‘Amamiko Loku Lisola Pokati’
“Oku oko [omanu] vaka limbukila okuti vulondonge viange, nda u lisole pokati.”—YOANO 13:35, NW.
1. Olondaka vipi viocisola Yesu a pitulula koñolosi yina a kala oku lavoka olofa viaye?
KOÑOLOSI yina Yesu a kala oku lavoka olofa viaye, wa sapuila olondonge viaye olondaka vimue vi lekisa ocisola hati, “amãla vange.” (Yoano 13:33) Vevanjeliu ka muli ovolandu a lekisa okuti Yesu wa vanguile ale kolondonge viaye olondaka evi viocisola. Omo liocisola Yesu a kuatela olondonge viaye, vuteke una u likasi, eye wa vetiyiwa oku popia olondaka evi viocisola cimue condongosi. Ocili okuti, koñolosi yaco, Yesu wa pitulula olondaka viaco viocisola 30 kolonjanja. Momo lie eye a pituluila olondaka viaco evi?
2. Momo lie oku lekisa ocisola ku kuetele esilivilo Kakristão?
2 Yesu wa lombolola esunga lieci ocisola ci kuetele esilivilo liocili. Eye wa popia hati: “Oku oko [omanu] vaka limbukila okuti vulondonge viange, nda u lisole pokati.” (Yoano 13:35; 15:12, 17, NW) Oku kala ondonge ya Kristu ku kuete elitokeko loku lekisa ocisola ku vamanji. Akristão vocili, ka va limbukiwila koku liposuisa kuavo luwalo umue u likasi, ale pamue koviholo vimue, pole, ovo va limbukiwila kocisola va li kuetele pokati. Ndomo ca lekisiwa kefetikilo liocipama catete, ocisola oco ocituwa cavali pokati kavitatu okuti oco olondonge vi sukila oku lekisa. Nye ci pondola oku tu kuatisa oco tu amameko oku lekisa ocituwa caco?
‘Kolisiko Oku ci Lekisa Lonjila ya Sunguluka’
3. Elungulo lipi upostolo Paulu a eca liatiamẽla kocisola?
3 Ndeci olondonge via Kristu via lekisa ocisola pokati kavo kocita catete, cimuamue haico ci letiwe pokati Kakristão koloneke vilo. Upostolo Paulu wa sonehela Akristão vo kocita catete ndoco: “Kondaka yoku lisola pokati nda vamanji, ene ka vu sukila okuti umue u soneheli, momo wa longisiwi la Suku oku lisola pokati. Oku popia ocili, vu sole muẽle vamanji vosi.” Handi vali, upostolo Paulu wa vokiyako loku popia hati: “Kolisiko locisola caco.” (1 Va Tesalonike 3:12; 4:9, 10) Etu tu sukilavo oku pokola kolondaka viupostolo Paulu kuenda oku likolisilako oku lekisa ‘ocisola caco ku vakuetu.’
4. Ndomo upostolo Paulu kuenda Yesu va lombolola, helie tu sukila oku ĩha ekuatiso lia velapo?
4 Vukanda waco, upostolo Paulu wa vetiya vamanjaye Akristão oco va ‘kolise ava va leñela’ kuenda oco va ‘kolise omanu vosi va hongua.’ (1 Va Tesalonike 5:14) Onjanja yimue yikuavo, eye wa ivaluisilevo Akristão vana va ‘pama, oco va kuatise ava va hongua.’ (Va Roma 15:1) Yesu wa ecavo olonumbi viatiamẽla koku kuatisa omanu vana va hongua. Vuteke waco eci Yesu a mãla oku lombolola eci catiamẽla koku kuatiwa lovanyãli vaye, eye wa lombololavo okuti Petulu oko yanduluka. Kuenje Yesu wa sapuila Petulu hati: “Eci o tiukila vali kokuange, kolisa vakuẽle.” Momo lie? Momo ovo va silepovo Yesu kuenje noke yoku tiuka va sukilile ekuatiso. (Luka 22:32; Yoano 21:15-17) Pole, Ondaka ya Suku yi tu vetiya oco tu lekise ocisola komanu vana va hongua kespiritu okuti va liwekapo oku endaenda kolohongele Viakristão. (Va Heveru 12:12) Momo lie tu sukilila oku ecavo ekuatiso liaco? Alusapo avali a lingiwa la Yesu, a eca etambululo.
