. Pole, ovo va ci pongolola hati, “oku kũlĩha” Suku. Kuli olonoño vialua via popia hati, velomboloko liolondaka viatete kelimi lio Helasi, mua kongela oku amamako oku linga ocina cimue okuti ci tuala kukamba wocili lomunu umue ukuavo.
6 Koloneke via Yesu, oku kũlĩha ciwa Suku, ka ca kale ocisimĩlo cimue cokaliye. Vovisonehua via Va Heveru tu tangamo okuti, eci Samuele a kala umalẽhe, “handi ka kũlĩhile Yehova.” (1 Samuele 3:7) Eci hẽ ci lomboloka okuti, Samuele wa kuatele ukũlĩhĩso utito watiamẽla ku Suku? Sio, hacoko. Olonjali viaye lovitunda vio longisile ovina vialua. Omo liaco, ndomo ca lomboluiwa lonoño yimue, ondaka yo Heveru ya tukuiwa pocinimbu caco, yi lomboloka “oku kuata ukamba wocili lomunu umue.” Samuele handi ka kuatele ukamba wocili la Yehova, ndowu eya oku kuata eci a linga kapitiya kondaka ya Yehova. Osimbu Samuele a kala oku kula, oco eya noke oku kũlĩha ciwa Yehova kuenda oku kuata ukamba wocili laye.—1 Samuele 3:19, 20.
7, 8. (a) Momo lie ka tu kuatela usumba lovina via longa vi sangiwa Vembimbiliya? (b) Vipi ovina vimue via longa viocili Condaka ya Suku okuti ovio tu sukila oku lilongisa?
7 Ove hẽ, o yongola oku kuata ukũlĩhĩso wa Yehova oco o kuate ukamba wocili laye? Oco ove o kuate ukũlĩhĩso waco, o sukila ‘oku livela’ okulia kuespiritu kuna kueciwa la Suku. (1 Petulu 2:2) Ku ka sanjukile lika ukũlĩhĩso watete ove wa lilongisa. Likolisilako loku lilongisa ovina via longa Viembimbiliya. (Va Heveru 5:12-14) Anga hẽ ove wa siata oku kuata owesi lovina viaco loku sima okuti ka ca lelukile oku vi lilongisa? Nda o kuete atatahãi vaco, ivaluka okuti Yehova eye ‘Ulongisi Wavelapo.’ (Isaya 30:20) Eye wa kũlĩha ndomo a pondola oku yevalisa ukũlĩhĩso wovina via longa kovitima viomanu ka va lipuile. Yehova o pondola oku sumũlũisa oku likolisilako kuove loku kuata elomboloko lieci eye a kasi oku ku longisa.—Osamo 25:4.
8 Momo lie ove muẽle ku konomuisila ovina “via longa via Suku”? (1 Va Korindo 2:10) Ovina viaco ka vi sokisiwa lolonamalãla via siata oku pita la vakuoloño wesanda kuenda asongui vakuatavo. Ovina via longa vi pondola oku tu kuatisa oku lilongisa calua catiamẽla ku Isietu Wokilu. Lovina viaco, tu pondola oku lilongisa calua catiamẽla ku Yehova Isietu ukuacisola. Ocili okuti, ocisembi, ‘elumbu li kola,’ ovisila vina Yehova a kuama oco a sumũlũise omanu vaye kuenda oku tẽlisa ocipango caye, ovina viaco evi, vi kuete esilivilo kuenda vi pondola oku kala osapi yeci tu yongola oku konomuisa kelilongiso lietu lio pokolika.—1 Va Korindo 2:7.
9, 10. (a) Momo lie tu sukilila oku yuvula epela? Kuenda nye cika tu kuatisa oku liyuvula? (b) Momo lie tu sukilila oku lekisa eliketiso liocili kueci catiamẽla kukũlĩhĩso wa Yehova?
