‘Pandikisi Loku Pokola Kolondaka Viange’
“Nda vu pandikisa oku pokola kolondaka viange, vulondonge viange ocili.”—YOANO 8:31.
1. (a) Eci Yesu a tiukila kilu, nye a sia palo posi? (b) Apulilo api tuka konomuisa?
ECI Yesu Kristu Usovoli wetavo Liakristão, a tiukila kilu, eye ka sile palo posi alivulu a sonehiwa laye, olonjo via tungiwa laye ale ovokuasi aye. Pole, wa sila olondonge viaye olonumbi vina ovo va sukila oku tẽlisa oco va amameko oku kala olondonge viaye. Omo liaco, Vevanjeliu lia Yoano, tu sangamo olonumbi vitatu Yesu a tukula, vina vi kuete esilivilo liocili okuti, omunu wosi o yongola oku kala ondonge yaye o sukila oku pokola kolonumbi viaco. Olonumbi viaco hẽ vipi? Nye tu sukila oku linga oco tu pokole kolonumbi viaco? Ndamupi tu pondola oku limbuka okuti tu kasi oku tẽlisa ovituwa vioku kala ondonge ya Kristu koloneke vilo?a
2. Ocihandeleko cipi ci kuete esilivilo liocili okuti oco olondonge via sukilile oku kuama ndomo ca sonehiwa Vevanjeliu lia Yoano?
2 Eci Yesu kuo kambelele lika olosãi epandu oco a tualiwe kolofa, eye wa endele ko Yerusalãi kuna a kundila owiñi wa liongoluilileko omo Liocipito Colosinge. Eci ocipito ca kala vocakati, ‘valua pokati komanu vaco veya oku kolela kokuaye.’ Ocili okuti, Yesu wamamako oku va kundila, kuenje keteke lia sulako liocipito, omanu ‘valua veya oku kolela kokuaye.’ (Yoano 7:10, 14, 31, 37; 8:30) Kotembo yaco, Yesu wa eca ekuatiso liocili komanu vana okuti ndopo va tava kuenda wa tukula ocihandeleko cimue ca velapo cina olondonge via sukilile oku pokola ndomo ca sonehiwa lupostolo Yoano hati: “Nda vu pandikisa oku pokola kolondaka viange, vulondonge viange ocili.”—Yoano 8:31.
3. Ocituwa cipi omunu a sukila oku kuata oco ‘a pokole kolondaka via’ Yesu?
3 Lolondaka evi, Yesu ka popele hati, olondonge viokaliye ka via kuatele ekolelo liasuapo. Eye wa kala oku lekisa okuti, ovo va kuete epuluvi lioku linga olondonge viaye viocili nda va amamako loku pokola kolondaka viaye loku lekisa epandi. Ndaño okuti ovo va tavele kolondaka viaye, pole va sukilile oku amamako loku kakatela kolondaka viaco. (Yoano 4:34; Va Heveru 3:14) Handi vali, Yesu poku vangula lolondonge viaye ndomo eye a ci lombolola Vevanjeliu lia Yoano, eye wa popia hati, epandi olio ocituwa ci kuete esilivilo . Olonjanja vivali Yesu wa vetiya olondonge viaye loku popia hati: “Ove, ñuame.” (Yoano 21:19, 22) Valua Akristão vo kocita catete, va tavele kevetiyo liaco. (2 Yoano 4) Nye ca va kuatisa koku pandikisa?
4. Nye ca kuatisa Akristão vatete koku pandikisa?
4 Upostolo Yoano una wa kuatele ekolelo ku Kristu, vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo, wa tukula etosi limue li kuete esilivilo liocili. Eye wa pandiya Akristão vakuekolelo hati: “Wakuangusu, kuenje ondaka ya Suku yi kala volonulo viene, haene wa yuli eliapu.” Olondonge viosi via Kristu, via lekisile epandi liocili momo via kakatelele kondaka ya Suku. Ovio via lekisile onjongole yocili kondaka yaco. (1 Yoano 2:14, 24) Cimuamue haico koloneke vilo okuti, oco tu ‘pandikise toke kesulilo,’ tu sukila oku konomuisa ciwa oco ondaka ya Suku yi kale vovitima vietu. (Mateo 24:13) Ndamupi tu pondola oku ci linga? Etambululo li sangiwa volusapo lumue lua Yesu.
