OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/3 kam. 21-26
  • ‘Kuati Utõi Kuenda Pandikisi!’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘Kuati Utõi Kuenda Pandikisi!’
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Momo Lie tu Sukilila Oku Tamalãla?
  • Ndomo tu Pondola Oku Kuata Utõi
  • Tu Sukila Oku Kuama Ongangu Yomanu Vana va Lekisa Utõi
  • Utõi Wetu u Sanjuisa Kuenda Weca Esivayo ku Yehova
  • Oku Vangula Lolombiali
  • Kuata Utõi​—Yehova O Kasi Love!
    Utala Wondavululi—2013
  • ‘Kolisako Kuenda Kuata Utõi’
    Utala Wondavululi—2012
  • ‘Kuata Utõi Linga Upange’
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
  • Ka ca Lelukile Oku Kala Ukuotõi
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2021
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2003
w03 1/3 kam. 21-26

‘Kuati Utõi Kuenda Pandikisi!’

‘Pandikisi, ame nda yula oluali.’​—⁠YOANO 16:⁠33.

1. Omo liovanyãli va kala oku kevelila va Isareli kofeka yo Kanana, ekoliso lipi va Isareli va tambula?

ECI va Isareli va fetika oku yoka Olui Yordão oco va iñile Vofeka Yohuminyo, Mose wa va sapuila hati: “Kolisiko. Kuati utõi, ko ka kuati usumba, ndaño oku va lulumĩla. Momo u endela kumue love eye Yehova Suku yove.” Noke, Mose wa vilikiya Yehosua una wa nõliwile oco a songuile va Isareli toke vofeka yo Kanana, kuenje wo sapuila oco a kuate utõi. (Esinumuĩlo 31:​6, 7) Noke, Yehova wa kolisa Yehosua poku u sapuila hati: “Kolisako, kuata utoi. . . . Kolisako ño, linga muẽle ukuotoi.” (Yehosua 1:​6, 7, 9) Olondaka evi via kuata esilivilo liocili kotembo yaco. Va Isareli va sukilile oku va kolisa oco va yule ovanyãli vana va kala oku va kevelila kesinya likuavo liolui Yordão.

2. Ovitangi vipi tu liyaka lavio koloneke vilo kuenda nye etu tu sukila?

2 Ocili okuti, Akristão koloneke vilo va lavoka oku iñila vofeka yokaliye kuenda va sukilavo epandi ndeli Yehosua a kuatele. (2 Petulu 3:13; Esituluilo 7:14) Ekalo lietu lia litepa leli lia Yehosua. Yehosua wa yaka lolosipata kuenda ovonga. Pole, etu tu kuete uyaki konepa yespiritu kuenda vuyaki waco ka mu iñila ovimalẽho vina vi letiwe lovaso etu. (Isaya 2:​2-4; Va Efeso 6:​11-17) Yehosua eci a iñila vofeka Yohuminyo wa liyaka lovanyãli valua, pole etu osimbu handi ka tua iñilile vofeka yokaliye, tu liyaka lovanyãli valua. Omo liaco, tu konomuisi ovitangi vimue okuti vi sukila epandi liocili oco vi yuliwe.

Momo Lie tu Sukilila Oku Tamalãla?

3. Embimbiliya li popia nye catiamẽla kunyãli wetu?

3 Upostolo Yoano wa soneha ndoco: ‘Tu ci okuti tua tiamẽla ku Suku kuenda oluali luosi lu kasi povaka eliapu.’ (1 Yoano 5:19) Olondaka evi, vi lekisa esunga liavelapo lieci Akristão va sukilila oku tamalãla oco va pandikise kekolelo. Eci Ukristão amamako lepandi liaye, ci lekisa okuti o kasi oku yula Satana Eliapu. Omo okuti, Satana o kasi “ndohosi yi koma,” eye o seteka oku kokisa usumba Akristão vakuekolelo oco a va yapuise. (1 Petulu 5:⁠8) Satana o kasi oku linga uyaki Lakristão olombuavekua kuenda akamba vavo. (Esituluilo 12:17) Uyaki waco eye o kasi oku u linga lekuatiso liomanu vana va kasi oku tẽlisa olonjongole viaye pole, omanu vaco ka va ci limbuka. Omo liaco, tu sukila oku kuata epandi liocili oco ka tuka yapuisiwe la Satana kuenda vosi vana vatiamẽla kokuaye.