9 Osimbu ove wamamako oku kuata ukũlĩhĩso wa longa wocili kespiritu, lunguka locituwa coku kuata epela omo liukũlĩhĩso walua weci o kasi oku lilongisa. (1 Va Korindo 8:1) Epela li koka ohele momo li tepa omanu ku Suku. (Olosapo 16:5; Tiago 4:6) Ivaluka okuti, ka kuli omunu la umue o kuete esunga lioku lipanda omo liukũlĩhĩso a kuete. Ndeci, konomuisa olondaka violopandu vi sangiwa kefetikilo lielivulu limue li lombolola eci catiamẽla koku amako kuovoloño omanu. Olondaka viaco via popia ndoco: “Osimbu tu amamako koku lilongisa calua, tu limbuka okuti ka tua kũlĩhĩle ovina vialua kuenda tu limbuka okuti, ukũlĩhĩso tu kuete utito calua. . . . Ovina viosi tua lilongisa, ka via velelepo oku vi sokisa la vina ka tua lilongisile handi.” Olondaka viaco evi vieliketiso vi sanjuisa calua. Omo liaco, kueci catiamẽla koku kuata ukũlĩhĩso wa velapo wa Yehova Suku, tu sukila oku liketisa olonjanja viosi. Momo lie?
10 Konomuisa ovinimbu vimue Viembimbiliya vi lombolola eci catiamẽla ku Yehova vi popia ndoco: “A Yehova, ovilinga viove vinene cimue!” (Osamo 92:5) “[Yehova] ovina viosi viu lomboloka.” (Osamo 147:5) ‘Yehova olondunge viaye ka vi kũlĩhĩsiwa.’ (Isaya 40:28) “Wa longa nye! Ukuasi lolondunge lukũlĩhiso wa Suku!” (Va Roma 11:33) Ocili okuti, etu lalimue eteke tuka tẽla oku kũlĩha ovina viosi viatiamẽla ku Yehova. (Ukundi 3:11) Eye wa siata oku tu longisa ovina vialua vi komohĩsa kuenda kuli ovina vialua tuka lilongisa vali kotembo yo kovaso. Eci hẽ, ka ci tu vetiya oku kuata esanju liocili omo liovina vi komohĩsa tu kasi oku lilongisa loku liketisa kuocili? Osimbu tu amamako lelilongiso lietu, tu eceleli okuti ukũlĩhĩso waco u tu kuatisa kukamba wetu wocili la Yehova kuenda tu kuatisivo vakuetu oco va kuame onjila yimuamue. Handi vali, lalimue eteke ka tuka li pandiyi etu muẽle loku sima okuti, tua velapo vali calua okuti vakuetu va sule.—Mateo 23:12; Luka 9:48.
Ocisola o Kuetele Yehova ci Lekisila Kovilinga Viove
11, 12. (a) Ndamupi ukũlĩhĩso tu kuete watiamẽla ku Yehova u pondola oku tu kuatisa? (b) Nye ci pondola oku lekisa nda ocisola omunu a kuetele Suku cocili muẽle?
11 Upostolo Paulu wa lekisa elitokeko li sangiwa pokati kukũlĩhĩso locisola. Eye wa soneha ndoco: “Eci ndi likutilila ceci okuti, ocisola cene ci lue, lokulua kuaco kuendele pamosi lukũlĩhiso luloño wosi.” (Va Filipoi 1:9) Ka tuka eceleli okuti tu kuata epela, pole ovina viosi viocili tua lilongisa viatiamẽla ku Yehova Isietu wokilu, kuenda kocipango caye, ovio vi tu vetiya oku lekisa ocisola cetu Kokuaye.
12 Kuli omanu valua okuti, va siata oku popia hati, va sole Suku, pole ka vo kuetele ocisola. Ci tava okuti, ovo va popia olondaka evi omo liovisimĩlo viya ño kutima wavo. Ovisimĩlo viaco viwa kuenda via sunguluka nda okuti vi tiamisiwila kukũlĩhĩso wocili condaka ya Suku. Pole, ovo ka va lekisa ocisola cocili catiamẽla ku Suku. Momo lie? Konomuisa ndomo Ondaka ya Suku yi lombolola ocisola caco okuti: “Oku sola Suku kua lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye.” (1 Yoano 5:3) Omunu o lekisa lika ocisola cocili ku Yehova nda o pokola kokuaye poku ci lekisila vovilinga.