‘Oku Yeva Ondaka’
5. (a) Olosi viñami via litepa Yesu a tukula volusapo luaye? (b) Ombuto kuenda osi Yesu a tukula volusapo luaye vi lomboloka nye?
5 Yesu wata olusapo lumue luatiamẽla kongunja ya waya ombuto vepia, kuenje olusapo luaco lu sangiwa Vevanjeliu lia Mateo, lia Marko kuenda lia Luka. (Mateo 13:1-9, 18-23; Marko 4:1-9, 14-20; Luka 8: 4-8, 11-15) Osimbu ove amamako oku tanga ulandu waco, oka limbuka okuti olusapo luaco lu lombolola ombuto ya wayiwa volosi via litepa, kuenda esulilo liombuto yaco lia litepa. Osi yatete, ya kola calua, yavali, ya leñelapo kamue kuenda yatatu yeyuka ocambanda. Osi yakuãla okuti ya litepa la vikuavo vitatu, oyo osi ‘yiwa.’ Ndomo Yesu a lombolola, ombuto yi lomboloka esapulo Liusoma lina li sangiwa Vondaka ya Suku kuenje osi yi lomboloka omanu va vakuavitima via litepa. Ndaño okuti omanu vana va sokisiwa lolosi via litepa va kuete ovina vimue okuti vosi yavo va vi kuete, pole omanu vana va sokisiwa losi yiwa, va kuete ocituwa cimue ci va tepisa pokati ka vakuavo.
6. (a) Ndamupi osi yakuãla Yesu a tukula volusapo luaye ya litepa la vikuavo vitatu, kuenda eci ci lomboloka nye? (b) Nye ci kuete vali esilivilo liocili poku lekisa epandi kuenda oku amamako oku kala olondonge via Kristu?
6 Ulandu u sangiwa kelivulu lia Luka 8:12-15, u lombolola okuti olosi vikuãla Yesu a tukula volusapo luaye, vi lekisa omanu ‘va yeva kondaka.’ Omo liaco, omanu vana ‘vakuavitima vialipua haivio via sunguluka,’ va lekisa onjongole yoku amamako oku ‘yevelela ondaka’ ya Suku. Ovo ‘va pandikisa loku lekisa ovituwa viwa.’ Osi yiwa haiyo ya leñela ciwa, yecelela okuti olombombo viombuto viñila ciwa posi kuenje ombuto yaco yi kula kuenda yima apako awa. (Luka 8:8) Cimuamue haico ci pita lomanu vakuavitima viwa vana va kuete elomboloko lonjongole yocili Kondaka ya Suku. (Va Roma 10:10; 2 Timoteo 2:7) Ondaka ya Suku yi kala vovitima viavo, kuenje noke va lekisa ovituwa viwa lepandi liocili. Oku sola kuavo Ondaka ya Suku ku kuete esilivilo liocili osimbu vamamako oku kala olondonge via Kristu. (1 Timoteo 4:15) Oco hẽ, ndamupi tu pondola oku sola Ondaka ya Suku lutima wetu wosi?
Ekalo Liutima Kuenda Oku Sokolola
7. Ovilinga vipi vi kuete elitokeko lutima uwa?
7 Kũlĩhĩsa ndomo Embimbiliya lia siata oku lekisa elitokeko liutima uwa lovilinga viutima waco. Olio li popia okuti: ‘Ondingesunga yi sokolola eci yi tambulula.’ (Olosapo 15:28) “Olondaka viomela wange lovisimilo viutima wange vi sunguluka kokuove, a Yehova.” (Osamo 19:14) “Okusokolola kutima wange ku loñoloha.”—Osamo 49:3.
8. (a) Eci tu tanga Embimbiliya, nye tu sukila oku yuvula kuenda nye tu sukila oku linga? (b) Ekuatiso lie tu pondola oku tambula poku sokolola Ondaka ya Suku vohutililo? (Kongelamo ulandu u sangiwa pokakasia losapi ya linga hati: ‘Oku Sevetiwila Vocili.’)