Omeme Kuenda Opalata Okuti Via Nyelela
5, 6. (a) Alusapo api avali onimbu Yesu a linga? (b) Alusapo aco a lekisa nye catiamẽla ku Yehova?
5 Yesu poku longisa olondonge viaye oco vi limbuke ndomo Yehova a tenda omanu vana va hongua, eye wata alusapo avali. Olusapo luatete luatiamẽla kungombo. Yesu wa popia hati: “Pokati kene hẽ, nda umue o kuete ocita colomeme, kuenje nda o nyelisapo yimue, ka si hẽ, akui ecea lecea kolomeme vekalasoko ha endi oku ka vanjiliya eyi ya nyelela toke a yi sanga? Kuenje eci a yi sanga o yi imba kapepe lonjolela. Kuenje eci eya kimbo, ongolola vakuavo lava a lisungue lavo, o popia lavo hati, Njolelisiko, omo nda sanga omeme yange ya nyelile. Mopia lene siti, haico kilu va yolela ca lua ukuakandu umuamue o likekembela akandu aye, akui ecea lecea komanu vakuesunga ka va sukila oku likekembela akandu, ci sule.”—Luka 15:4-7.
6 Olusapo luavali, luatiamẽla kukãi umue. Yesu wa popia hati: “Ukãi upi, [okuti] nda o kuete ekui liolopalata, kuenje o nyelisa opalata yimuamue, ka miha ondiyelo loku komba vonjo oku yi sandiliya lutate toke [eci] a yi sanga? Kuenje eci a yi sanga, ongolola vakuavo lava a lisungue lavo, [noke] o popia lavo hati, Njolelisiko, omo nda sanga opalata yange nda nyelisile. Mopia lene siti, Haico pokati kovangelo va Suku pa kala onjolela eci ukuakandu umuamue a likekembela akandu aye.”—Luka 15:8-10.
7. Nye tu pondola oku lilongisila kalusapo avali atiamẽla komeme kuenda kopalata via nyelela?
7 Nye tu pondola oku lilongisila kalusapo aco avali? Ocili okuti, alusapo aco a lekisa (1) ndomo tu tenda omanu vana va hongua kespiritu kuenda (2) eci tu sukila oku linga oco tu kuatise omanu vaco va hongua. Omo liaco, tu konomuisi atosi tua tukula ndeti.
Omeme ya Nyelela yi Kuete Esilivilo Liocili
8. (a) Ndamupi ungombo lukãi va tenda ovina viavo va nyelisile? (b) Nye tu pondola oku lilongisila kocituwa cavo kueci catiamẽla koku tenda ocina cimue ca nyelela?
8 Alusapo ava avali a lombolola eci catiamẽla kovina vimue via nyelela. Omo liaco, kũlĩhĩsa olondaka via vamuẽliaco. Anga hẽ ungombo wolomeme wa popele hati: ‘Omo okuti pa ndi sialela 99 kolomeme, si sukila vali omeme yimosi ya nyelela?’ Anga hẽ ukãi wa popelevo hati: ‘Momo lie ndi sakalalela lopalata yimosi ya nyelela? Nda sanjukila ale leci ci soka ecea kolopalata via ndi sialelapo.’ Pole, ungombo poku sandiliya omeme yaye ya nyelela, wa kala soketi oyo lika a kuatele. Handi vali, ukãi poku sandiliya opalata yaye ya nyelela, wa kala soketi ka kuatele vali olombongo vikuavo. Alusapo ava avali, a lekisa okuti omeme kuenda opalata via nyelile, via soliwile calua la va muẽliaco. Eci hẽ ci lomboloka nye?