4. Elungulo lipi Yesu a eca, pole ocituwa cipi Akristão vocili va siata oku lekisa?

4 Omo okuti Yesu wa kũlĩhĩle ciwa okuti Satana kuenda vosi vana vatiamẽla kokuaye vaka likolisilako oku tateka upange woku kunda olondaka viwa viusoma, Eye wa lungula olondonge viaye hati: “Noke vopakuli kohali kuenje vo wipayi. Vu suvukilua onduko yange lolofeka viosi.” (Mateo 24:⁠9) Olondaka evi via tẽlisiwa ciwa kocita catete kuenda koloneke vilo olondaka viaco vi kasi oku tẽlisiwavo. Ovovangi a lekisa okuti, Olombangi via Yehova koloneke vilo via siata oku liyaka lelambalalo lialua. Pole, Akristão vocili va siata oku pandikisa calua eci va lambalaliwa. Ovo va kũlĩha okuti, “usumba omunu a kuatela ukuavo onjanjo” kuenje ovo ka va yongola oku wila vonjanjo yaco.​—⁠Olosapo 29:⁠25.

5, 6. (a) Ovitangi vipi okuti oku liyaka lavio ci sukila utõi? (b) Ndamupi Akristão va linga eci ekolelo liavo li setekiwa?

5 Kuli handi ovitangi vikuavo vielambalalo okuti oco tu vi yule tu sukila oku lekisa epandi liocili. Kuli akundi valua okuti kokuavo, ka ca lelukile oku kundila olondaka viwa viusoma komanu vana ka va kũlĩhĩle. Ekolelo liomãla vana va kasi oku tanga kosikola lia siata oku setekiwa eci va kisikiwa oku tumbika omuenyo wavo wosi kovihandeleko viofeka ale kepandela liofeka yavo. Omo okuti oku lekisa esumbilo lioku pokola kovihandeleko viatiamẽla kepandela mua kongela efendelo liovina viaco, Akristão amalẽhe va kuete oku tamalãla calua oco va sanjuise Suku kuenje, ovituwa ovo va siata oku lekisa vi nena esanju lialua.

6 Etu tu sukilavo oku pandikisa eci tu yeva alundi a sandekiwa vovikanda viasapulo kuenda vovingungu vikuavo viasapulo vi lombolola eci catiamẽla komanu va Suku ale pamue ceci olombiali vi seteka oku tateka afendeli vocili va Yehova poku va kokisa usumba ‘lovihandeleko viavo.’ (Osamo 94:20) Ndamupi tu kala eci vovikanda viasapulo, vovisanji ale vo televisãu mu lekisa asapulo uhembi atiamẽla Kolombangi via Yehova? Anga hẽ tu yokoka lasapulo aco? Sio ka tu yokoka. Etu tu kevelela ovohembi aco. (Osamo 109:⁠2) Handi vali, ka tu komõha eci omanu vana va yevelela asapulo aco va tava kovohembi a sandekiwa, momo tua kũlĩha okuti, omunu wosi “wa kamba olondunge o tava ño viosi [vi popiwa]. (Olosapo 14:15) Akristão vosi vakuekolelo, ka va tava kalundi aco a lingiwa ku vamanjetu kuenda ovo ka vaka ecelela okuti, asapulo aco uhembi a va tateka oku endaenda kolohongele viavo viekongelo, oku kuata owesi kupange woku kunda ale oku hongua kekolelo liavo. Pole, ovo va ‘lilekisa okuti olondingupange via Suku. Ovo va talavaya ño-o ndaño omanu va va kemãinya ndaño va lavisiwa ndaño vava ĩha oluhimo lũvi ndaño vava ĩha oluhimo luwa. Ndaño vava lukisa olohembi haimo vakuacili.’​—⁠2 Va Korindo 6:​4, 8.