8 Ndomo asonehi ava Vembimbiliya va lombolola, etu tu sukila oku sokolola loku likutilila eci catiamẽla Kondaka ya Suku kuenda kovilinga viaye. Eci tu tanga Embimbiliya, ale alivulu ana a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya, ka ca sungulukile oku linga ndeci omanu vana vakuakunyula olofeka va siata oku linga. Ovo va siata oku vanja lonjanga yalua ocitumãlo locitumãlo kuenda okupa alitalatu ovina viosi va lete pocitumãlo, pole ovo ka va konomuisa vali ndomo ocitumãlo caco ci kasi. Omo liaco, eci tu lilongisa Embimbiliya, tu sukila oku sokiya otembo yoku sokolola elomboloko liovinimbu viaco tua tanga.b Osimbu tu amamako oku sokolola eci tua tanga, ondaka ya Suku yi pondola oku vetiya utima wetu. Oyo yi veta kutima wetu kuenda yi pengulula ovisimĩlo vietu. Ondaka yaco, yi tu vetiyavo oku lomboluila ku Suku ovisimĩlo vietu viosi vohutililo. Omo liaco, ukamba wetu la Yehova ulivokiya vali calua kuenda ocisola tu kuetele Suku ci tu vetiya oku amamako loku kuama ongangu ya Yesu ndaño muẽle ceci tu sangiwa lovitangi. (Mateo 10:22) Ocili okuti, oku sokolola kovina Suku a popia, ci kuete esilivilo liocili nda tu yongola oku amamako lekolelo lietu toke kesulilo lioluali lulo.—Luka 21:19.
9. Ndamupi tu pondola oku kũlĩhĩsa okuti utima wetu u kasi oku amamako loku tambula ondaka ya Suku?
9 Olusapo lua Yesu lu lekisa okuti kulivo ovitangi vimue via siata oku tateka oku kula kuombuto yi lomboloka Ondaka ya Suku. Pole, oco tu linge olondonge vimue vi kuete ekolelo, tu sukila (1) oku limbuka ovitangi vi sangiwa posi yina ka yi silivila ya tukuiwa volusapo lua Yesu kuenda (2) oku sandiliya onjila yoku mioñolola ale oku yuvula ovitangi viaco. Lonjila eyi, tuka tẽla oku limbuka okuti utima wetu u kasi oku amamako oku tambula ombuto Yusoma kuenda oku amamako loku lekisa apako awa.
‘Omanu va Sakalala’
10. Lombolola ekalo liosi yatete Yesu a tukula volusapo luaye kuenda lekisavo elomboloko liaco.
10 Osi yatete okuti ombuto ya wayiwamo ‘ya lokila kohulo yonjila,’ ombuto yaco yeya oku “kosiwa lolomãi.” (Luka 8:5) Ocili okuti, osi yepia yi sangiwa kohulo yonjila ya kola calua, momo ya siata oku kosiwa lomanu. (Marko 2:23) Cimuamue haico ci pita lomanu vana va sakalala loku pesila ongusu lotembo yavo kovopange oluali. Omo liasakalalo aco, ovo ka va kuete utima wa sunguluka woku lekisa onjongole kondaka ya Suku. Ovo ci tava okuti va yeva kondaka yaco, pole omo okuti ka va sokolola kueci va yeva, ovitima viavo via siva. Osimbu handi ka va fetikile oku lekisa onjongole yocili kondaka yaco, “Eliapu liya, li upa ondaka vovitima viavo okuti ka va tava, kuenje ka va popeliwa.” (Luka 8:12) Anga hẽ tu pondola oku yuvula ocituwa caco?
11. Ndamupi tu pondola oku teyuila utima wetu oco ka uka linge ndosi yimue ya kola?
11 Kuli ovina vialua tu sukila oku linga oco tu yuvule oku kuata utima u sokisiwa lombuto yina ya lokila kohulo yonjila okuti ka yimi apako. Osi yina ya siata oku kosiwa lomanu haiyo ya kola calua, ci tava okuti yi leñela kuenda yima apako nda onjila yaco yi pita vepia ya pongoluiwa. Cimuamue haico ci pita letu okuti, nda tua sandiliya otembo yoku tanga kuenda oku sokolola eci tua lilongisa Vondaka ya Suku, utima wetu u linga ndosi yiwa okuti yima apako. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku sakalala calua lovina tu sukila komuenyo wetu weteke leteke. (Luka 12:13-15) Etu tu sukila oku sokiya otembo yoku sokolola ‘ovina viosi vi kuete esilivilo liocili’ komuenyo wetu.—Va Filipoi 1:9-11.