9. Esakalalo liungombo kuenda liukãi li lekisa nye?
9 Konomuisa olondaka Yesu a malusula lavio viatiamẽla kalusapo aco avali. Eye wa popia hati: “Kilu va yolela ca lua ukuakandu umuamue o likekembela akandu aye.” Kuenje, “mopia lene siti, Haico pokati kovangelo va Suku pa kala onjolela eci ukuakandu umuamue a likekembela akandu aye.” Omo liaco, esakalalo liungombo kuenda liukãi, li lekisa esakalalo Yehova kuenda ovangelo vaye va tu kuetele. Ocili okuti, omeme ungombo a nyelisile kuenda opalata ukãi a nyelisile, viosi via kuata esilivilo liocili kokuavo. Omo liaco, eci ci lomboloka okuti, omanu vosi vana va liwekapo oku li kongela lomanu va Yehova Suku, handi lopo va kuete esilivilo liocili kokuaye. (Yeremiya 31:3) Ci tava okuti, omanu vaco va hongua kespiritu, halondingaĩviko. Ndaño lehonguo liavo kespiritu, pole, va pondola oku pokola kolonumbi via Yehova. (Osamo 119:176; Ovilinga 15:29) Omo okuti Yehova ukuahenda, vokuenda kuotembo, omanu vaco eye ‘ka va takumũla kovaso aye.’—2 Olosoma 13:23.
10, 11. (a) Ndamupi tu tenda omanu vana va liwekapo oku endaenda kolohongele vietu viekongelo? (b) Ndomo Yesu a lombolola alusapo aye avali, ndamupi tu pondola oku lekisa esakalalo lietu kokuavo?
10 Omo okuti Yehova la Yesu va sakalala calua letu, etu tu sukilavo oku sakalala calua lomanu vana va hongua kespiritu kuenda omanu vana va liwekapo oku endaenda kolohongele Viakristão. (Esekiele 34:16; Luka 19:10) Omanu vosi okuti va hongua kespiritu, va sokisiwa lomeme ya nyelela, pole ka va sokisiwa lomanu vana ka va tẽliwa vali oku kuatisiwa. Omo liaco, tu sukila oku yuvula ovisimĩlo ndevi: ‘Momo lie ndi sakalalela calua lomunu umue wa hongua kespiritu? Ekongelo ka liu sukila.’ Etu tu sukila oku tenda omanu vana va liwekapo oku li kongela lomanu va Yehova haivo va yongola oku tiuka vekongelo ndomo Yehova a va tenda okuti, va kuete esilivilo liocili kokuaye.
11 Ndamupi tu pondola oku lekisa esakalalo lietu komanu vaco? Valusapo aco avali Yesu a linga, eye wa lekisa okuti etu tu pondola oku ci linga (1) poku lekisa onjongole, (2) poku lekisa ocikembe kuenda (3) oku lekisa esakalalo liocili kokuavo. Omo liaco, tu konomuisi atosi a tukuiwa ndeti.
Kuata Efetikilo Lioku Lekisa Onjongole
12. Olondaka viokuti, ‘kuende ka vanjiliye omeme ya nyelela,’ vi tu sapuila nye catiamẽla kocituwa cungombo?
12 Volusapo luatete, Yesu wa popia hati, ungombo ‘enda oku ka vanjiliya omeme ya nyelela.’ Ungombo o lekisa onjongole kuenda o likolisilako oku sandiliya omeme ya nyelela toke eci a yi sanga. Ovitangi, ohele kuenda ungende eye a linga, ka vio tatekele oku sandiliya omeme yaco. Omo liaco, ungombo wa amamako loku sandiliya omeme ya nyelela ‘toke eci a yi sanga.’—Luka 15:4.
13. Ndamupi omanu vakuekolelo kosimbu va tẽla oku kuatisa omanu vana va hongua kespiritu? Kuenda ndamupi etu tu pondola oku kuama ongangu yomanu vaco?