7. Nye tu sukila oku li pula etu muẽle?

7 Upostolo Paulu wa sonehela Timoteo poku u sapuila hati: “Suku ka tu ihile utima wusumba, te wunene, . . . [kuenda] ku ka kuate osõi eci wimbila Ñala yetu uvangi.” (2 Timoteo 1:​7, 8; Marko 8:38) Eci tu tanga olondaka evi, tu sukila oku li pula etu muẽle ndoco: ‘Anga hẽ nda siata oku kuata osõi letavo liange? Ndi kuete hẽ utõi? Kupange kuna ndi talavaya (ale kosikola ndi tangela), nda siata hẽ oku sapuilako vakuetu okuti Ndimbangi ya Yehova? Nda siata hẽ oku limbika etavo liange? Ndi kuete hẽ osõi yoku lekisa ovituwa vialitepa pokati ka vakuetu? Nda siata hẽ oku lekisa esanju omo liukamba wange la Yehova?’ Nda manji umue o kuete ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla kupange woku kunda olondaka viwa viusoma ale pamue o kuete ohele yoku lekisa ovituwa vina via litepa levi viomanu, eye o sukila oku ivaluka elungulo Yehova a eca ku Yehosua eci o sapuila hati: “Kolisiko. Kuati utõi.” Lalimue eteke ka tuka ivaliko okuti, ovisimĩlo via vakuetu kupange ale kosikola havioko vi kuete esilivilo pole, tu sukila oku ivaluka ndomo Yehova la Yesu va tenda ovina.​—⁠Va Galatia 1:⁠10.

Ndomo tu Pondola Oku Kuata Utõi

8, 9. (a) Ndamupi onjanja yimue utõi Wakristão kocita catete wa kapiwile voseteko? (b) Ndamupi upostolo Petulu la Yoano va linga eci va tatiwa lãvi kuenda ovo lakamba vavo nye va liyaka laco?

8 Ndamupi tu pondola oku kuata utõi una uka tu kuatisa koku pandikisa kotembo yilo yovitangi? Ndamupi Akristão vo kocita catete va kuata utõi? Konomuisa ovitangi vimue upostolo Petulu la Yoano va liyaka lavio eci ovitunda vinene lakulu voko Yerusalãi vava handeleka oco va liwekepo oku kundila vonduko ya Yesu. Omo okuti olondonge ka via liwekelepo kupange wavo woku kunda, via talisiwa ohali kuenje va vieca. Omo liaco, veya oku likongela vali la vamanji kuenda vosi yavo va likutilila kumosi hati: “A Ñala [Yehova], limbuka ndomo va kasi loku seteka oku tu lingisa usumba, kuenje eca kakuenje vove utõi woku popia ondaka yove.” (Ovilinga 4:​13-29) Yehova poku va tambulula wa va kolisa lespiritu sandu liaye kuenje asongui va va Yudea veya oku limbuka okuti, ovapostolo ‘va yukisa o Yerusalãi’ lelongiso liavo.​—⁠Ovilinga 5:⁠28.

9 Tu konomuisi eci ca pita kepuluvi liaco. Eci asongui voko Yudea va handeleka olondonge oku liwekapo kupange wavo woku kunda, olondonge ka via liwekelepo omo lielambalalo. Ovo, va likutilila oco va kuate utõi woku amamako kupange wavo woku kunda. Omo liaco, va likolisilako oku linga eci va pinga vohutililo yavo catiamẽla koku amamako loku kunda, kuenje Yehova wa va kolisa lespiritu liaye. Ovitangi ovo va liyaka lavio vi lekisa okuti olondaka vina upostolo Paulu a soneha eci pa pita anyamo amue, vi tiamisiwilavo Kakristão eci va liyaka lelambalalo. Upostolo Paulu wa popia hati: “Nẽla ovina viosi vu Kristu u o ñolaisa.”​—⁠Va Filipoi 4:⁠13.