‘Omanu va Kuete Usumba ‘
12. Momo lie ocikũla ca tundila vosi yavali volusapo lua Yesu covukila?
12 Kueci catiamẽla kombuto yina ya lokila posi yavali, ombuto yaco ka yi kalapo otembo yalua ndeci ca pita lombuto yina ya lokila posi yatete. Oyo yi tunda olombombo kuenje yi fetika oku yova amẽla. Pole, eci utanya u tua, ombuto yaco yi fetika oku kukuta. Omo liaco, tu konomuisi elomboloko liaco vulandu ulo. Ocili okuti, utanya hawoko u kukutisa ocikũla, momo ombuto yina ya wayiwa posi yiwa, ya kalavo vutanya, pole oyo ka ya kukutile kuenje ya kula ciwa. Etepiso lipi li sangiwa pokati kaco? Yesu wa popia hati, ocikũla, ci fetika okuvuka momo ‘ka ci kuete eve lialua’ kuenda osi yaco ka ‘yi kuete ombuili.’ (Mateo 13:5, 6; Luka 8:6) Omo okuti, ‘ocikalakala’ ci sangiwa kosi, ka cecelela oco olombombo viñile ciwa posi okuti vi sanga ombuili yoku kuatisa ocikũla oco ka cika kukute. Omo liaco, ocikũla, ci fetika okuvuka omo liosi ka yi kuete eve lialua.
13. Omanu vapi va sokisiwa losi yocikalakala kuenda momo lie ovo va kuetele usumba?
13 Olusapo olu lu lomboloka omanu vana va ‘tava kondaka lonjolela,’ kuenje lombili yalua, va kuama Yesu ‘vokuenda kuotembo yimue yitito.’ (Luka 8:13) Eci utanya utua, ci lomboloka okuti, eci “kuiya ohali loku sakalasua,” omanu vaco va fetika oku kuata usumba, loku pua epandi, kuenje ka va kuata vali esanju, noke va liwekapo oku kuama Kristu. (Mateo 13:21) Esunga lioku kuata kuavo usumba, ka li tundi kelambalalo. Ocili okuti, olohũlũkãi vialua violondonge via Kristu via siata oku liyaka lovitangi viñi viñi, pole ovo vamamako loku pandikisa. (2 Va Korindo 2:4; 7:5) Esunga lieci omanu vamue va kuatela usumba okuti noke va siapo ocili, momo okuti, ekalo liovitima viavo li kasi ndosi yocikalakala, okuti ovitima viavo ka vi va ecelela oku sokolola lutate ovina viatiamẽla kespiritu. Omo okuti omanu vaco ka va kuete ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla ku Yehova kuenda kondaka yaye, ovo ka va tẽla oku tamalãla kohali omo lielambalalo. Ndamupi omunu a pondola oku yuvula oku wila vocitangi caco?
14. Onjila yipi tu sukila oku kuama oco utima wetu ka uka linge ndosi yocikalakala?
14 Omunu o sukila oku likonomuisa eye muẽle oco a limbuke nda okuti vutima waye muli ovituwa vimue vi kasi ndosi yocikalakala ndeci: Oku seleka onyeño kutima, ovituwa vimue vi lekisa okuti omunu o lisole eye muẽle, ale ovituwa vikuavo vĩvi vina via siata oku selekiwa kutima. Nda okuti ovituwa viaco vi kasi vutima waye, Ondaka ya Suku yi pondola oku viupamo. (Yeremiya 23:29; Va Efeso 4:22; Va Heveru 4:12) Omo liaco, oku likutilila kuenda oku sokolola ovina omunu a lilongisa, ku pondola oku u kuatisa oco okuti “ondaka ya kũlĩwa” vutima waye yamamako oku kula. (Tiago 1:21) Eci cika eca ongusu yoku pandikisa poku liyaka lovitangi vina vi pondola oku tepulula ombili yomunu kuenda ci ko kuatisa oku pandikisa kohali.
‘Omanu va Kuete Utima wa Litepa’
15. (a) Momo lie tu sukilila oku konomuisa lutate osi yatatu Yesu a tukula volusapo luaye? (b) Nye ci pondola oku pita losi yatatu kuenda momo lie?
15 Tu sukila oku konomuisa lutate osi yatatu yi kuete ocambanda, momo ci tava okuti yi lisetahãla losi yiwa. Osi yeyuka ocambanda yi sokisiwa losi yiwa momo yecelelavo okuti olombombo viombuto viñila ciwa posi. Eci ombuto yi fetika oku kula, omunu ka tẽla oku tepisa nda ocikũla cokaliye ci kasi oku kulila vosi yimue yiwa ale vosi yeyuka ocambanda. Pole, vokuenda kuotembo, ocambanda ci fetika oku tutuiya oku kula kuocikũla. Ocili okuti, osi yaco ya litepa leyi yiwa, momo ocikũla ci kulila kumosi locambanda. Osimbu ocikũla camamako oku kulila kumuamue vosi yaco, noke ci fetika oku liyaka ‘locambanda.’ Handi vali, osimbu ovikũla viaco vivali viamamako oku kula, ovio vi tambuila kumuamue otulumu, locinyi kuenda elianjo pole ocambanda ci fetika oku ‘totomisa ocikũla’ kuenje ka ci kuli.—Luka 8:7.