13 Cimuamue haico ci lingiwa poku kuatisa omunu umue vekongelo, momo tu sukila oku lekisa onjongole kokuaye. Omanu vana va kala lekolelo liocili kosimbu va kuatele elomboloko liondaka eyi. Eci Yonatão omõla a Soma Saulu a limbuka okuti ekamba liaye Daviti wa sukilile ekoliso, Yonatão ‘weya oku enda ko Horesi ku Daviti, oco o kolisile vonduko ya Suku.’ (1 Samuele 23:15, 16) Handi vali noke yovita vimue vianyamo, eci Nehemiya Ombiali a limbuka okuti, vamanjaye vamue vo ko Yuda va pua ekolelo, eye ‘lonjanga yalua,’ wa va kolisa oco ‘va ivaluke Yehova.’ (Nehemiya 4:14) Koloneke vilo, tu sukilavo oku kuata ‘onjongole’ yoku pamisa omanu vana va hongua kespiritu. Oco hẽ velie va sukilavo oku ci linga vekongelo?
14. Helie vekongelo Liakristão o kuetevo ocikele coku kolisa omanu vana va hongua kespiritu?
14 Ca piãla enene akulu vekongelo, va kuete ocikele coku ‘pamisa omanu vana va hongua, kuenda oku sapuila ‘vakuanguele oco va koliseko okuti ka va kuata usumba.’ (Isaya 35:3, 4; 1 Petulu 5:1, 2) Pole, kũlĩhĩsa okuti elungulo liupostolo Paulu liatiamẽla koku ‘kolisa omanu va leñela,’ kuenda ‘vana ka va kuete ongusu,’ ka liecele lika kakulu vekongelo. Upostolo Paulu wa tumĩle olondaka viaye ‘kekongelo lio kofeka yo Tesalonike.’ (1 Va Tesalonike 1:1; 5:14) Omo liaco, ocikele coku eca ekoliso komanu vana va hongua kespiritu, ci kasi peka lia vamanji vosi va sangiwa vekongelo. Ndomo ca lekisiwa volusapo luatiamẽla kungombo, Akristão vosi va sangiwa vekongelo va sukila oku lekisa onjongole yoku enda oku ‘sandiliya omanu vana va nyelela konepa yespiritu.’ Ocili okuti, upange waco u lingiwa vali ciwa lekuatiso liakulu vekongelo. Ove hẽ, o yongola oku eca ekuatiso komunu umue wa hongua kespiritu okuti o sangiwa vekongelo muna ove o kasi?
Lekisa Ocikembe Kokuavo
15. Momo lie ungombo a sukilila oku kuama onjila eyi?
15 Nye ungombo a sukila oku linga eci a sanga omeme ya nyelile? Eci a yi sanga, eye “o yimba kapepe lonjolela.” (Luka 15:4, 5) Hacituwakuoco ci komohĩsa haico ci kuete esilivilo liocili! Ci tava okuti, omeme ya nyelile ya kala oku ñuala ñuala utanya luteke vocitumãlo cimue okuti ka ya kũlĩhĩlemo haiyo ya puluka oku takĩliwa lolohosi. (Yovi 38:39, 40) Ocili okuti, omeme yaco yi hongua calua omo liekambo liokulia. Omo liehonguo liaco, oyo ka yi tẽla oku yuvula ohele yi kasi vonjila yoku tiukila kocitumãlo kuna ya tundile ku sangiwa olomeme vikuavo. Omo liaco, eci ungombo a yi sanga, o petamako, kuenje o yambatela peka toke vocunda muna mu sangiwa olomeme vikuavo. Ndamupi tu pondola oku sokolola utate ungombo u ndeti a lekisa?