10. Ndamupi ulandu wapita la Yeremiya u pondola oku kuatisa omanu vana va kuete osõi yalua?

10 Nye hẽ ci popiwa nda omunu o kuete osõi yalua? Ci tava hẽ okuti eye o vumba Yehova lutõi wocili ndaño lelambalalo? Ocili okuti ci tava! Ivaluka ndomo Yeremiya a kala eci Yehova o nõla oco a linge uprofeto. Umalẽhe Yeremiya wa popia hati: “Si ci tẽla momo ndimõla.” Ketambululo liaye, tu limbuka okuti, eye wa simĩle okuti ka kuete epondolo liaco. Pole, Yehova wo kolisa eci o sapuila hati: “Ku ka popie huti, ame ndimõla, momo wenda kuava vosi hu tuma, kuenda cosi hu sapuila [oco] o popia. Ku ka va kuatele ohele momo ame ñasi love oku ku kuatisa.” (Yeremiya 1:​6-10) Yeremiya wa lekisile ekolelo ku Yehova, noke Yehova wo kolisa kuenje ka kuatele vali usumba woku kunda kuenda weya oku linga ukuotõi koku eca uvangi ko Isareli.

11. Koloneke vilo, nye ci pondola oku kuatisa Akristão oco va kuate utõi ndowu Yeremiya a kuata?

11 Koloneke vilo, Akristão olombuavekua va kuetevo ocikele cimuamue ndeci ca Yeremiya kuenda va kasi oku kuatisiwa ‘lowiñi wakahandangala’ una watiamẽla ‘kolomeme vikuavo.’ Ovo va kasi oku amamako loku sandeka ocipango ca Yehova ndaño va liyaka lovitangi ndeci, omanu vana ka va tava kesapulo liavo, loku popiwa lãvi kuenda elambalalo. (Esituluilo 7:9; Yoano 10:16) Akristão olombuavekua va kolisiwa lolondaka Yehova a sapuila Yeremiya hati: “Ku ka va kuatele ohele.” Ovo lalimue eteke va ivalako okuti va tumiwa la Suku kuenda va kasi oku kunda esapulo liaye.​—⁠2 Va Korindo 2:⁠17.

Tu Sukila Oku Kuama Ongangu Yomanu Vana va Lekisa Utõi

12. Ongangu yipi yiwa yutõi Yesu a lekisa kuenda ndamupi eye a kolisavo olondonge viaye?

12 Etu tu pondola oku kuatisiwa nda tua sokolola ovitangi vakuetu va pita lavio ndeci, Yeremiya okuti wa lekisa utõi wocili. (Osamo 77:12) Ocili okuti, osimbu tu amamako oku konomuisa upange wa Yesu, tu komõha calua omo liutõi eye a kuata eci a setekiwa la Satana leci a liyaka lelambalalo liasongui voko Yudea. (Luka 4:​1-13; 20:​19-47) Omo liekuatiso lia Yehova, Yesu wa lekisa epandi liocili, lacimue cohonguisa kuenje eci kuo kambelele lika otembo yitito oco a tualiwe kolofa, eye wa sapuila olondonge viaye hati: “Voluali vu sakalasua, puãi kolisiko ame nda yula oluali.” (Yoano 16:33; 17:16) Nda olondonge via Yesu via kuamẽle ongangu yaye, nda via yulavo oluali. (1 Yoano 2:6; Esituluilo 2:​7, 11, 17, 26) Pole, via sukilile oku ‘kuata epandi liocili.’

13. Ekoliso lipi upostolo Paulu a eca Kakristão vo ko Filipoi?

13 Eci pa pita anyamo amue noke yolofa via Yesu, upostolo Paulu la Siluano veya oku kapiwa vokayike kofeka yo Filipoi. Noke, upostolo Paulu wa kolisa vamanji vana va kala vekongelo lio Filipoi oco va kolepo poku va sapuila hati: “Wa kolipo [kespiritu] limuamue, kuenje njevavo okuti vu kuete utima umosi oku yakela ekolelo lioku kolela ondaka yiwa. Ko ka yokokeli ovanyãli vene ndaño naito.” Oco ovo vamameko loku kolapo kespiritu, upostolo Paulu wa va sapuila hati: “Kokuavo, utõi wene u linga ocitumasuku ci va sapuila okuti, ovo Suku o va nyõla, puãi ene, Suku o vu popela. Momo okukolela Kristu hakuoko lika kua eciwa kokuene. Kokuene kua eciwavo oku u talela ohali.”​—⁠Va Filipoi 1:​27-29.