16. (a) Omanu vapi va sokisiwa losi yeyuka ocambanda? (b) Ocambanda ci lomboloka nye ndomo ca lomboluiwa Vavanjeliu atatu?—Tanga etosi li kasi pombuelo yemẽla.
16 Omanu vapi va sokisiwa losi yeyuka ocambanda? Yesu wa lombolola hati: ‘Ombuto ya lokila pocambanda ya lomboloka ava va yeva ondaka, pole, va enda ño lonjila yavo, kuenje va totomisiwa lohele lukuasi kuenda elau liomuenyo okuti apako avo a siõsia.’ (Luka 8:14) Ndeci ombuto ya wayiwa yi kulila kumosi locambanda, cimuamue haico ca siata oku pita lomanu vamue va sole oku seteka oku lilongisa ondaka ya Suku kuenje, noke va fetikavo oku ‘kuama olonjongole viavo muẽle’ vonjanja yimosi. Ocili condaka ya Suku ca kũlĩwa vovitima viavo, pole ka ci kuli omo lioku sakalala lovina vikuavo komuenyo wavo. Ovitima viavo via tepiwa pokati. (Luka 9:57-62) Asakalalo aco, a va tateka oku sandiliya otembo yoku likutilila kuenda oku kuata elomboloko lia velapo liovina viosi va lilongisa vondaka ya Suku. Ovo ka va pondola okupa esilivilo liasuapo liondaka ya Suku kuenda ka va kuata ovina viosi vi sukiliwa koku pandikisa. Vokuenda kuotembo, onjongole yina va lekisile kovina viespiritu yi fetika oku tepuluka omo liovopange ana a tateka oku kuama ovina viespiritu kuenje va fetika oku ‘totomẽla.’c Hesumuokuolio li pita lomanu vana ka va sole Yehova lutima wavo wosi!—Mateo 6:24; 22:37.
4:19; Mateo 13:22; Luka 8:14; Yeremiya 4:3, 4.
17. Onjila yipi tu sukila oku kuama komuenyo wetu oco ka tuka pite lovitangi via tukuiwa volusapo lua Yesu viatiamẽla kocambanda?
17 Nda tua pitisa kovaso ovina viespiritu komuenyo wetu, tuka yuvula oku totomisiwa lovitangi kuenda oku sakalala lovina violuali lulo. (Mateo 6:31-33; Luka 21:34-36) Omo liaco, ka tuka kuati owesi woku tanga Embimbiliya kuenda oku sokolola eci tua tangamo. Nda tua leluisa omuenyo wetu, tuka sanga otembo yalua yoku sokolola eci tua lilongisa kumosi loku lingainga ohutililo kuenda oku lilongisa Embimbiliya. (1 Timoteo 6:6-8) Omanu va Suku vana va sole oku kuama onjila eyi, va siata oku tambula asumũlũho alua. Handi vali, va sokisiwa lomunu wa sonjola ocambanda pocikũla cimue okuti noke, ci tambula otulumu lutanya oco ci lianje ciwa okuti cima apako. Ukãi umue o tukuiwa hati Sandra o kuete ci soka 26 kanyamo wa popia hati: “Eci ndi sokolola asumũlũho nda siata oku tambula [ku Yehova], ndi limbuka okuti oluali ka lu pondola oku eca la cimue ci sokisiwa lasumũlũho aco.”—Osamo 84:11.
18. Ndamupi etu Tuakristão tu pondola oku kakatela kondaka ya Suku lepandi liocili?
18 Ocili okuti, ci kale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, vosi yetu tuka amamako oku pokola kondaka ya Suku kuenda oku pandikisa oco tu kale olondonge via Kristu poku pokola Kembimbiliya. Omo liaco, tu konomuisi lutate ovitima vietu oco ka vika kale ndosi yina ya kola calua ale yina yeyuka ocambanda. Pole, tu kali ndosi yina ya leñela okuti yecelela oku iñila kuolombombo posi. Nda tua kuama onjila eyi, tuka tẽla oku kuata elomboloko lia suapo liondaka ya Suku poku ‘pandikisa loku ima apako awa.’—Luka 8:15.