16. Momo lie tu sukilila oku lekisa ocituwa ndeci ungombo a tata omeme ya nyelile?
16 Omunu wosi una wa liwekapo oku endaenda kolohongele, viekongelo ci tava okuti o kuete ocitangi kespiritu. Ndeci omeme ya litepa lungombo, cimuamue haicovo ci pita la manji una o kasi oku ñuala ñuala voluali lulo lueyuka to ovitangi. Nda eye ka tambuile ekuatiso lina lia siata oku eciwa vekongelo Liakristão, eye oka kuatiwa Leliapu lina li ‘ñuala ñuala ndohosi yi koma yi sandiliya u a lia.’ (1 Petulu 5:8) Handi vali, ci tava okuti omunu waco o hongua omo liekambo lioku tambula okulia kuespiritu. Omo liehonguo liaco, nda ka tambuile ekuatiso, kaka tẽla oku yula ovitangi vina aka sanga vonjila yoku tiukila vekongelo. Omo liaco, tu sukila oku u wĩha ekuatiso loku lekisa ocikembe kokuaye oco a kuate ongusu yoku tiuka vekongelo. (Va Galatia 6:2) Ndamupi tu pondola oku tẽlisa ocikele eci?
17. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu yupostolo Paulu eci tu pasuisa manji umue wa hongua kespiritu?
17 Upostolo Paulu wa popia hati: “Helie wa pekengua okuti ame sia pekenguelevo? Helie wa konjuiwa okuti ame sia ci temelele?” (2 Va Korindo 11:29; 1 Va Korindo 9:22) Upostolo Paulu wa kuatele ohenda lomanu vosi kuenda omanu vana va hongua kespiritu. Etu tu sukilavo oku lekisa ocituwa cimuamue komanu vana va hongua kespiritu. Eci o pasuisa Ukristão umue okuti wa hongua kespiritu, u sapuila okuti, Yehova wo kapako kuenda vamanjaye Olombangi via Yehova, va kuetevo ocikembe calua laye. (1 Va Tesalonike 2:17) Handi vali, u sapuilavo okuti, vamanji vekongelo va yongola oku eca ekuatiso liocili kokuove kuenda va yongolavo oku linga ‘akamba vove eci o sangiwa lovitangi.’ (Olosapo 17:17; Osamo 34:18) Olondaka vietu vievetiyo tu eca lutima wetu wosi, ci tava okuti vokuenda kuotembo, vi u kuatisa oco a tiuke vali vekongelo. Nye tu sukila oku linga noke? Olusapo luatiamẽla kukãi wa nyelisile opalata yaye, lu pondola oku tu kuatisa.
Lekisa Esakalako Liocili Kokuavo
18. (a) Momo lie ukãi wa tukuiwa volusapo a kuatela elavoko? (b) Ndamupi ukãi a likolisilako kuenda nye ceya oku iyilila koku likolisilako kuaye?
18 Ukãi una wa nyelisile opalata yaye, wa kũlĩhĩle okuti ndaño wa kala lesakalalo lialua, pole wa kuatele elavoko. Ci tava okuti opalata yaco ya lokila vepia limue mueyuka oviti vialua ale pamue ya wila vociva cimue covava eyuka onata. Omo liaco, eye wa kala oku sima okuti, lalimue eteke aka yi sanga vali. Pole, omo lioku kũlĩha okuti opalata yaco pamue ya lokila vonjo kuenda ci tava oku yi sanga, eye wa fetika oku sandiliya lonjongole yocili. (Luka 15:8) Tete, eye wa mĩha ondiyelo oco yi milihĩle vonjo yaye mua tekãva. Kuenje, wa komba lolueyo posi lelavoko lioku yeva ocileñi copalata yaco. Noke, eye wa sandiliya pavindi osi kuenda volohondo viosi toke eci a limbuka okuti ocinyi condiyelo ca veta vopalata ya kala oku nina. Ukãi waco wa kuata esanju liocili omo lioku likolisilako kuaye!
19. Kueci catiamẽla koku kuatisa vana va hongua kespiritu, nye tu pondola oku lilongisila kolusapo lukãi una wa nyelisile opalata yaye?