14. Ndamupi utõi upostolo Paulu a lekisa wa kuatisa vamanji vo ko Roma?

14 Eci upostolo Paulu a sonehela ekongelo lia va Filipoi, otembo yaco eye wa kapiwile vali vokayike ko Roma. Pole, eye wamamako oku kundila vakuavo olondaka viwa lutõi. Lesulilo lipi? Eye wa soneha ndoco: “Cilo, akuenje velombe vosi la vakuavo . . . va kũlĩha okuti nda yikiwila Kristu. Kuenda vali, okuyikiwa kuange ku kasi oku kolisa ekolelo lia vakuetu va lua lioku kolela Suku, pa kamba naito nda vosi. Cilo, utõi wavo woku kunda ondaka ya Suku, walua, ndomo va kaile, ci sule ca lua. Usumba wa va pua.”​—⁠Va Filipoi 1:​13, 14.

15. Pi tu pondola oku sanga ovolandu oku pandikisa kekolelo okuti aka tu kuatisavo oku kuata utõi?

15 Ongangu upostolo Paulu a lekisa, yi tu kuatisa calua. Omo liaco, Akristão koloneke vilo va siata oku lekisavo ongangu yiwa omo lioku pandikisa kuavo eci va lambalaliwa lolombiali ale lasongui vakuetavo. Ovolandu alua atiamẽla kelambalalo liavo a sangiwa Vutala Wondavululi lo vo Despertai! kuenda volo Anuários das Testemunhas de Jeová. Osimbu ove wamamako oku tanga ovolandu aco, ivaluka okuti, vamanji va pita lovolandu aco, va kasi muẽle ndetu. Pole, eci va liyaka lovitangi viaco, Yehova wa va ĩha ongusu yoku pandikisa. Etu tua kolela okuti, eci tuka liyaka lovitangi vimue, Yehova oka tu kuatisavo.

Utõi Wetu u Sanjuisa Kuenda Weca Esivayo ku Yehova

16, 17. Ndamupi tu pondola oku kuata utõi koloneke vilo?

16 Nda omunu umue Ukristão o kuete utõi omo liekolelo kuenda esunga, omunu waco o kuete epandi. Nda omunu waco o lekisa utõi poku liyaka lovitangi vina vi koka usumba, eye o kuete epandi liocili. Omo liaco, Ukristão o pondola oku pandikisa, nda o yongola oku linga ocipango ca Yehova, nda okuti wa nõlapo oku amamako lekolelo, nda olonjanja viosi o lekisa ekolelo ku Suku kuenda olonjanja viosi ivaluka okuti Yehova kosimbu wa kolisa omanu valua va lekisa ocisola kokuaye. Eci tu limbuka okuti utõi wetu u sanjuisa kuenda weca esivayo ku Yehova, ci tu ĩha vali epandi lialua lioku amamako okuti ka tu hongua. Etu tua nõlapo oku pandikisa koku yoliwa epembe ale kovina vikuavo vĩvi calua, momo tu sole calua Yehova.​—⁠1 Yoano 2:5; 4:⁠18.

17 Lalimue eteke ka tuka simi okuti, eci tu tala ohali omo liekolelo lietu ci lomboloka okuti tu kasi oku talela ohali omo liocina cimue cĩvi tua linga. (1 Petulu 3:17) Etu tu tala ohali omo lioku teyuila uviali wa Yehova poku linga eci ciwa kuenda oku yuvula oku litenga vovitangi violuali. Upostolo Petulu wa popia eci catiamẽla kondaka eyi hati: “Nda vu tala ohali lepandi eci vu linga esunga, oco ci panduiwa la Suku.” Handi vali eye wamisako hati: “[Omanu vosi] va tala ohali locipango ca Suku, va linge esunga, kuenje va yeka ovimuenyo viavo kusovoli wocili.” (1 Petulu 2:20; 4:19) Ocili okuti, epandi lietu li sanjuisa Yehova, Suku yetu ukuacisola kuenda li nena esivayo kokuaye. Hesungakuolio lioku lekisa utõi!

Oku Vangula Lolombiali

18, 19. Eci tu lekisa utõi kesombiso, uvangi we tu pondola oku eca?