13. Ndamupi esumbilo ku Suku li pondola oku tu kuatisa oco tu lekise ocisola cetu ku Yehova?
13 Oku sumbila Yehova ku ka tu kuatisa oku pokola kokuaye. Esumbilo liaco tu lekisa ku Yehova, li tunda koku kuata ukũlĩhĩso waye, poku lilongisa eci catiamẽla kokuaye ndeci: Ulamba waye u kola haiwo ka u pui, unene waye, esunga kuenda ocisola. Esumbilo liaco li pondola oku ecelela okuti tu kuata ukamba wocili laye. Omo liaco, konomuisa olondaka Viosamo 25:14 vi popia ndoco: “Ukamba wa Yehova u kasi lava vo sumba.” Nda tua lekisa esumbilo lina li sanjuisa Isietu wokilu, tu pondola oku kuata ukamba wocili laye. Esumbilo ku Suku li pondola oku tu kuatisa oku pokola kelungulo li sangiwa kelivulu Liolosapo 3:6, li popia ndoco: “Sumbila [Yehova] kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove.” Olondaka evi vi lomboloka nye?
14, 15. (a) Ovina vipi tu sukila oku konomuisa poku nõla eci tu yongola oku linga komuenyo wetu? (b) Ndamupi tu sukila oku nõla ovina vina vieca esumbilo ku Suku?
14 Oloneke viosi ove o sukila oku konomuisa ovina viosi o yongola oku linga cikale evi vinene ale vievi vitito. Oco hẽ, ombangulo yipi ove oka kuata la vakuene u talavayela kupange umuamue, la vakuene kosikola kuenda vana va sangiwa posongo yove? (Luka 6:45) Anga hẽ oka likolisilako oku tẽlisa ocikele cove, ale oka kuama onjila yina okuti ove ku sukila oku likolisilako calua? (Va Kolosai 3:23) Ove hẽ oka lekisa ukamba wocili komanu vana ka va sole Yehova, ale oka pamisa ño ukamba wove lomanu vana va kuete ovituwa viwa kespiritu? (Olosapo 13:20) Nye ove oka linga kovina vitito oco o kuate onjongole yoku pitisa kovaso Usoma wa Suku? (Mateo 6:33) Nda ovinimbu Viembimbiliya via tukuiwa ndeti vi kasi oku ku kuatisa kovina viosi o linga eteke leteke, ci lekisa okuti, o kasi oku pokola ku Yehova ‘kovina viosi o linga komuenyo wove.’
15 Omo liaco, ovina viosi tu yongola oku linga, tu sukila oku sokolola apulilo alo: ‘Nye Yehova a yongola okuti oco ndi linga? Onjila yipi ndi sukila oku kuama okuti oyo yusanjuisa?’ (Olosapo 27:11) Oku lekisa esumbilo ku Suku konepa eyi, oyo onjila ya sunguluka yoku lekisa ocisola ku Yehova. Esumbilo liaco, li pondolavo oku tu vetiya oku liyelisa kespiritu, kekalo, kuenda ketimba. Ivaluka okuti, vocinimbu caco Cembimbiliya kuna Tiago a vetiya Akristão oco va “amele ku Suku,” eye wa vokiyako olondaka viokuti: “A vakuavitima vivali, puisi ovitima viene evĩho.”—Tiago 4:8.
16. Poku eca ku Yehova eci tu kuete, ovina vipi okuti lalimue eteke tuka kuata epondolo lioku vi tẽlisa? Pole, ovina vipi tu sukila oku linga olonjanja viosi?
16 Ocili okuti, voku lekisa ocisola cetu ku Yehova, mua kongela ovina vialua okuti haku yuvulako lika eci cĩvi. Ocisola ci tu vetiyavo oku linga eci ciwa. Oco hẽ, ndamupi tu pondola oku tenda ocituwa ca Yehova catiamẽla koku eca? Tiago wa soneha ndoco: “Ocali cosi ciwa longavelo yosi ya kanguka via tunda kilu, ku Isia yovinyi.” (Tiago 1:17) Ocili okuti, eci tu eca ku Yehova ovina tu kuete, eye ka lingi ohuasi omo liovina viaco. Ovina viosi viwa tu kuete, vi tunda kokuaye momo Yehova eye ono yovina viaco. (Osamo 50:12) Eci etu tu pesila ku Yehova otembo kuenda ongusu yetu, ka tu ka simi okuti, eye ka pondola oku kuata ovisimĩlo via li tepa leci tu kasi oku u lingila. Nda etu tua likala oku kunda Usoma wa Suku, eye o pondola oku sandiliya omanu vakuavo oco ocipango caye ci tẽlisiwe. Momo lie tu sukilila oku eca ku Yehova ovina tu kuete, otembo kuenda ongusu yetu? Etu tu ci lingila omo liocisola tu u kuetele okuti tu ci lekisa lutima wetu wosi, kuenda longusu yetu yosi.—Marko 12:29, 30.
17. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku eca lesanju liocili ku Yehova eci tu kuete?
17 Poku eca ku Yehova eci tu kuete, tu sukila oku ceca lesanju momo “Suku o sole u eca lesanju.” (2 Va Korindo 9:7) Ocihandeleko ci sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 16:17, ci pondola oku tu vetiya oku kuata ocituwa coku eca lesanju. Kelivulu liaco ku popia ndoco: ‘Omunu lomunu a ece ndeci a tẽla, oku ci sokisa lesumũlũho Yehova, Suku yaye, o wĩha.’ Eci tu sokolola ndomo Yehova a siata oku lekisa ocali caye kokuetu, ci tu vetiyavo oku eca kokuaye lesanju liocili eci tu kuete. Ovina viaco tu eca kokuaye, vi u sanjuisa calua kuenda vi sokisiwa lombanjaile yimue yitito omõla umue o soliwe calua a eca konjali yaye. Nda tua lekisa ocisola cetu lonjila ndeyi, tuka kuata ukamba wocili la Yehova.
Lekisa Ukamba Wove ku Yehova Lekuatiso Liolohutililo
18. Momo lie ca sungulukila okuti tu konomuisa lutate ndomo tu pondola oku loñoloha ciwa kolohutililo vietu?
18 Olohutililo vietu tu lingila pokolika vi tu ĩha epuluvi lioku vanguila pokolika la Isietu wokilu. (Va Filipoi 4:6) Omo okuti olohutililo ovio vi tu kuatisa kukamba wocili la Suku, ca sunguluka okuti tu sokolola ciwa kuenda tu konomuisa lutate ndomo olohutililo viaco vi kasi. Ka ciwako okuti olohutililo vietu tu vi tukula loku lipanda okuti vi kala soketi ohundo ya sokiyiwa. Pole, ovio te tu vi linga lesumbilo liocili kuenda lutima wetu wosi. Ndamupi tu pondola oku loñoloha ciwa poku linga olohutililo vietu?
19, 20. Momo lie oku sokolola tete osimbu handi ka tua lingile ohutililo ku kuetele esilivilo liocili? Kuenda ovina vipi via sunguluka oku vi kuama poku sokolola kuaco?
19 Etu tu sukila oku sokolola tete eci handi ka tua fetikile oku likutilila. Nda tua sokolola tete, tu pondola oku linga olohutililo vi teta onimbu haivio vi kuete elomboloko. Kuenje, nda tua ci linga cika tu kuatisa oku yuvula oku pitolola olondaka vimuamue okuti ca leluka oku vivaluka lonjanga. (Olosapo 15:28, 29) Ci tava okuti, oku kapako olondaka vimue Yesu a tukula poku lekisa ongangu yiwa yoku likutilila, kuenda oku konomuisa ndomo vi tiamisiwila komuenyo wetu, ci pondola oku tu kuatisa. (Mateo 6:9-13) Ndeci, tu pondola oku lipula etu muẽle kueci catiamẽla kelavoko lietu lioku kala palo posi omo lioku linga ocipango ca Yehova. Anga hẽ tu pondola oku lekisa onjongole yetu ku Yehova yoku u lingila upange poku pinga kokuaye oco tu tẽlise ocikele eye a tu ĩha? Tua sakalala hẽ calua lovina vioku tu kuatisa ketimba? Akandu api tu sukila oku pingila ongecelo ku Yehova kuenda helie tu sukilavo oku ecela? Ayonjo api a kasi oku tu sakalaisa calua kuenda tua kũlĩha hẽ ndomo tu sukila lonjanga ekuatiso lia Yehova liatiamẽla kondaka eyi?