[Atosi pombuelo yemela]
a Vocipama cilo, tuka konomuisa onumbi yatete pokati ka vitatu. Olonumbi vikuavo vivali tuka vi lilongisa vovipama vikuãimo.
b Poku likutilila oco o sokolole ocinimbu cimue Cembimbiliya wa tanga, o sukila oku lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Eci hẽ ci lekisa ocituwa cimosi ale ovituwa vialua via Yehova? Ndamupi ci tiamisiwila kosapi Yembimbiliya? Ndamupi ndi pondola oku pokola kondaka eyi komuenyo wange? Ndamupi ndi pondola oku yi kuama oco ndi kuatise vakuetu?
c Ndomo ca lekisiwa vulandu Wavanjeliu atatu ana Yesu a lombolola volusapo luaye, eye wa lekisa okuti ombuto ya totomisiwa lovina vimue vi sangiwa voluali, ndeci: ‘Oku sakalala lovina violuali lulo, leliaño liovokuasi, oku livela ovina vikuavo kuenda elau liomuenyo ulo.’—Marko 4:19; Mateo 13:22; Luka 8:14; Yeremiya 4:3, 4.
• Momo lie tu sukilila oku amamako loku ‘pokola kondaka ya Yesu’?
• Ndamupi tu pondola oku ecelela oco ondaka ya Suku yi kale kovitima vietu?
• Omanu vapi va tukuiwa volosi vikũala via litepa ndomo Yesu a ci lombolola volusapo luaye?
• Ndamupi ove o pondola oku sandiliya otembo yoku sokolola ondaka ya Suku?
[Okakasia Lelitalatu kemela 19
OKU SEVETIWILA VOCILI’
Vokuenda kuanyamo alua, olondonge via Kristu via siata oku lekisa uvangi woku ‘sevetiwila vocili.’(2 Petulu 1:12) Nye ca va kuatisa koku pandikisa? Konomuisa ovolandu amue ovo va lombolola.
Jean, wa papatisiwa kunyamo wo 1939, wa popia hati: “kesulilo lieteke leteke, nda siata oku tanga onepa yimue Yembimbiliya kuenda oku linga ohutililo. Noke nda siata oku sokolola onepa yaco nda tanga.
Patricia, wa papatisiwa kunyamo wo 1946, wa popia hati: “Eci ndi sokolola okuti Yehova omunu umue wa velapo haeye o tu kuetele ocisola, ci ndi kuatisa calua oku kolapo kuenda ci nyiha ongusu yoku amamako lekolelo.”
Anna, wa papatisiwa kunyamo wo 1939, wa popia hati: “Omo lioku kuata kuange ocituwa coku lilongisa Embimbiliya kuenda oku sokolola ‘ovina via longa via Suku,’ ca siata oku ndi kuatisa oku amamako oku vumba Yehova.”—1 Va Korindo 2:10;
Zelda, wa papatisiwa kunyamo wo 1943, wa popia hati: “Nda siata oku tanga Embimbiliya kuenda alivulu a lombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya oco ndi konomuise ciwa eci ci kasi vivisimilo kuenda vutima wange.”
Ralph, wa papatisiwa kunyamo wo 1947, wa popia hati: “Otembo ndi sole vali calua, ceci ndika nuala nuala, kuenda oku vangula la Yehova vohutililo oco eye a kulihe ciwa ekalo liange.”
Marie, wa papatisiwa kunyamo wo 1935, wa popia hati: “Nda siata oku fetika eteke loku tanga ocisonehua ceteke leteke kuenda oku tanga onepa yimue Yembimbiliya. Kuenje ci ndi vetiya oku sokolola ovina viokaliye vokuenda kueteke.”
Daniele, wa papatisiwa kunyamo wo 1946, wa popia hati: “Oku konomuisa ocinimbu locinimbu Cembimbiliya, ci ndi kuatisa calua.”
Eteke lipi he ove oka sokiya otembo yoku likutilila kuenda oku sokolola ondaka ya Suku?—Daniele 6:10b; Marko 1:35; Ovilinga 10:9.
[Elitalatu kemela 22]
Poku pitisa kovaso ovina viespiritu, tu pondola oku ‘pandikisa loku ima apako awa’