18 Eci Yesu a sapuila olondonge viaye okuti vika lambalaliwa, eye wa popiavo hati: “[Omanu] vo tipuila volosunangonga viavo. Oco vu nanañainyailua kovaso olombiali lolosoma oku njimbila uvangi kokuavo kuenda ku vakualofeka.” (Mateo 10:​17, 18) Eci tu tualiwa kesombiso ale kombiali omo lialundi, tu sukila oku kuata utõi. Pole, kapuluvi aco eci tu eca uvangi, tu kasi oku tẽlisa upange wetu u kuete esilivilo liocili kotembo yohali. Omunu waco o kasi oku tu sombisa tu u sapuila olondaka via Yehova vi sangiwa Kosamo yavali kuna eye a popia hati: “Ene alosoma, kaliye, kuati olondunge. Lunguki, alonganji violuali Vumbi Yehova lusumba.” (Osamo 2:​10, 11) Olonjanja vimue, eci Olombangi via Yehova vi lundiliwa, asombisi vaco va siata oku ecelela oco Olombangi via Yehova viamameko lefendelo liavo kuenje eci ci tu sanjuisa calua. Pole, olonganji vimue via siata oku tava kalundi ovanyãli. Embimbiliya li lungula olonganji viaco hati: “Kuati olondunge.”

19 Olonganji vi sukila oku kũlĩha okuti, ovihandeleko via Yehova Suku ovio lika via velapo. Ovo va sukila oku ivaluka okuti, omanu vosi oku kongelamo olonganji, vosi yetu tuka sombisiwa la Yehova Suku kuenda la Yesu Kristu. (Va Roma 14:10) Kokuetu, ci kale okuti olonganji vi tu ĩha esunga kesombiso ale sio, tu kuete esunga lioku kuata utõi momo Yehova o tu kuatisa. Embimbiliya li popia ndoco: “[Omanu] vosi va vunda kokuove [u Yehova] va sumũlũha.”​—⁠Osamo 2:⁠12.

20. Momo lie tu sanjukila nda tua pandikisa omo lielambalalo kuenda omo lialundi?

20 Kohundo Yavelapo Yesu a lingila Komunda, eye wa popia hati: “Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa smũlũhi. Sanjuki, yoleli ca lua, momo onima yene kilu ya lua, momo haico va fũkĩlisa ovaprofeto vo liangeli.” (Mateo 5:​11, 12) Ocili okuti, elambalalo ka li nena esanju, pole, oku pandikisa kuetu omo lielambalalo oku kongelamo asapulo oku tu lundila ana a eciwila vovikanda viasapulo, vovisanji kuenda vo Televisão vi tu kokela vali esanju lialua. Oku pandikisa kuetu ku lomboloka okuti tu kasi oku sanjuisa Yehova kuenda eye, oka tu ĩha onima yocili. Oku amamako lutõi wetu ku lekisa okuti tu kuete ekolelo liocili kuenda tua kũlĩha okuti, tu taviwa la Suku. Omo liaco, eci ci lekisa okuti tua kolela calua Yehova. Ekolelo liaco li kuete esilivilo liocili Kakristão, ndomo cika lekisiwa vocipama ci kuãimo.

Nye wa Lilongisa?

• Koloneke vilo ovitangi vipi okuti oku liyaka lavio ci sukila utõi?

• Ndamupi tu pondola oku kuata ocituwa coku lekisa utõi?

• Ovolandu api a lekisa ongangu yiwa yutõi?

• Momo lie tu sukilila oku lekisa utõi?

[Elitalau kemela 22]

Vamanji ndeci, Simone Arnold (now Liebster), kofeka yo Alemanya, Widdas Madona kofeka yo Malawi, kuenda Lydia la Oleksii Kurdas vo kofeka yo Ukrania, va lekisa epandi liocili lekuatiso li tunda ku Yehova kuenda va tẽla oku tamalãla kolondingaĩvi

[Elitalau kemela 23]

Etu ka tu kuata osõi yoku kunda olondaka viwa viusoma

[Elitalatu kemela 24]

Utõi upostolo Paulu a lekisa eci a kala vokayike, wo kuatisa calua oku sandeka olondaka viwa

[Elitalatu kemela 25]

Nda tua lekisa utõi okuti lekuatiso Liembimbiliya tu lombolola ekalo lietu kolombiali, tu pondola oku va lomboluila esapulo limue li kuete esilivilo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link