20 Ocili okuti, tu pondola oku sokolola eci catiamẽla komanu vana tua kũlĩha okuti va sukila ekuatiso lia Yehova. (2 Va Korindo 1:11) Pole, ca sunguluka okuti ka tu ivalako oku eca olopandu vietu. Nda tua sokolola eci catiamẽla kondaka yaco, tu pondola oku eca olopandu ku Yehova kuenda oku ivaluka esunga lieci tu u sivayela eteke leteke omo liovina viwa a siata oku tu lingila. (Esinumuĩlo 8:10; Luka 10:21) Nda tua ci linga ci pondola oku tu sanjuisa okuti tu kuata ocituwa cimue ciwa komuenyo wetu.
21. Ovolandu api a sangiwa Vembimbiliya tu pondola oku kuama oco a tu kuatise oku amẽla ku Yehova vohutililo?
21 Elilongiso li pondola oku tu kuatisa kolohutililo vietu. Vondaka ya Suku, mu sangiwa olohutililo via velapo via lingiwa lalume kuenda akãi vakuekolelo. Ci tava okuti tu liyaka locitangi cimue ci tu sakalaisa calua okuti ci kapa kohele ekalo lietu liwa ale lia umue ngandietu. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka ohutililo ya Yakoba yatiamẽla ku manjaye Esau una wa yonguile oku u fetuluinya eci cĩvi. (Efetikilo 32:9-12) Nda tu kasi oku liyaka lovitangi, tu pondolavo oku kuama ohutililo ya lingiwa la Soma Asa eci ohuluwa yolohoka vio kofeka yo Etiopia via yonguile oku kundula omanu va Suku. (2 Asapulo 14:11, 12) Nda tu kasi oku liyaka locitangi cimue catiamẽla koku lavisa onduko ya Suku yetu Yehova, tu sukila oku ivaluka ohutililo Eliya a lingila komunda Karimele eci va Isareli va kala oku fendela Baale osuku yesanda. Handi vali, tu sukilavo oku ivaluka ohutililo Nehemiya a linga yatiamẽla kekalo lĩvi lia kala ko Yerusalãi. (1 Olosoma 18:36, 37; Nehemiya 1:4-11) Oku lilongisa kuenda oku ivaluka olohutililo viaco, ci pondola oku pamisa ekolelo lietu okuti tu kuama onjila ya sunguluka yoku amẽla ku Yehova oco tu u sapuile ovitangi vina vi kasi oku tu sakalaisa.
22. Ocipama cipi Cembimbiliya tu kasi oku kuama vokuenda kunyamo ulo wo 2003? Kuenda apulilo api tu sukila oku linga vokuenda kunyamo ulo?
22 Ocili okuti, kovina viosi tu linga, ca velapo okuti tu pokola kevetiyo lia Tiago liatiamẽla koku ‘amela ku Suku.’ (Tiago 4:8) Tu pondola oku ci linga poku amamako loku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Suku, loku lekisa ocisola cetu kokuaye, kuenda oku linga olohutililio vietu oco tu kuate ukamba wocili laye. Vokuenda kunyamo wulo wo 2003, tu amamiko loku kuama ocipama Cembimbiliya copiwa kelivulu lia Tiago 4:8, osimbu tu amamako loku li konomuisa etu muẽle poku kũlĩhĩsa ndomo tu kasi oco tu kuate ukamba wocili la Yehova. Pole, ci popiwa hẽ ndati catiamẽla konepa ya sulako yocinimbu eci? Handi vali, olondaka viokuti Yehova “amela kokuene,” vi nena asumũlũho api? Ocipama cikuãimo, cika eca etambululo kapulilo alo.
Handi Ocivalula?
• Momo lie tu sukilila oku kapako ondaka yatiamẽla koku kuata ukamba wocili la Yehova?
• Ovimãho vipi tu sukila oku kuama viatiamẽla koku kuata ukũlĩhĩso wa Yehova?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti, tu kuete ocisola cocili la Yehova?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa ukamba wetu la Yehova lekuatiso liohutililo?
[Elitalatu kemẽla 12]
Ocipama Cembimbiliya cunyamo wo 2003 ci popia hati: “Ameli ku Suku, kuenje eye amela kokuene.”—Tiago 4:8.
[Elitalatu kemẽla 9]
Osimbu Samuele a kala oku amamako kolondunge, weya oku kuata ukamba wocili la Yehova
[Elitalatu kemẽla 12]
Eliya wa tu sila ongangu yimue yiwa omo liohutililo a lingila komunda Karimele
[Elitalatu kemẽla 13]