19 Ndomo olusapo olu lu tu ivaluisa, Embimbiliya li tu vetiya oco tu kuatise Akristão vana va hongua kespiritu kuenda olio li tu sapuilavo okuti etu tu kuete epondolo lioku ci linga. Handi vali, tua kũlĩha okuti tu sukila oku likolisilako calua. Omo liaco, upostolo Paulu wa sapuila akulu vekongelo va kala kofeka yo Efeso hati: ‘Kovina viosi u linga, likolisiliko loku kuatisa vamanji vana va hongua.’ (Ovilinga 20:35a) Ivaluka okuti, ukãi wa nyelisa opalata vonjo yaye, ka kuatele owesi poku yi sandiliya, pole wa likolisilako calua toke eci a yi sanga. Eye wa litunda ciwa koku ci linga momo wamamako oku sandiliya ‘toke eci opalata yaco a yi sanga.’ Cimuamue haico ci pita letu okuti, eci tu kuatisa manji umue wa hongua kespiritu, tu sukila oku likolisilako lutima wetu wosi. Nye tu pondola oku linga?
20. Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise manji umue wa hongua kespiritu?
20 Ndamupi tu pondola oku kuatisa omunu umue wa hongua kespiritu okuti ka kuate ekolelo kuenda epandi? Eye o sukila oku linga elilongiso Liembimbiliya pokolika lekuatiso lielivulu limue lia sunguluka kokuaye. Ocili okuti, nda tua linga elilongiso Liembimbiliya lomunu umue wa hongua kespiritu, eci cika ecelela oku wĩha olonjanja viosi ekuatiso a sukila. Ukulu wekongelo mitavaso ukuacikele cupange woku kunda, ci tava okuti o nõla umue manji oco a ece ekuatiso li sukiliwa komunu waco wa hongua kespiritu. Eye o pondola oku nõla ovipama kuenda elivulu manji wa hongua a sukila oku lilongisa oco a kuatisiwe. Ocili okuti, una wa tukuiwa volusapo lua Yesu, wa tẽla oku sanga opalata lekuatiso liondiyelo. Omo liaco, koloneke vilo etu tu kuetevo ovikuata viosi vi tu kuatisa oku tẽlisa ocikele cetu tua tambula ku Suku coku kuatisa vamanji vana va hongua kespiritu. Alivulu etu avali okaliye, aka tu kuatisa oco tu tẽlise upange waco. Alivulu aco a kuete osapi ya linga hati: Achegue-se a Jeová kuenda Fendela Lika Suku Yocili.a
21. Momo lie oku eca ekuatiso ku vamanji vana va hongua kespiritu ci nenela asumũlũho ku vosi?
21 Oku kuatisa omanu vana va hongua kespiritu, ci nena asumũlũho ku vosi. Omunu una wa kuatisiwa o kuata esanju liocili omo lioku likongela vali lakamba vocili. Etu tu pondola oku kuata esanju liocili lina li tunda lika koku eca. (Luka 15:6, 9; Ovilinga 20:35b) Vamanji vosi va sangiwa vekongelo va pondola oku livetiya pokati osimbu omunu lomunu pokati kavo a lekisa ocisola ku vakuavo. Nda tua ci linga, tu pondola oku eca esivayo lia velapo ku Yehova Ungombo wetu kuenda ku Yesu, momo ovo va yongola okuti, omanu vavo palo posi va eca ekuatiso kuava va hongua kespiritu. (Osamo 72:12-14; Mateo 11:28-30; 1 Va Korindo 11:1; Va Efeso 5:1) Hanjongolekuoyo tu kuata poku amamako ‘oku lekisa ocisola ku vakuetu’!
[Etosi pombuelo yemela]
a A sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Pondola Oku Lombolola?
• Momo lie oku lekisa ocisola ku kuetele esilivilo kokuetu vosi?
• Momo lie tu sukilila oku lekisa ocisola komanu vosi va hongua kespiritu?
• Olusapo luatiamẽla kungombo wa nyelisile omeme kuenda ukãi wa nyelisile opalata, u tu longisa nye?
• Onjila yipi tu sukila oku kuama oco tu kuatise manji umue wa hongua kespiritu?
[Elitalatu kemela 24]
Oco tu ece ekuatiso komunu umue wa hongua kespiritu, tu sukila oku kuata efetikilo lioku ci linga lonjongole yocili
[Elitalatu kemela 25]
Oku eca ekuatiso ku vakuetu vana va hongua kespiritu ci nena asumũlũho kokuetu vosi